Editorial

Poštovani čitatelji, s ponosom vam predstavljamo šesti broj časopisa Agroeconomia Croatica čime nastavljamo kontinuitet izlaženja časopisa posljednjih nekoliko godina. Agroeconomia Croatica je časopis kojeg izdaje Hrvatsko agroekonomsko društvo, a u kojem se pruža mogućnost našim članovima i kolegama publicirati svoje znanstvene i stručne radove iz područja agrarne ekonomike i ruralne sociologije. Časopis ima i elektronsku verziju dostupnu na stranicama Hrvatskog agroekonomsko društva (http://www.haed.hr/aec/), a dostupan je i na portalima: Hrčak te u AgEcon search. Agroeconomia Croatica jedini je hrvatski časopis koji se bavi ovom tematikom, ali i jedan od rijetkih u našoj regiji. Časopis nastoji promovirati i širiti znanstvene spoznaje u znanstvenu zajednicu i gospodarstvo integriranjem različitih znanstvena područja i grana. Ovaj, šesti svezak časopisa Agroeconomia Croatica, sadrži radove šarolike problematike. Četiri od osam radova djela su hrvatskih autora, dva su članka iz Srbije, dok su dva iz Nigerije. Iz geografske distribucije autora može se zaključiti prepoznatost časopisa i izvan hrvatskih granica. Teme koje se obrađuju u ovom broju su: forenzično računovodstvo u poljoprivredi, vanjskotrgovinska razmjena tune u Republici Hrvatskoj, usporedba razvijenosti poljoprivrednoprehrambenog sektora odabranih županija sjeverozapadne Hrvatske, ekonomska isplativost agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti, opcije i značaj primjene komparativne metode vrednovanja poljoprivredne opreme, perspektive prerade manje opasnog organskog otpada u profi tabilni proizvod: slučaj proizvodnje komposta u Republici Srbiji, proizvodnost u proizvodnji riže u Nigeriji te rast produktivnosti tipičnih poljoprivrednih kultura ECOWAS-a. S obzirom na široku paletu obrađivanih tema, nadam se da ćete naći ponešto zanimljivo i korisno. S radošću očekujemo nove radove, Vaša Ružica Lončarić, glavna urednica.Dear readers, we proudly present the sixth volume of our journal Agroeconomia Croatica. It is a journal published by Croatian Society of Agricultural Economists, which enables our members and colleagues to release scientifi c and expert papers in agricultural economics and rural sociology area. ere is also an electronic version of a printed journal available at the web pages of Croatian Society of Agricultural Economists (hppt://www.haed.hr/aec/), but it can be also seen at the following portals: Hrčak and AgEcon search. Agroeconomia Croatica is the only journal from this specifi c research fi eld in Croatia and one of the few of such in the region. Journal aims to promote scientifi c knowledge towards wider scientifi c community and business as well as through integration of diff erent scientifi c branches. is volume of Agroeconomia Croatica contains papers that discuss various topics. Four of the eight papers are research results of Croatian authors, two articles are from Serbia and two from Nigeria. Topics covered in this issue include: forensic accounting in agriculture, foreign trade exchange of tuna, comparison of agri-food development in counties of northwestern Croatia, economic effi ciency of agrotourist-wine farm on the wine road, Options and prospects on processing less hazardous organic waste into a profi table product: case of compost production in the Republic of Serbia, the importance of applying the comparative method in evaluation of agricultural equipment, growth trend analysis of rice productivity in Nigeria and productivity growth of ECOWAS common crops: a tale of two competing frontier methods of analysis. Considering the wide variety of the topics, I hope you will fi nd something interesting and useful. With a call for future fruitful cooperation, yours truly Ružica Lončarić, editor in chie

Editorial

Poštovani čitatelji, pred vama je drugi broj časopisa Agroeconomia Croatica, koji je ugledao svjetlo dana nakon stanke od jedanaest godina kad je izdan prvi broj. Agroeconomia Croatica je časopis Hrvatskog agroekonomskog društva. U ovom se strukovnom časopisu objavljuju znanstveni i stručni radovi iz područja agrarne ekonomike i agrarne sociologije. Časopis prikazuje teorijske radove, ali i one temeljene na razvojnim i iskustvenim istraživanjima. Također, u časopisu će se tiskati i sažeci doktorskih disertacija, pregledi objavljenih knjiga, osvrti na domaće i međunarodne skupove, bibliografi je te znanstveni opusi istaknutih agrarnih ekonomista i sociologa.Dear readers, in front of you is the second volume of the journal Agroeconomia Croatica, published aft er eleven years pause, when the fi rst number was published. Agroeconomia Croatica is the journal of Croatian Society of Agricultural Economists. In this professional journal we publish scientifi c and professional papers in the fi eld of agroeconomy and rural sociology. Journal covers theoretical papers as well as papers based on developmental and experiential research. Moreover, we will present summaries of Ph.D. theses, reviews of published books, overviews of domestic and international meetings, bibliographies and scientifi c works of distinguished agroeconomists and sociologists

Bioeconomy challenges in cooperative development

Bioeconomy, which encompasses a broad scope of activity and can be terminologically explained in many ways, essentially contributes to the innovation, sustainability, economic growth and employment. The common features of cooperatives and bioeconomy are recognized, among other things, in the values such as equality, social responsibility, environmental protection, self-reliance, self-responsibility, democracy, etc. Cooperatives possess a social note, but the goal of their positioning as the creators of sustainability has to involve raising public awareness about what a sustainable cooperative business is. A cooperative is an association that puts people, environment, and social responsibility first, after the profit. The aim of the research was to identify the links between a cooperative business and bioeconomy in the function of sustainable rural development, thus identifying the characteristics and challenges of cooperatives in Osijek-Baranja County while proposing the measures for cooperative operations in the context of social economy. The paper analyses internal and external problems, such as institutional support, legal regulation, administrative measures, financial incentives, interpersonal relationships, educational structure etc. Based on the identified problem, a correlation between the given variables was investigated. Numerous experiences demonstrate that a cooperative, as a model of socially responsible entrepreneurship, ensures better living conditions and contributes to the overall and sustainable development of the European society. In Osijek-Baranja County, cooperatives have great significance, and although the number of cooperatives in the observed period (2011-2016) tends to fall, the total annual income of cooperatives and the number of employees tend to grow

UPRAVLJANJE CIJENAMA U PROIZVODNJI MLIJEKA

Pricing management is part of farm management with the purpose of increasing profitability and competitiveness. It is based on the production cost and purchase price which difference affects to the financial result. The aim of this research is to identify milk price volatility at the Croatian and EU level, international trade, as well as to identify trends for the period from 2016 to 2020 and to simulate changes for the next period from 2021 to 2025. The analyzed data were taken from the Eurostat and processed using time and harmonized index. Milk production in the EU-27 for 2020 is 23 mil. tons of milk and averages 65 kilograms milk consumption per capita. The lowest average production price of milk in the analyzed period at the EU-27 level was in 2016 (28 € per 100 kg of milk) and in following years it is up to 35 € per 100 kg. The market situation reflects the consequence of the abolition of quotas in the dairy industry (2015) and the impact of the COVID-19 pandemic. In period from 2021 to 2025, a slight growth and slowdown in milk production of 2.83% compared to 2020 and an increase in the average producer milk prices in 2025 by 9.6% compared to 2020 are projected. This research contributes to identifying the sources of difficulties in managing prices. The guidelines have been developed for more efficient price management in order to improve the competitiveness and market positioning.Upravljanje cijenama je dio menadžerskog upravljanja sa svrhom povećanja profitabilnost i konkurentnost. U proizvodnji mlijeka za upravljanje cijenama osnovne su proizvodna i prodajna cijena, čija razlika određuje financijski rezultat poslovanja. Cilj istraživanja je identificirati cjenovne odnose u proizvodnji mlijeka na hrvatskoj i EU razini, prepoznati trendove za razdoblje od 2016. do 2020. i simulirati promjene za naredno razdoblje od 2021. do 2025. godine. Analizirani podatci su preuzeti sa stranica Eurostata te obrađeni pomoću vremenskih i harmoniziranih indeksa. Proizvodnja mlijeka u EU-27 za 2020. godini je prosječno 23 mil. tona mlijeka a konzumacija mlijeka po stanovniku u prosjeku iznosi 65 kilograma. Najniža prosječna proizvodna cijena mlijeka, u analiziranom razdoblju na EU-27 razini, je bila u 2016. godini (28 €/100 kg mlijeka) te sljedećih godina iznosi i do 35 €/100 kg. Situacija na tržištu reflektira posljedicu ukidanja kvota u mljekarskoj industrija (2015.) te utjecaj pandemije COVID-19 na proizvodnju mlijeka. Za razdoblje od 2021. do 2025. predviđa se blagi rast i usporavanje proizvodnje mlijeka od 2,83% u odnosu na 2020. te povećanje prosječne proizvođačke cijene mlijeka u 2025. za 9,6% u odnosu na 2020. godinu. Ovo istraživanje doprinosi identificiranju izvora poteškoća pri upravljanju cijenama u proizvodnji mlijeka. Razvijene su smjernice za učinkovitije upravljanje cijenama u cilju poboljšanja konkurentnosti i tržišnog pozicioniranja

Utjecaj liberalizacije na tržište stočarskih proizvoda

Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju Republika Hrvatska je dokazala spremnost za izazove liberalizacije i globalizacije svjetskoga tržišta. Ovom je koraku prethodilo i potpisivanju drugih značajnih dokumenata za uključenje u europski integracijski proces, kao što je Pakt o stabilizaciji u istočnoj Europi, Sporazum o stabilizaciji i Pridruživanju EU i RH, službeno priključenje CEFTA-i, te službena prijava za članstvo u EU, koji na provođenje određenih reformi i prilagodbu u političkome, gospodarskom i pravnom smislu. Kako se hrvatska poljoprivreda, pogotovo grana stočarstva, od osamostaljenja i prihvaćanja tržišnog sustava gospodarenja, nalazi u velikoj krizi, u radu se analizira položaj stočarstva s obzirom na uvjete proizvodnje i brojno stanje stoke, tržište stočarskih proizvoda uz pomoć dinamičke raščlambe sustava proizvodnje stočarskih proizvoda, te se daju prognoze na koji će se način odvijati adaptacija stočarstva u uvjetima EU s obzirom na konkurentnost naših stočarskih proizvoda u europskom okruženju tes obzirom na liberalizacijske obveze. Rezultati analizirani u radu pokazuju kako je hrvatska proizvodnja i tržište stočarskih proizvoda u dubokoj krizi, te da bi bilo potrebno poduzeti niz tržišno-cjenovnih mjera agrarne politike koje bi uredilo navedeno tržište s obzirom na obveze i pravila o liberalizaciji trgovine unutar europskog tržišta