Quality of life, life satisfaction and happiness in Croatia in comparison to European countries

The aim of this paper is to analyse various dimensions of subjective well-being in Croatia: life satisfaction, happiness, personal and national well-being, to compare some of these dimensions between 2003 and 2005, and to compare our data with available data from other European countries. The data used were obtained from two national surveys (2003 and 2005). In both surveys participants were representative samples of Croatian citizens. Comparisons with other European countries were based on the data set from the project on monitoring quality of life in Europe conducted in 2003 by the European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions. Results of analyses showed that Croatia's subjective well-being rates fit at the bottom of the EU-15 or at the top of the 13 acceding and candidate countries, according to their status in 2003. Happiness ratings in Croatian citizens were rather high and increased between 2003 and 2005. Satisfaction with personal life domains showed that the standard of living is the least satisfying, while relationships with family and friends were the most satisfying. When rating national domains, Croatian citizens were the most satisfied with national security and the state of the environment and the least satisfied with social conditions in the country

Slobodne aktivnosti i zadovoljstvo osoba zaposlenih u sustavu zdravstvene skrbi

The aim of the study was to explore the relationship between off-the-job activities and subjective well-being of the healthcare professionals. The sample of 185 healthcare professionals from three medical settings in Croatia were administered a questionnaire which included the measures of worker’s satisfaction with the opportunity to carry out a set of 15 of off-the-job activities, as well as the measures of subjective well-being: life satisfaction, happiness and job satisfaction. Regression analyses were used to examine the effects of satisfaction with the opportunity to carry off-the-job activities on well-being measures. Out of various off-the-job activities, healthcare professionals in our sample were most satisfied with the opportunity to carry out family and household oriented activities (raising children, being with spouse or partner, shopping for household needs) and least satisfied with the opportunity to exercise, take part in organization and keep up with news. The satisfaction with the opportunity to shop for household needs was the only significant predictor of life satisfaction. None of the off-the-job activities predicted the overall happiness, only being younger was associated with higher reported overall happiness. Job satisfaction was predicted by satisfaction with balancing work and family life.Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost između aktivnosti koje se obavljaju u slobodno vrijeme i subjektivnog blagostanja kod zdravstvenih djelatnika. Na uzorku od 185 zdravstvenih djelatnika iz tri zdravstvene ustanove u Hrvatskoj primijenjen je upitnik o zadovoljstvu s obzirom na mogućnost da se u slobodno vrijeme obavlja 15 pojedinačnih aktivnosti te nekoliko mjera subjektivnog blagostanja: životno zadovoljstvo, osjećaj sreće i zadovoljstvo poslom. Regresijskim analizama ispitan je utjecaj zadovoljstva mogućnošću da se u slobodno vrijeme obavljaju različite aktivnosti na svaku od mjera subjektivnog blagostanja. Rezultati su pokazali općenito da su ispitani zdravstveni djelatnici najzadovoljniji mogućnošću da u slobodno vrijeme obavljaju aktivnosti vezane uz obiteljski život (bavljenje djecom, provođenje vremena sa supružnikom ili partnerom, kupovanje za potrebe domaćinstva), a najmanje zadovoljni mogućnošću sudjelovanja u različitim organizacijama, rekreativnog vježbanja i praćenja dnevnih događaja u medijima. Jedini značajni prediktor životnog zadovoljstva bila je mogućnost da se kupuje za potrebe domaćinstva, dok je za osjećaj sreće bila prediktivna jedino dob sudionika. Mlađa životna dob upućivala je na veći osjećaj sreće. Zadovoljstvo poslom najbolje je predviđalo zadovoljstvo uspostavljenom ravnotežom između života i rada

Life satisfaction and feeling of happiness among students

Cilj istraživanja bio je ispitati zadovoljstvo životom i uobičajeno raspoloženje studenata, te ispitati povezanost ovih konstrukata sa zadovoljstvom specifičnim aspektima života (obitelj, prijatelji, studij, materijalna situacija, ljubavna situacija, slobodno vrijeme, zdravlje, fizički izgled, prihvaćenost od okoline, osjećaj fizičke sigurnosti, duhovni život, osjećaj postignuća, perspektiva za budućnost i zadovoljstvo samim sobom). Dodatno smo ispitali trenutno raspoloženje te istražili razlike u odnosu na uobičajeno raspoloženje. Istraživanje je provedeno na 141 studentu. Sve varijable mjerili smo na skalama od 10 stupnjeva, gdje je veći broj upućivao na veće zadovoljstvo ili sreću. Rezultati su pokazali da su studenti zadovoljni životom (M = 7,8, sd = 1,438) i sretni (M = 7,49, sd = 1,307). Trenutno raspoloženje je niže od uobičajenog (M = 6,9, sd = 1,860), a studenti tu razliku dominantno pripisuju obavezama i umoru. Studenti su, u prosjeku, zadovoljni svim aspektima života, a najzadovoljniji osjećajem fizičke sigurnosti, odnosima s prijateljima i prihvaćanjem od okoline, a najmanje zadovoljni slobodnim vremenom. Faktorskom analizom zadovoljstva pojedinim aspektima života dobivena su tri faktora: zadovoljstvo privatnim životom, zadovoljstvo “poslovnim” životom i opterećenost. Na temelju zadovoljstva pojedinim aspektima života možemo predvidjeti 65% varijance općeg zadovoljstva životom pri čemu su značajni prediktori zadovoljstvo odnosima s prijateljima, zadovoljstvo odnosima s obitelji, zadovoljstvo duhovnim životom, ljubavnom situacijom, prihvaćanjem od okoline i materijalnim stanjem. Zadovoljstvo pojedinim aspektima života objašnjava i 52% varijance uobičajenog raspoloženja (sreće), a značajni prediktori su zadovoljstvo odnosima s prijateljima, zadovoljstvo samima sobom i zadovoljstvo slobodnim vremenom.The aim of the study was to explore life satisfaction and common and current mood of students, and to relate them to satisfaction with particular aspects of life (family, friends, economic status, studying, love situation, leisure, health, physical appearance, physical safety, spiritual life, achievement, future perspectives and satisfaction with oneself). The research was conducted on 141 students. All variables were measured on 10 point scales, higher scores indicating higher satisfaction or happiness. Results showed that students are satisfied with their lives (M = 7.8, sd = 1.438) and happy (M = 7.49, sd = 1.307). Current mood is lower than common mood (M = 6.9, sd = 1.860), and students assign this difference mostly to obligations and tiredness. Students are, in general, satisfied with all aspects of their lives, and most satisfied with physical safety, relations with friends and acceptance by the community, while least satisfied with leisure (free time). Factor analysis of satisfaction with different aspects of life resulted in three factors: satisfaction with private life, satisfaction with “business” life and exhaustion. On the basis of satisfaction with specific aspects of life we can predict 65% of the variance of general life satisfaction, while significant predictors are satisfaction with relations with friends, satisfaction with relations with family, satisfaction with spiritual life, love situation, acceptance by the community and economic status. Satisfaction with particular aspects of life explains 52% of common mood (happiness), and significant predictors are satisfaction with relations with friends, satisfaction with oneself, and satisfaction with leisure (free time)

QUALITY OF LIFE, HAPPINESS AND LIFE SATISFACTION IN CROATIA AND EU COUNTRIES, AND COMPARING NORTHWESTERN AND OTHER PARTS OF CROATIA

Sreća, životno zadovoljstvo i druge subjektivne procjene građana o vlastitom životu i percepciji društvenih pojava danas sve više postaju nezaobilazne komponente pri praćenju društvenog razvoja, ravnopravne različitim ekonomskim pokazateljima. Cilj ovog istraživanja bio je prikazati usporedne analize nekih od parametara koji određuju kvalitetu življenja, sreću i životno zadovoljstvo u različitim zemljama Europske Unije te na temelju hrvatskih istraživanja usporediti Sjeverozapadni dio u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Podaci koji su korišteni za usporedne analize u EU preuzeti su iz istraživanja Eurobarometar iz 2015. godine u kojem su provedena istraživanja u 28 zemalja članica EU i nekoliko zemalja kandidata. Za usporedbe unutar Hrvatske korišteni su podaci istraživanja Pilarov barometar hrvatskog društva, koje je provedeno u proljeće 2015. godine na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana (N=1000). Za usporedbe Sjeverozapadne u odnosu na ostale dijelove Hrvatske uzorak je podijeljen na dva dijela: (1) stanovnike Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije (N=196) i (2) stanovnike ostalih dijelova Hrvatske (N=804). Statistička značajnost razlika u pojedinim parametrima računala se t-testom. Usporedbe kvalitete življenja u Hrvatskoj i zemljama članicama EU (EU28) pokazale su da građani Hrvatske procjenjuju niže od europskog prosjeka svoje životno zadovoljstvo, financijsko stanje kućanstava, općenitu kvalitetu življenja te iskazuju niže razine povjerenje u državne institucije (vlada, parlament, pravosuđe, regionalne/lokalne vlasti). Osobito su niske bile razine povjerenja u regionalne i/ili lokalne vlasti gdje je Hrvatska zauzela zadnje mjesto unutar zemalja EU28. Jedini parametar koji je bio procijenjen iznad europskog prosjeka bila su očekivanja o financijskoj situaciji u idućih godinu dana, gdje su hrvatski građani iskazali iznadprosječni optimizam. Rezultati usporedbe različitih parametara kvalitete življenja između stanovnika sjeverozapadne i ostalih dijelova Hrvatske pokazali su da su stanovnici Sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji svojim životom, zadovoljniji odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti. Također, u odnosu na ostale dijelove Hrvatske iskazali su više razine povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, crkvu, zdravstvo i EU parlament. Ovakvi rezultati upućuju na zaključak da je općenita razina kvalitete življenja u nekim aspektima viša u Sjeverozapadnoj, nego u ostalim dijelovima Hrvatske.Together with economic indices, happiness, life satisfaction and other subjective perceptions about quality of life and various societal processes in contemporary world became unavoidable in monitoring nation’s social progress. The aim of this study was to compare several parameters that determine quality of life and life satisfaction between citizens of Croatia and other countries in the European Union (EU28). The second aim was to compare within Croatia the same parameters between citizens of North-West region and the rest of Croatia. The data for comparisons between Croatia and EU28 were based on the Eurobarometer survey conducted in 2015 in all countries of EU and several candidate countries. The data for comparisons within Croatia were based on the survey Pilar’s barometer of Croatian society, which was conducted in spring of 2015 on the representative sample of Croatian citizens (N=1000). For the purposes of these analyses the sample was devided into: (1) citizens of Krapina-Zagorje, Zagreb, Varaždin, Međimurje and Koprivnica-Križevci counties (N=196) and (2) citizens of the other regions of Croatia (N=804). Statistical differences were determined by t-test analyses. The comparisons of quality of liofe indices between Croatia and EU28 showed that citizens of Croatia rated their life satisfaction, financial situation in households, general quality of life and trust in various institutions (government, parliament, justice, regional/local authorities) lower than EU28 averages. Especially low citizens rated their trust in local/regional authorities, where Croatia was at the last position within EU28. The only parameter which was rated above EU28 average were expectations about financial situation in one year, where Croatian citizens showed higher optimism than EU28 average. Comparisons within Croatia showed that citizens of North-West region of Croatia expressed higher levels of life satisfaction, satisfaction with family and friends, satisfaction with their feelings of acceptance by the community and feelings of safety in the future. Besides that, citizens of North-West region of Croatia showed higher levels of trust in justice, police, education system, church, health care and EU parliament than the citizens in other regions of Croatia. These results indicate that quality of life in North-West region of Croatia is somewhat higher in several components than in other parts of Croatia

Lebensqualität, Zufriedenheit mit dem Leben und Glücksempfinden bei Personen, die beruflich anderen Menschen helfen

Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je stupanj kvalitete življenja, životnoga zadovoljstva i sreće osoba koje profesionalno rade u sustavu skrbi, razlikuju li se u pojedinim indikatorima osobe prema spolu i dobi te utvrditi u kolikoj mjeri procjene kvalitete življenja na raznim područjima života pridonose procjenama općega životnog zadovljstva i osobne sreće. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je kvaliteta življenja, životno zadovoljstvo i osjećaj sreće osoba koje profesionalno pružaju pomoć drugima relativno visoka s obzirom na stresnu profesiju kojom se bave. Od devet područja kvalitete življenja, najpozitivnije su bila procijenjena područja društvene okoline te psihičko stanje i duhovni život, dok su relativno najniže procijenjena područja javne okolice i sva razvojna područja. Žene su u odnosu na muškarce procijenile značajno višom kvalitetu življenja na područjima duhovnoga života i fizičke okolice, dok su mlađi ispitanici, u odnosu na starije, značajno višima procijenili društvenu okolinu, razonodu i razvojne aktivnosti. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su za životno zadovoljstvo najvažniji prediktori bile procjene kvalitete življenja na područjima fizičke, društvene i javne okolice, dok je osjećaju sreće najviše pridonijela kvaliteta življenja na području psihičkoga stanja.The aim of the study was to examine overall quality of life, life satisfaction and happiness in professional care givers, to explore age and gender differences in some indicators as well as to examine the relationships between satisfaction with specific life domains and measures of happiness and life satisfaction. The results showed that the overall degree of quality of life, life satisfaction and happiness was relatively high, taking into account the stressful job that these people have. Among nine specific domains of quality of life, the highest ratings were obtained for the domains of social belonging, psychological and spiritual being, while the lowest were community belonging and three becoming domains. In comparison to men, women rated the domains of spiritual being and physical belonging significantly higher, while younger subjects rated the domains of social belonging, leisure and growth becoming significantly higher than older subjects. Results of regression analyses showed that the life satisfaction ratings were best predicted by satisfaction with physical, social and community belonging, while happiness ratings were best predicted by quality of life in the psychological being domain.Mit dieser Arbeit sollten die Lebensqualität, die Zufriedenheit mit dem eigenen Leben und das individuelle Glücksempfinden von Personen ermittelt werden, die in Einrichtungen der sozialen Fürsorge beschäftigt sind. Die Verfasserinnen wollten herausfinden, ob sich bezüglich einzelner Indikatoren die Geschlechter unterscheiden und inwiefern die Einschätzung der Lebensqualität in verschiedenen Lebensbereichen zur Einschätzung der allgemeinen Zufriedenheit mit dem Leben und des Glücksempfindens beiträgt. Die Ergebnisse zeigten, dass die Lebensqualität, die Zufriedenheit mit dem Leben und das Glücksempfinden bei Personen, die beruflich anderen Menschen helfen, im Hinblick auf das Stresspotenzial ihres Berufs relativ hoch sind. Von neun Bereichen der Lebensqualität wurden das soziale Umfeld, der Seelenzustand und das geistige Leben am positivsten bewertet; am niedrigsten eingeschätzt wurden das öffentliche Umfeld und sämtliche Entwicklungsbereiche. Im Unterschied zu Männern stuften Frauen die Lebensqualität in den Bereichen des geistigen Lebens und des physischen Umfelds bedeutend höher ein, während jüngere Umfrageteilnehmer das soziale Umfeld, das Vergnügungspotenzial und Entwicklungsaktivitäten wesentlich höher bewerteten als ihre älteren Kollegen. Die Resultate der durchgeführten Regressionsanalysen zeigten, dass die wichtigsten Prädiktoren für Zufriedenheit mit dem Leben die Einschätzungen zur Lebensqualität in den Bereichen des physischen, sozialen und öffentlichen Umfelds sind. Zum Glücksempfinden wiederum trägt die Lebensqualität im Bereich des seelischen Befindens am meisten bei

Monthly Income and Subjective Well-being of Croatian Citizens

Cilj Ispitati razlike u subjektivnom zadovoljstvu životom među ljudima s različitim prihodima.. Postupci Podatci su pribavljeni iz nacionalne ankete provedene u lipnju 2005., u kojoj je članovima reprezentativnoga uzorka od 896 osoba podijeljen upitnik o nekoliko mjera subjektivne procjene zadovoljstva: sreća, zadovoljstvo životom i zadovoljstvo u različitim životnim područjima (pojedinačni i nacionalni indeks zadovoljstva). Jednosmjerni test ANOVA rabljen je za usporedbu razlika u mjerama osobnog zadovoljstva između šest skupina ispitanika koje su složene prema razlikama u mjesečnim prihodima ispitanika. Rezultati Sreća i zadovoljstvo životom, te zadovoljstvo u nekoliko životnih područja značajno su se razlikovali među skupinama ispitanika s različitim mjesečnim prihodima. Oni s najvećim prihodima osjećali su se sretnijima (P<0.001) i zadovoljnijima svojim ukupnim životom (P<0.001), bili su zadovoljniji svojim materijalnim stanjem (P<0.001), zdravljem (P<0.001), postignućima (P<0.001), sigurnošću svoje budućnosti (P=0.001), ekonomskim stanjem (P=0.001), stanjem u okolišu (P=0.003), i društvenim uvjetima u Hrvatskoj (P=0.003). Međutim, između skupina s najnižim mjesečnim primanjima (mjesečno €0-70 odnosno €71-130 po osobi) nije bilo značajnih razlika, kao ni između skupina s najvišim mjesečnim primanjima (mjesečno €401-530 odnosno €531+ po osobi). Zaključak Naše je istraživanje pokazalo da prihodi i materijalno stanje utječu na osobno zadovoljstvo u suvremenom hrvatskom društvu, koje prolazi kroz velike društvene i gospodarske promjene.Aim To examine the differences in subjective well-being among people with different household income. Method Data were obtained from the national survey conducted in June 2005, in which a representative sample of 896 participants were administered a questionnaire on several measures of subjective well-being as follows: happiness, life satisfaction, and satisfaction with different life domains (personal and national well-being index). One-way ANOVA was performed to test the differences in subjective well-being measures between participants grouped into six categories according to their monthly income. Results Happiness and life satisfaction ratings, as well as ratings of satisfaction with several life domains differed significantly between groups of people with different monthly income. Respondents with higher income felt happier (P<0.001), more satisfied with their life as a whole (P<0.001), more satisfied with their material status (P<0.001), health (P<0.001), achievement (P<0.001), future security (P = 0.001), economic situation (P = 0.001), state of the environment (P = 0.003), and social conditions in Croatia (P = 0.003). However, no significant differences were found between the two groups with the lowest income (€0-70 and €71-130 per person per month), nor between the two groups with the highest income (€401-530 and €531+ per person per month). Conclusion Our study showed that income and material wealth had an influence on subjective well-being in contemporary Croatian society, which is undergoing major social and economical changes

Povezanost između osjećaja sreće i nekih aspekata provođenja slobodnog vremena

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koliko slobodnog vremena studenti imaju, koliko su njime zadovoljni, kako ga provode i koliki stupanj kontrole imaju nad time kako provode slobodno vrijeme, te povezanost svih ovih varijabli s osjećajem sreće. U istraživanju je sudjelovalo 141 studenata. Ispitali smo uobičajeno raspoloženje, zadovoljstvo slobodnim vremenom i kontrolu nad načinima provođenja slobodnog vremena. Također, ispitali smo koliko prosječno studenti imaju slobodnog vremena tjedno te na koje načine ga provode. Dodatno, pitali smo studente kako bi iskoristili dodatno slobodno vrijeme kada bi ga imali na raspolaganju. Rezultati istraživanja su pokazali da studenti u prosjeku imaju oko 33 slobodna sata tjedno, od kojih 10-tak provode sami, a ostalo u socijalnim kontaktima, gdje dvostruko više vremena provode sa prijateljima nego s obitelji. Studenti koji su u vezi, najviše slobodnog vremena provode s partnerom/partnericom (oko 14 sati tjedno). Od ostalih aktivnosti, studenti se uglavnom posvećuju zabavi i relaksaciji, a najčešće gledanju televizije, proučavanju zanimljivosti na internetu, igranju na računalu, komuniciranju na internetu, izležavanju. Količina slobodnog vremena pozitivno je, nisko i značajno povezana sa srećom, zadovoljstvom slobodnim vremenom i kontrolom nad slobodnim vremenom

Pušenje, pijenje alkoholnih pića i kvaliteta življenja: rezultati studije provedene na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana

The purpose of this study was to examine the relationships between tobacco and alcohol consumption and several subjective quality of life indicators in a nationally representative sample of Croatian adults (N = 4721). The study used a single cross-sectional design, and was conducted within the project Substance abuse among the general population of the Republic of Croatia. The data was gathered via face-to-face interviews. While controlling for gender, income and age, the analyses showed a weak, but stable trend of higher QOL among non-smokers than smokers and ex-smokers, and among people who drink occasionally (a few times per month) in comparison to those who drink more often. The results also revealed that, when compared to less frequent alcohol consumers, in the most frequent alcohol consumers group (four times per week or more), those who drink in order to conform to social pressure or to cope with problems are likely to have low quality of life. These findings are discussed within relevant theoretical frameworks.Cilj istraživanja bio je utvrditi vezu između pušenja, pijenja alkohola i raznih pokazatelja kvalitete življenja. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku hrvatskih građana (N = 4721) u okviru projekta "Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske". Podaci su prikupljeni metodom ankete licem-u-lice. Rezultati su pokazali da nepušači i osobe koje umjereno piju (nekoliko puta na mjesec) imaju viši stupanj kvalitete življenja nego pušači, bivši pušači i osobe koje piju češće od nekoliko puta na mjesec. U svim analizama kontrolirana je dob, prihodi i spol. Nadalje, pokazalo se da osobe koje piju često (nekoliko puta na tjedan ili češće) imaju niži stupanj kvalitete življenja od onih koji ne piju tako često, ako to rade zbog toga što se ne mogu nositi sa svakodnevnim problemima ili jer osjećaju socijalni pritisak. Rezultati istraživanja interpretirani su u skladu sa suvremenim znanstvenim teorijama

Usporedba indikatora dobrobiti i strategija regulacije emocija između roditelja djece s teškoćama i roditelja djece urednog razvoja

Research to date has shown that the well-being of parents of children with disabilities is lower than that of parents of typically developed children. However, the vast majority of this research has been conducted with this exact purpose in mind, thus placing parents and their children’s disability in the spotlight, which may have resulted in a distortion in the participants’ answering process. In addition, participants were mostly chosen because they have or do not have a child with disabilities, while other relevant characteristics were poorly matched. The aim of the research described in this paper was to compare parents of children with disabilities to a corresponding group of parents of typically developed children in terms of various well-being indicators and specific sources of life satisfaction. This study was conducted within the framework of the Croatian Longitudinal Study of Well-Being (CRO-WELL) project. The sample used in this study consisted of 41 parents of children with disabilities. Each of these parents was matched to a very similar individual with typically developed children. Consequently, we obtained two samples in which the majority of participants were women, married, living in a large city, and employed, two-thirds of whom had completed secondary school education at least. Differences emerged regarding satisfaction with free time, indicating that parents of children with disabilities were less satisfied than parents of typically developed children. In addition, parents of children with disabilities felt pleasant less frequently. Both groups of parents used active affect regulation strategies more often than passive ones as tools to deal with negative emotions. Proactive strategies were related to higher well-being levels, while passive strategies were related to lower well-being levels, a trend that became particularly evident among parents of children with disabilities.Dosadašnja istraživanja pokazala su da je dobrobit roditelja djece s teškoćama niža u odnosu na roditelje djece urednog razvoja. No, većina tih istraživanja provedena je upravo s tom svrhom, stavljajući roditelja i teškoću djeteta u prvi plan, što je moglo dovesti do distorzije u odgovorima. Dodatno, ispitanicima se pristupalo s obzirom na činjenicu da li imaju ili nemaju dijete s teškoćama, dok su druge relevantne karakteristike zanemarene. Cilj ovog istraživanja je usporediti roditelje djece s teškoćama i slične roditelje djece urednog razvoja, s obzirom na različite indikatore dobrobiti i specifične izvore zadovoljstva životom. Ova studija provedena je u sklopu projekta CRO-WELL: hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti. Uzorak koji je korišten za potrebe ovog istraživanja sastoji se od 41 roditelja djece s teškoćama.Svaki od tih roditelja uparen je s roditeljem djeteta urednog razvoja prema nekim karakteristikama. Posljedično, u ovom istraživanju koristili smo dva uzorka, u kojima je većina sudionika ženskoga spola, u braku, iz velikih gradova, zaposleni, a dvije trećine završile su barem srednju školu. Ispitanici se razlikuju s obzirom na zadovoljstvo slobodnim vremenom, a niži stupanj zadovoljstva u ovom području pokazuju roditelji djece s teškoćama. Dodatno, roditelji djece s teškoćama rjeđe se osjećaju ugodno. Obje skupine roditelja češće koriste aktivne nego pasivne strategije regulacije emocija, kao strategije suočavanja s negativnim emocijama. Proaktivne strategije povezane su s višim, a pasivne s nižim stupnjevima dobrobiti, što naročito dolazi do izražaja kod roditelja djece s teškoćama

Odnos socijalne podrške i subjektivne dobrobiti tijekom života

The aim of this study was to examine how social support measured as the subjective assessment of social support adequacy given by family, friends or significant others contributes to well-being (happiness, life satisfaction and domain satisfactions) across the life span. The study was conducted on a representative sample of the Croatian adult population (N = 1.000). For the purpose of analyses the sample was divided into three age groups: 18 to 40 years, 41 to 60 years, and 60+ years. The results were analyzed by means of multiple group structural equation modeling, which was performed separately for two measures of subjective well-being (SWB – a general measure of life satisfaction and happiness, PWI – domain satisfactions). The results showed that in all three age groups, among three sources of social support only the perceived social support from friends was significantly related to both subjective well-being measures. Participants who perceived adequate social support from friends expressed higher levels of subjective well-being.Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako percepcija socijalne podrške dobivene iz različitih izvora (obitelj, prijatelji, značajni drugi) pridonosi subjektivnoj dobrobiti (sreći, životnom zadovoljstvu i zadovoljstvu pojedinim područjima života) tijekom života. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku punoljetnih hrvatskih građana (N = 1000). Za potrebe statističkih analiza uzorak je bio podijeljen u tri dobne skupine: 18 do 40 godina, 41 do 60 godina i 60+ godina. Rezultati su analizirani pomoću multigrupnog strukturalnog modeliranja (SEM) provedenog za dvije mjere dobrobiti zasebno (SWB – generalizirana mjera sreće i životnog zadovoljstva te PWI – zadovoljstvo različitim životnim područjima). Rezultati su pokazali da je u svim dobnim skupinama, između tri izvora socijalne podrške, jedino percipirana socijalna podrška prijatelja bila značajno povezana s oba indikatora dobrobiti. Sudionici koji su percipirali veću i adekvatniju socijalnu podršku od prijatelja iskazali su više razine subjektivne dobrobiti