1 research outputs found
Zdravstveno obrazovanje i informiranje koje provode službe medicine rada u Finskoj
This article discusses health education and communication in Occupational Health Services (OHS) based on a questionnaire study conducted in Finnish OHS in 2005. The study focused on educational activities carried out by OH professionals and directed at individual employees, work communities and groups, and representatives of client organisations. The questionnaire was sent to 1132 OH professionals - physicians, nurses, physiotherapists and psychologists - working in 130 OHS units, and representing different OHS providers in Finland. 635 respondents (162 physicians, 342 nurses, 96 physiotherapists, 35 psychologists) returned the questionnaire. The overall response rate was 58 %. There were statistically significant differences in educational activities by different professional groups; differences were also related to the length of working experience in OHS. For all OH professionals, individual employees were the primary clients of health education and communication. Education was less often directed at work communities and representatives of client organisations. However, many issues related to health and well-being at work are not within the reach of individual employees. The impact of health education would be more evident if it also reached those organisational stakeholders with discretion in decision-making. Furthermore, OH personnel should pay attention to the social aspect of learning and work more with groups and work communities.U ovome se Älanku raspravlja o zdravstvenom obrazovanju i informiranju koje provode službe medicine rada, a na temelju istraživanja provedenog meÄu tim službama 2005. U srediÅ”tu su ispitivanja bile obrazovne aktivnosti medicinara rada usmjerene na radnike kao pojedince, radne zajednice i skupine te predstavnike korisniÄkih organizacija. Upitnik su dobila 1132 medicinara rada, ukljuÄujuÄi lijeÄnike, medicinske sestre, fizioterapeute i psihologe zaposlene u 130 jedinica koje pružaju usluge medicine rada u Finskoj. Ispunjene je upitnike vratilo 635 sudionika (162 lijeÄnika, 342 sestre, 96 fizioterapeuta te 35 psihologa). Ukupni odgovor iznosio je 58 %. ZamijeÄene su statistiÄki znaÄajne razlike u obrazovnim aktivnostima izmeÄu pojedinih zanimanja, a one su bile povezane i sa stažem u medicini rada. Svim medicinarima rada pojedinaÄni radnici primarni su korisnici zdravstvenoga obrazovanja i informiranja. Obrazovanje se rjeÄe usmjeravalo na radne zajednice i predstavnike korisniÄkih organizacija. MeÄutim, mnoga otvorena pitanja vezana uz zdravlje i dobrobit na radu nisu u nadležnosti pojedinaÄnih zaposlenika. Utjecaj zdravstvenoga obrazovanja bio bi stoga svrhovitiji kada bi ono obuhvatilo i one strukture koje donose odluke. Osim toga, osoblje medicine rada treba obratiti pozornost na socijalni aspekt uÄenja te treba viÅ”e raditi sa skupinama i radnim zajednicama