13 research outputs found
Analiza droga u urinu GC/MS tehnikom: steÄena iskustva i primjena
This paper describes quantitative methods for determination of urinary drugs/metabolites. The analysis included indicators of opiate (morphine, codeine, 6-monoacetylmorphine) and methadone (methadone) consumption, indicator of marihuana/ hashish consumption (11-nor-9-tetrahydrocannabinol- 9-carboxylic acid), indicators of cocaine consumption (cocaine, benzoylecgonine, and ecgonine methyl ester) and of amphetamine consumption (amphetamine, methamphetamine, 3,4-methylenedioxyamphetamine, 3,4- methylenedioxymethamphetamine, and 3,4- methylenedioxethylamphetamine). The methods included solid-phase extraction of urine, concentration of eluent, derivatisation, and quantitative analysis by gas chromatography/ mass spectrometry (GC/MS) on a capillary column in the electron impact and selected ion monitoring (SIM) mode. Sensitivity, reproducibility, and accuracy were determined for all analytes (limit of detection between 3 and 12 ng/ml, precision 92%). The accuracy was checked through analysis of standard reference materials and participation in an international quality assessment programme. The methods were used in the analysis of spot urine samples of 60 subjects suspected of drug abuse. Negative findings indicated several disadvantages of urine as a biological sample.Za provjeru uzimanja droga razvijen je niz brzih, relativno jeftinih testova za analizu droga u urinu, kojima se razlikuju negativni od vjerojatno pozitivnih nalaza. PreporuÄeni analitiÄki protokol zahtijeva potvrdu svih pozitivnih nalaza specifiÄnom i osjetljivom metodom. S tim ciljem opisane su kvantitativne metode za simultano odreÄivanje pojedinih droga i njihovih metabolita u urinu: 1) morfina, kodeina i 6-acetilmorfina (6-MAM) pokazatelja uzimanja morfina, kodeina i heroina; 2) 11-nor-tetrahidrokanabinol-9-karboksilne kiseline (THCCOOH) pokazatelja uzimanja marihuane i haÅ”iÅ”a; 3) kokaina, benzoilekgonina i metilekgonina pokazatelja uzimanja kokaina i 4) amfetamina, metamfetamina, 3,4-metilendioksiamfetamina (MDA), 3,4-metilendioksimetamfetamina (MDMA, Ecstasy) i 3,4-metilendioksietilamfetamina (MDEA) pokazatelja uzimanja tih istih spojeva, tehnikom plinske kromatografije sa spektrometrijom masa (GC/MS). Metode ukljuÄuju ekstrakciju urina na kolonama punjenim sorbensom, koncentriranje eluata, derivatizaciju te kvantitativnu analizu GC/MS sustavom s kapilarnom kolonom uz ionizaciju elektronskim snopom i detekciju karakteristiÄnih iona. Osjetljivost, preciznost i toÄnost postupka odreÄene su za sve analite. ToÄnost odreÄivanja provjerena je analizom standardnih referentnih uzoraka. Sudjelovanjem u meÄunarodnom programu provjere kvalitete analiza droga u urinu potvrÄena je toÄnost razvijenih metoda za sve analite. Opisane metode primijenjene su pri identifikaciji zloporabe droga u 60 osoba za koje se sumnjalo da uzimaju droge. U 35 uzoraka urina naÄena je THCCOOH, amfetamini u dva, metadon u Äetiri, morfin/ kodein/6-MAM u 11 i kokain i metaboliti u tri uzorka urina. U Äetiri uzorka urina odreÄeno je viÅ”e droga/metabolita. Negativni nalazi droga u 10 uzoraka urina upuÄuju na nedostatke urina kao bioloÅ”kog uzorka: može biti zamijenjen drugim urinom, izmijenjen dodacima raznih sredstava i razrijeÄen vodom. Kako se veÄina droga/metabolita izluÄuje urinom 2ā3 dana nakon uzimanja droge (s izuzetkom THCCOOH), kritiÄno je vrijeme uzimanja urina za analizu
Our experience in biological monitoring of exposure to some organic solvents
Prikazana su iskustva u primjeni bioloÅ”kog monitoringa profesionalne izloženosti benzenu, toluenu, ksilenu, stirenu, trikloretilenu i tetrakloretilenu. Istaknuta je važnost pravilnog odabira pokazatelja, medija i vremena uzorkovanja. UsporeÄena su vlastita istraživanja s postojeÄim bioloÅ”kim graniÄnim vrijednostima te je naglaÅ”ena potreba za njihovom realnom primjenom u svrhu zaÅ”tite zdravlja radnika.The paper describes our experience in the application of biological monitoring of occupational exposure to benzene, toluene, xylene, styrene, trichloroethylene and tatrachloroethylene. The importance of adequate selection of indicator, matrix and sampling time is pointed out. Own results are compared with the existing biological exposure indices. The need for actual and strict application of biological exposure indices is emphasized tram the point of view of workers\u27 healh protection
Identification of drug abuse
Zlouporaba droga opasna je za zdravlje i život, kako na radnome mjestu tako i u Å”iroj zajednici. U razvijenim zemljama naglaÅ”ava se sve viÅ”e potreba za provjerom uzimanja droga pojedinaca; uobiÄajena je provjera prilikom prijave za razliÄita radna mjesta kao i periodiÄka kontrola u odreÄenim zanimanjima. BuduÄi da su posljedica u sluÄaju svakog pozitivnog nalaza teÅ”ke i dalekosežne, postoji potreba za razvojem ujednaÄenih i meÄunarodno priznatih metoda za identifikaciju zlouporabe droga. Opisan je odabir bioloÅ”kih uzoraka za analizu najÄeÅ”Äe rabljenih droga, glavne karakteristike tih droga te preporuÄene analitlÄke tehnike za njihovo odreÄivanje. Istaknuta je važnost osiguranja kvalitete laboratorija u kojem se analiziraju droge u bioloÅ”kim uzorcima.Drug abuse poses health and safety hazards, both in the workplace and in the wider community. There is increasing pressure to use urine drug tests to determine the prevalence of drug abuse, to deter illicit use of drugs, and to identify drug abusers for rehabilitation. Drug-abuse testing programs have been implemented for employees, job applicants, policemen, firemen, enlisted personnel of the army, athletes, and workers in occupations that are considered critical to public safety and health, such as those in nuclear power plants and the transportation industry. Since the consequences ot a positive test can be quite severe, there is a need to develop uniform and internationally recognised methods for identifying drug abuse The paper discusses selection ot biological specimens for drug-abuse testing, main characteristics of drugs of abuse and recommended analytical techniques tor their determination. The impoitance of a quality assurance program for drug-testing laboratories is emphasised
Hair - Biological Sample for the Analysis of Drugs of Abuse
Opisane su glavne znaÄajke kose kao bioloÅ”kog uzorka, mehanizmi ulaza droga u kosu, njihova zadržavanja i nestajanja. BuduÄi da se veÄina metoda za odreÄivanje droga u kosi koristi vezanim sustavom plinski kromatografspektrometar masa (GC/MS), samo su te metode i prikazane. U pravilu svaka se metoda sastoji od pranja kose, usitnjavanja, ekstrakcije, proÄiÅ”Äavanja i derivatizacije. Dok je analitiÄki postupak obrade kose gotovo do potankosti razraÄen, u interpretaciji rezultata droga u kosi joÅ” je mnogo teÅ”koÄa. Kosa nije jednolika sastava, ulaz droge u kosu nije iskljuÄivo preko korijena, postoje razlike u rastu kose, na koncentraciju droga u kosi utjeÄu kozmetiÄko tretiranje kose, ÄistoÄa uzete droge. Sve su to Äimbenici koji se moraju uzeti u obzir pri interpretaciji nalaza. Nalaz služi kao dokaz da je ispitanik kroniÄno ili ponavljano uzimao drogu i nije moguÄe sa sigurnoÅ”Äu ustanoviti kolika je to koliÄina droge bila kao ni vrijeme uzimanja.Hair testing for drugs of abuse has the advantage of prolonged detection over blood, saliva, or urine analysis and is a useful diagnostic complement to them. This paper describes the main characteristics of hair as a biological sample and the mechanisms of incorporation, retention, and loss of drugs of abuse. The overview is confined to the most common procedures for determination of drugs of abuse, that is, those which involve gas chromatography ā mass spectrometry (GC-MS). Each procedure basically includes the same steps: hair washing (decontamination), cutting, extraction/digestion, clean-up, and derivatisation. Although the analysis of hair has been worked out in detail, interpretation of findings of drugs of abuse in hair is complex. The content of hair is not uniform all along; a drug does not necessarily enter through the root; there are differences in hair growth; cosmetic treatment, purity of the taken drug, and the hair colour may affect the concentration of drugs of abuse in hair. The interpretation of findings must take all that into account. Positive findings of drugs of abuse in hair reflect chronic/recurring consumption but do not positively establish the quantity or time of consumption
OdreÄivanje benzena u urinu plinskokromatografskom tehnikom analize para iznad otopine
This paper describes the application of static headspace gas chromatography in determining benzene in urine. The method was analytically validated for sensitivity (DL=42 ng/l), repeatability (RSD=3% and 4%), and accuracy (71%), and was applied in measuring urine benzene in nonsmokers (N=14) and smokers (N=18). All urine samples had measurable benzene concentrations. The method proved sensitive enough to establish a significant statistical difference (P<0.000614) in urine benzene concentrations between smokers (mean=760; range =181ā1869 ng/l) and nonsmokers (mean=214; range=61ā515 ng/l).Opisana je metoda za odreÄivanje benzena u urinu plinskokromatografskom tehnikom analize para iznad otopine (āheadspaceā). Metoda je analitiÄki vrednovana s obzirom na osjetljivost (granica detekcije = 42 ng/l), ponovljivost (RSD = 3 i 4%) i toÄnost (71%). Primijenjena je u analizi benzena u urinu nepuÅ”aÄa (N=14) i puÅ”aÄa (N=18). Benzen je bio mjerljiv u svim uzorcima urina. Dobivena je statistiÄki znaÄajna razlika (p<0.000614) izmeÄu koncentracija benzena u urinu puÅ”aÄa (x=760; raspon=181ā1869 ng/l) i nepuÅ”aÄa (x=214; raspon=61ā515 ng/l). Benzen ne dolazi u urin normalnim fizioloÅ”kim procesima; u nepuÅ”aÄa uglavnom potjeÄe iz ispuÅ”nih plinova automobila i izgaranja benzina, a u puÅ”aÄa je glavni izvor izloženosti benzenu dim cigarete
Hair Testing for Drugs of Abuse
Hair testing for drugs of abuse is a developing technology, which offers the possibility
of longer detection times than is commonly obtained with urine analysis. It is the main
method for evaluation of an individualās drugs of abuse history. In many countries hair
analysis is routinely used to detect drug abuse in forensic cases, occupational and traffic
medicine and clinical toxicology. Hair analysis in pregnant women, neonates and infants
is a useful tool for the detection of drug exposure in utero. In Croatia hair testing
for drugs of abuse is performed at the Institute for Medical Research and Occupational
Health. Three-year experience in drugs of abuse analysis in hair is described. In 331
hair samples (270 from adolescents and 61 from adults) opiates and metabolites, cocaine,
methadone, and amphetamines were analyzed by gas chromatography/mass
spectrometry. Most prevalent drugs of abuse in adolescents were amphetamines, and in
adults heroin. From the examples cited and samples analyzed it is evident that hair
testing is emerging as a reliable biological marker for cumulative account of individual
exposure to drugs of abuse
Procjena zloporabe droga analizom kose: dvogodiŔnje iskustvo
This article gives a brief account of a twoāyear experience with gas chromatography/mass spectrometry methods developed for the analysis of opiates (morphine, codeine, heroin and 6āacetylmorphine), cocaine, methadone, and amphetamines (amphetamine; methamphetamine; 3,4āmethylenedioxyamphetamine ā MDA, and 3,4āmethylenedioxymethamphetamine ā MDMA, Ecstasy) in hair . The methods developed were reproducible (RSD=5.0ā16.1%), accurate (85.1ā100.6%) and sensitive (LD=0.05ā0.30 ng/mg). They were applied in the analysis of 221 hair samples obtained from young subjects aged 15ā25 years, who were suspected of drug abuse. Seventyāseven hair samples were found positive for drugs of abuse. Fortyātwo subjects were found to have consumed amphetamine, of whom 40 were found MDMA (Ecstasy). Heroin consumption, based on positive 6āacetylmorphine, was found in 26 subjects. Cocaine alone was present in three subjects, two were found cocaine and heroin, two cocaine and methadone, and one cocaine and MDMA. These results could indicate the trend in drug abuse among young people in Croatia.Razvijene su GC/MS metode za analizu opijata (morfin, kodein, heroin i 6āacetilmorfin), kokaina, metadona i amfetamina (amfetamin; metamfetamin; 3,4āmetilendioksiamfetamin āMDA i 3,4āmetilendioksimetamfetamin ā MDMA) u kosi. Osjetljivost, preciznost i toÄnost metode odreÄene su za sve analite. Opisane metode primijenjene su pri identifikaciji zloporabe droga u kosi 221 mlade osobe (15ā25 god.) za koje se sumnjalo da uzimaju drogu. U 77 osoba dokazano je uzimanje droga, dok su u uzorcima kose 144āju ispitanika rezultati negativni. U 54,5% (N=42) osoba za koje je utvrÄeno da uzimaju droge naÄeni su amfetamini, pretežno MDMA (N=40), Å”to upuÄuje na uzimanje tableta āEcstasyā. Konzumiranje heroina dokazano je u 33,8% (N=26) osoba na temelju prisutnosti 6āacetilmorfina, jedinog specifiÄnog metabolita heroina. Uzimanje kokaina dokazano je u osam ispitanika. RazraÄenim metodama moguÄe je procijeniti uÄestalost i vrstu droga koju uzima mlada populacija u Hrvatskoj
OÅ”teÄenje vida za boje u radnica izvrgnutih niskim razinama toluena
Colour vision was examined by the Lanthony-D-15 desaturated test in 41 women exposed to toluene and in 29 non-exposed referents. Toluene exposure was evaluated by methods ot environmental and biological monitoring. In the exposed group the median value of toluene in air was 35 ppm (range 11.2-49.9 ppm). Quantitative colour vision impairment was expressed as colour confusion index and colour confusion index corrected for alcohol intake. Qualitative impairment was expressed as normal, yellow-blue, red-green range or complex impairment. Statistical analysis showed the index values to be significantly correlated with age in both groups. In the exposed group they were significantly higher than in the non-exposed group. There was no significant difference in the prevalence of impairment in the blue-yellow range between the examined groups, although the prevalence of impairment in the exposed group was higher than in the non-exposed one. Results suggest that exposure to low toluene concentrations may induce colour vision impairment in women.Desaturacijskim testom Lanthony D-15 ispitivan je vid za boje u 41 radnice izvrgnute prosjeÄnoj koncentraciji toluena u zraku od 35 ppm (raspon 11,2-49,9 ppm) i u 29 radnica kontrolne skupine. Kvalitativni vid za boje izražen je kao indeks pogreÅ”ke i kao indeks pogreÅ”ke korigiran za utjecaj alkohola, a kvalitativni vid kao normalan, s oÅ”teÄenjern u plavo-žutom dijelu spektra ili kao složeno oÅ”teÄenje. Rezultati su statistiÄki analizirani t-testom i Mann-Whitneyevim U-testom. U obje su ispitivane skupine vrijednosti indeksa pogreÅ”ke i indeksa pogreÅ”ke korigiranog za utjecaj alkohola bile znaÄajno povezane s dobi ispitanika. U skupini izloženoj toluenu njihove su vrijednosti bile statistiÄki znaÄajno viÅ”e (P) nego u kontrolnoj skupini. Nije bilo statistiÄki znaÄajno uÄestalijeg oÅ”teÄenja vida u žuto-plavom dijelu spektra. Rezultati upuÄuju na zakljuÄak da u radnica izvrgnutih niskim koncentracijama toluena indeks pogreÅ”ke znaÄajno odstupa od oÄekivanoga, ali da kvalitativno oÅ”teÄenje vida za boje nije uÄestalije nego u poredbenoj skupini
Usporedba dinamiÄke analize para iznad otopine i mikroekstrakcije analita na Ävrstoj fazi za plinskokromatografsko odreÄivanje BTEX-a u urinu
The aim of this study was to compare two extraction procedures: dynamic headspace-purge and trap (PT) and headspace solid-phase microextraction (HS-SPME) for gas chromatographic determination of benzene, toluene, ethylbenzene, and isomeric xylenes (BTEX) in urine with photoionization (PID) and mass spectrometric (MS) detection, respectively. Both methods showed linearity in the range of interest [(50-2000) ng L-1], good accuracy (80% to 100 %), and repeatability (RSDā¤11 %). Detection limits were in the low ng L-1 level for both methods, although slightly greater sensitivity was found for the PT method. In comparison with PT, HS-SPME was simpler and required less time for analysis. Although the analytical features of both examined methods are appropriate for biomonitoring of environmental exposure to BTEX, only the HS-SPME-GC-MS method is recommended for routine analysis of BTEX in urine. The method was applied for the quantitative analysis of BTEX in urine samples collected from non-smokers (n=10) and smokers (n=10).Cilj ovog rada bio je usporediti dva postupka ekstrakcije za plinskokromatografsko odreÄivanje benzena, toluena, etilbenzena i izomera ksilena u urinu. UsporeÄene su dinamiÄka analiza para iznad otopine (tzv. purge and trap) uz fotoionizacijski detektor i mikroekstrakcija analita na Ävrstoj fazi uz detektor spektrometar masa. Rezultati upuÄuju na linearnost odziva detektora u ispitivanome koncentracijskom podruÄju [(50- 2000) ng L-1], zadovoljavajuÄu toÄnost (80 %-100 %) i ponovljivost (RSD ā¤11 %). Postignute su niske granice detekcije za obje metode. Mikroekstrakcija analita na Ävrstoj fazi uz detektor spektrometar masa pokazala se jednostavnijom i bržom za izvoÄenje pa se preporuÄuje za rutinsko odreÄivanje BTEX-a u urinu. Metoda je primijenjena za analizu tih spojeva u uzorcima urina nepuÅ”aÄa (n=10) i puÅ”aÄa (n=10)