UTJECAJ METEOROLOŠKIH PARAMETARA NA ASTMATIČNE NAPADAJE U DJECE

Proučavan je utjecaj meteoroloških parametara (srednja, minimalna i maksimalna temperatura zraka, amplituda temperature, relativna vlažnost, tlak zraka, trajanje sijanja sunca, interdiurne promjene temperature i tlaka zraka, osjet ugodnosti i stabilnost atmosfere) na astmatične napadaje kod djece liječene u bolnici Srebrnjak u Zagrebu tijekom 1984. godine. Analiza je provedena posebno za sva godišnja doba, za topli dio godine (IV-IX) i hladni dio (X-III), te za godinu u cjelini. Kod proračuna je uzeta u obzir učestalost i čestina astmatičnih napadaja. Ustanovljeno je da su korelacijske veze između astmatičnih napadaja i meteoroloških parametara najizraženije zimi, ljeti su manje, a najslabije su u prijelaznim godišnjim dobima. Korelacijske su veze najčvršće između temperaturnih parametara i astmatičnih napadaja, posebno zimi i u hladnom dijelu godine. Zimi i u hladnom dijelu godine ima više astmatičnih napadaja što je temperatura zraka niža i uz zahlađenje, a ljeti uz više temperature zraka i zatopljenje. U obje su sezone za povećani broj astmatičnih napadaja karakteristični viši tlak zraka, niža relativna vlažnost, dulje trajanje sijanja sunca, te porast tlaka zraka. U ostalim sezonama te u toplom dijelu godine, kao i za godinu u cjelini, veze između astmatičnih napadaja i meteoroloških parametara ne ukazuju na to koje bi vremenske situacije mogle pogodovati povećanom broju astmatičnih napadaja

METEOROLOŠKI PARAMETRI KAO FAKTOR RIZIKA CEREBROVASKULARNOG INZULTA

U radu je studirana korelacija između pojave cerebrovaskularnog inzulta (CVI) i raznih meteoroloških elemenata za unutrašnjost Hrvatske (reprezentant Zagreb). Najprije su proučavane meteorološke karakteristike sedmodnevnih razdoblja signifikantno korelirane sa sedmodnevnom frekvencijom CVI. Zatim je proučavana korelacija samo za uzorak onih dana (n) u kojima je učestalost akutnih cerebrovaskularnih bolesti bila iznad normale (>xsr+σ) i srednjih dnevnih vrijednosti meteoroloških elemenata u periodu n ± 3 dana i to pomoću totalne, parcijalne i multiple linearne korelacije. Rezultati pokazuju da su naročito opasna višednevna hladna razdoblja u kojima se dešavaju velike interdiurne promjene tlaka zraka i u kojima je poremećena stabilnost uskog prizemnog sloja atmosfere uz tlo i to osobito u dnevnom dijelu dana. Smanjena podnevna stabilnost povezana je s porastom broja CVI. Osobito nepovoljne prilike s učestalošću CVI iznad normale (> xsr + σ) nastaju dan-dva nakon što je u višednevnom hladnom razdoblju započeo porast temperature zraka

CLIMATOLOGICAL BASIS FOR PREDICTION OF TEMPERATURE REGIME ON GROUND

Data on air and road surface temperatures not beeing available, climatological data from the site of the meteorological station have been used to determine the temperature relations needed for predicting road slipperiness. The analysis has been made for the cold period of the year (September to May) for the 10-year period 1971-1980 at the Zagreb-Maksimir station, located in the Sava River valley at the foot of Mount Medvednica. The analysis involves the relations between minimum air temperatures at two levels, 2 m and 5 cm as well as between minimum air temperatures at 2 m height and soil temperatures at 5 cm depth at 7 a.m. during various weather situations, defined according to average cloudiness, wind conditions, fog and frozen ground during the night preceding the occurrence of minimum temperatures. In weather situations with prevailing radiation processes (clear/calm and partly cloudy/calm), the minimum surface air temperatures are always lower than at 2 m height. On the other hand, after cloudy nights, regardless of wind velocity, the minimum surface temperatures are lower than those at 2 m only above determined temperature levels. The minimum air temperatures at 5 cm height are lower than 0°C when the minimum temperatures at 2 m height are lower than 3°C during clear/calm, clear/windy and partly cloudy/calm situations. During partly cloudy/windy, cloudy/calm and cloudy/windy situations, the differences between minimum temperatures at these two levels are smaller, and consequently, negative minimum surface temperatures appear if the minimum temperatures at 2 m are about 0°C. The relations between minimum air temperatures and soil temperatures do not differ significantly for different weather types. However, they differ considerably from month to month. According to these conclusions, soil temperatures should be predicted particularly by means of regression equations obtained for each month

Climate change and the influence on health

Povećana koncentracija stakleničkih plinova zbog ljudskih aktivnosti uzrokovala je globalno zatopljenje koje je u proteklom stoljeću bilo najveće u posljednjih 1000 godina. Zatopljenje je zabilježeno i u Hrvatskoj, gdje je temperatura na obali porasla više nego u unutrašnjosti, pri čemu je zatopljenju na obali najviše pridonio porast ljetnih, a u unutrašnjosti zimskih temperatura zraka. Klimatske promjene utječu na zdravlje ljudi, pri čemu se najviše ističe povećana smrtnost za toplinskih valova, čija se učestalost također povećava s globalnim zatopljenjem. Infektivne bolesti osobito su podložne vremenskom utjecaju, jer vrijeme, pa tako i klimatske promjene, utječe na sve sudionike transmisijskog ciklusa –patogene, prijenosnike i ljude.The increased concentration of greenhouse gases caused by the human activities has an impact on the global warming, the highest one during the last 1000 years. The warming has been also observed in Croatia. The air temperature increased along the Croatian Adriatic coastland more than in the mainland. Summer temperature increase contributed at most to the annual increase at the coast, and the winter temperature increase over the inland. Climate change has an impact on the human health, mostly expressed in an increased mortality during heat waves, whose frequency has also increased with the global warming. Infectious diseases are especially subject to weather influence, because weather, and thereby climate changes, influence all participants in the transmission cycle – pathogens, vectors and humans

Drought Vulnerability in Croatia

Drought is the most frequent hazard causing the highest economic losses among all hydro-meteorological events in Croatia, especially in the agricultural sector. Climate assessment according to aridity index shows that susceptibility to desertification is present in the warm part of the year and mostly pronounced in the Adriatic region and eastern lowland. Evidence of higher frequencies of extreme droughts in the last decade has been noted. These were the motivations to study the drought risk assessment in Croatia and to develop a vulnerability map. This map is a complex combination of the geomorphologic and climatological inputs (maps) that are presumed to be natural factors which modify the amount of moisture in the soil. The first version of the vulnerability map developed from the slope map, solar irradiation and coefficient of the variation of precipitation is updated by inclusion of optional parameters: soil types and land cover classes. The recommended procedure in the framework of Drought Management Centre for Southeastern Europe is modified and adopted in this study. The obtained results for Croatia show the areas most sensitive to drought to be on the southern Adriatic coast and over the eastern continental lowland

DIGITALNA GODIŠNJA TEMPERATURNA KARTA HRVATSKE

U radu su prikazana osnovna temperaturna obilježja na području Hrvatske koja su dobivena izradom digitalne karte srednje godišnje temperature zraka. Za izradu digitalne karte korišteni su podaci sa 161 klimatološke i glavne postaje na području Hrvatske i Slovenije za razdoblje 1961-1990. Karta je izrađena primjenom linearnog regresijskog modela koji daje vezu između temperature kao zavisne veličine te zemljopisne dužine i širine i nadmorske visine kao nezavisnih veličina u točkama mreže. Najniže godišnje temperature zraka javljaju se na vrhovima najviših planina i iznose 2-3ºC. U ravničarskom kontinentalnom dijelu Hrvatske prosječna je godišnja temperatura zraka oko 11ºC, dok je na Jadranu u rasponu od l3ºC na sjeveru do 17ºC na krajnjem jugu

Veza meteoroloških faktora i parametara koagulacije krvi kod cerebrovaskularnih bolesnika

U radu se iznose rezultati mjerenja parametara koagulacije krvi (indeks agregata, agregacija trombocita, protrombinsko vrijeme, trombinsko vrijeme, akt. parc. tromb. vrijeme, količina fibrinogena u krvi) i tlaka krvi (sistoličkog i diastoličkog) kod cerebrovaskularnih bolesnika u različitim vremenskim uvjetima tijekom godine. Obuhvaćen je raspon temperatura zraka od 2-25°C i tlakova zraka od 987-1004 hPa. Mjerenja su obavljana u 6 trodnevnih serija pri čemu je u centralnom danu svake serije registriran prolaz hladne fronte preko Zagreba. Rezultati pokazuju da signifikantne veze (P ≤ 0.05) postoje samo između protrombinskog i trombinskog vremena i temperature zraka. One govore da je protrombinsko i trombinsko vrijeme to duže što je temperatura zraka viša. Visoko signifikantna korelacija (r = -0.465, P < 0.01) dobivena je još između količine fibrinogena i tlaka zraka, pokazujući da fibrinogena ima to više što je tlak zraka niži. S obzirom na prolaz hladne fronte prosječno protrombinsko vrijeme skraćuje se uz prolaz fronte (od "n-1" do "n+1" dana), dok prosječno trombinsko vrijeme oscilira oko dana s prolazom fronte, a najkraće je dan nakon prolaza. Prosječna količina fibrinogena najveća je dan prije prolaza fronte, a najmanja u danu prolaza

Veza meteoroloških faktora i parametara koagulacije krvi kod cerebrovaskularnih bolesnika

U radu se iznose rezultati mjerenja parametara koagulacije krvi (indeks agregata, agregacija trombocita, protrombinsko vrijeme, trombinsko vrijeme, akt. parc. tromb. vrijeme, količina fibrinogena u krvi) i tlaka krvi (sistoličkog i diastoličkog) kod cerebrovaskularnih bolesnika u različitim vremenskim uvjetima tijekom godine. Obuhvaćen je raspon temperatura zraka od 2-25°C i tlakova zraka od 987-1004 hPa. Mjerenja su obavljana u 6 trodnevnih serija pri čemu je u centralnom danu svake serije registriran prolaz hladne fronte preko Zagreba. Rezultati pokazuju da signifikantne veze (P ≤ 0.05) postoje samo između protrombinskog i trombinskog vremena i temperature zraka. One govore da je protrombinsko i trombinsko vrijeme to duže što je temperatura zraka viša. Visoko signifikantna korelacija (r = -0.465, P < 0.01) dobivena je još između količine fibrinogena i tlaka zraka, pokazujući da fibrinogena ima to više što je tlak zraka niži. S obzirom na prolaz hladne fronte prosječno protrombinsko vrijeme skraćuje se uz prolaz fronte (od "n-1" do "n+1" dana), dok prosječno trombinsko vrijeme oscilira oko dana s prolazom fronte, a najkraće je dan nakon prolaza. Prosječna količina fibrinogena najveća je dan prije prolaza fronte, a najmanja u danu prolaza

Determination of a typical snow load

Opisana su istraživanja karakteristika snježnog režima, obavljena u skladu s preporukama europske norme za opterećenje snijegom ENV 1991-2-3:1995 te s meteorološkom praksom. Pomoću podataka o sadržaju vode u snijegu i visine snježnog pokrivača određeno je karakteristično opterećenje snijegom, tj. opterećenje koje se može očekivati jednom u 50 godina. Analizom promjena dobivenih vrijednosti procjena s nadmorskom visinom definirane su četiri snježne klimatske zone u Hrvatskoj.The study of snow regimen characteristics, conducted in accordance with the European standard for snow load ENV 1991-2-3:1995 and in keeping with meteorological practice, is described. Typical snow load, i.e. load that can be expected once in 50 years, was defined on the basis of information on the water content in snow and on the height of snow cover. Four snow-related climatic zones in Croatia were determined based on analyses of changes registered at various altitudes