Karakterizacija materijala za dentalne implantate

U ovom radu obrađene su vrste i svostva zubi te njegovih gradivnih materijala. Prikazan je pregled mehaničkih svojstava materijala zubi i materijala koji se koriste u zubnoj protetici. Postoje mnoge vrste materijala i kompozita koji se koriste u ovom polju, ali još nisu analizirana mehanička svojstva titan-magnezij kompozita. Prednost tih kompozita je u biokompatibilnosti magnezija, ali on ima lošija mehanička svojstva u odnosu na titan. Izračunom modula elastičnosti kompozita za različite masene udjele magnezija pokazano je smanjenje modula elastičnosti porastom udjela magnezija. Na kokretnom prijmeru spoja bataljka i implantata zuba analizirana su naprezanja i pomaci kod opterećenja umjetnog zuba za zvačne sile koje opterećuju krunicu. Metodom konačnih elemenata prikazani su rezultati analize te se na osnovu njih dolazi do zaključka

Primjena ergonomskih parametara pri utvrđivanju položaja vozača sportskog automobila

Ergonomija u automobilskoj industiji prati razvoj vozila u najranijim fazama definiranja koncepta vozila dok se vozilo proizvodi. U svakoj fazi razvoja ergonomije, inženjeri moraju provesti niz zadataka kako bi se osiguralo da vozilo bude sigurno, udobno i praktično. Tijekom cijelog procesa razvoja vozila provodi se niz evaluacija kako bi se osiguralo da vozilo zadovolji potrebe kupaca. Rezultati vrednovanja općenito su pregledani u procesu razvoja vozila na različitim događajima s raznim upravljačkim timovima. Podaci se prikupljaju pomoću promatranja, komuniciranja i eksperimentiranja. Mockup u proizvodnji je stvarni model koji oponaša pravi ili skalirani dizajn vozila ili uređaja koji se koristi za prikaz, vrednovanje dizajna i promocije. Mockup je prototip jer pruža barem dio funkcionalnosti sustava i omogućuje testiranje dizajna. Mockup koriste uglavnom dizajneri kako bi stekli povratne informacije od korisnika. Posebna pažnja prilikom analize posvećuje se ulasku i izlasku vozača iz vozila, vidnom polju, dohvatu upravljačke konzole. Na temelju navedenih značajki, predloži se model koji najbolje udovoljava standardima. Nakon provedenih analiza i utvrđenih parametara, uzima se odabrani koncept te se radi analiza svih relevantnih podataka i usporedba. Ergonomski kriteriji se prikazuju na računalnom 3D modelu izrađenom u Solid Works-u sa svim potrebnim dimenzijama i veličinama. Nakon izrade modela, izrađuje se Mockup kako bi se u stvarnom modelu najjeftinijom izvedbom istražile dimenzije i zahtjevi sa stvarnim ispitanicima

News Cohesiveness: an Indicator of Systemic Risk in Financial Markets

Motivated by recent financial crises significant research efforts have been put into studying contagion effects and herding behaviour in financial markets. Much less has been said about influence of financial news on financial markets. We propose a novel measure of collective behaviour in financial news on the Web, News Cohesiveness Index (NCI), and show that it can be used as a systemic risk indicator. We evaluate the NCI on financial documents from large Web news sources on a daily basis from October 2011 to July 2013 and analyse the interplay between financial markets and financially related news. We hypothesized that strong cohesion in financial news reflects movements in the financial markets. Cohesiveness is more general and robust measure of systemic risk expressed in news, than measures based on simple occurrences of specific terms. Our results indicate that cohesiveness in the financial news is highly correlated with and driven by volatility on the financial markets

Stroke – Will it be the Next Pandemic?

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti i na razini svijeta i u Hrvatskoj. U najrazvijenijim zemljama posljednjih desetljeća zabilježeno je značajno smanjenje smrtnosti od moždanog udara zahvaljujući boljoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. I u Hrvatskoj je zadnjih 15-ak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara. Istovremeno se bilježi veća prevalencija osoba s preživjelim moždanim udarom zahvaljujući boljoj zdravstvenoj skrbi i boljem preživljenju bolesnika. Godine 2020. svijet je pogodila pandemija bolesti COVID-19, uzrokovana SARS-CoV-2 virusom, te postala fokusom cjelokupne svjetske zdravstvene i znanstvene zajednice, kao i svekolike javnosti. Pandemija je promijenila funkcioniranje praktički svih segmenata društva, a osobito zdravstvenog sustava, zbog reorganizacije i preraspodjele zdravstvenih resursa usmjerenih na suzbijanje bolesti COVID-19. Danas znamo kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti COVID-19 i povećan letalitet, a COVID-19 infekcija može povećati rizik za nastanak moždanog udara. Unatoč ovim povećanim rizicima u mnogim zemljama zapažen je manji broj liječenih bolesnika od moždanog udara, što može rezultirati neliječenim moždanim udarom, dugoročnim komplikacijama, invalidnošću, ali i mogućnosti porasta smrtnosti. Procjene studija provođenih prije pandemije predviđale su porast opterećenja moždanim udarom sljedećih 30 godina u većini zemalja. Dodajući tome i nepovoljan utjecaj COVID-19 pandemije, sigurno će moždani udar biti bolest od ogromnoga javnog zdravstvenog značaja u 21. stoljeću. Poznato je da je u većini slučajeva moždani udar moguće prevenirati, stoga postoji potreba za sveobuhvatnom strategijom suzbijanja te bolesti, od prevencije, liječenja, rehabilitacije, organizacije zdravstvene skrbi, epidemiološkog praćenja s epidemiološkim pokazateljima i pokazateljima kvalitete zdravstvene skrbi.SUMMARYStroke is the second leading cause of death, both globally and in Croatia. During the last few decades, and as a result of improvements in prevention, diagnosis and treatment, developed nations reported a significant reduction in stroke mortality. A similar trend is also visible in Croatia in the last 15 years. Due to improvements in health care and subsequent survival of stroke patients, prevalence of stroke survivors is increasing. In the beginning of 2020, the world was faced with a COVID-19 pandemic, a disease caused by SARS CoV-2 virus. It quickly became the focus of the global health and science community, but also the public as a whole. The pandemic impacted all segments of society, particularly health systems, due to reorganization and funds allocation necessary to contain COVID-19. Research has shown that elderly people and patients with chronic conditions have an increased risk of severe illness and death due to COVID-19, but also that COVID-19 infection may increase the risk of stroke. Despite the increase of risk factors, many countries report a decrease in the number of patients treated for stroke, which can result in long term complications, disability, and an increase in stroke mortality. Estimates from studies conducted before the pandemic predicted an increase in stroke burden for the majority of countries over the next 30 years. This, combined with the adverse effect of the COVID-19 pandemic, will likely result in stroke being a disease with an enormous public health impact in the 21st century. We know that the majority of stroke cases can be prevented, pointing to the need for a comprehensive strategy for control of this disease. This needs to include prevention, treatment, rehabilitation, healthcare organization, and epidemiological monitoring with epidemiological and healthcare quality indicators

Stroke – Will it be the Next Pandemic?

Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrtnosti i na razini svijeta i u Hrvatskoj. U najrazvijenijim zemljama posljednjih desetljeća zabilježeno je značajno smanjenje smrtnosti od moždanog udara zahvaljujući boljoj prevenciji, dijagnostici i liječenju. I u Hrvatskoj je zadnjih 15-ak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara. Istovremeno se bilježi veća prevalencija osoba s preživjelim moždanim udarom zahvaljujući boljoj zdravstvenoj skrbi i boljem preživljenju bolesnika. Godine 2020. svijet je pogodila pandemija bolesti COVID-19, uzrokovana SARS-CoV-2 virusom, te postala fokusom cjelokupne svjetske zdravstvene i znanstvene zajednice, kao i svekolike javnosti. Pandemija je promijenila funkcioniranje praktički svih segmenata društva, a osobito zdravstvenog sustava, zbog reorganizacije i preraspodjele zdravstvenih resursa usmjerenih na suzbijanje bolesti COVID-19. Danas znamo kako starije osobe i osobe s kroničnim bolestima imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti COVID-19 i povećan letalitet, a COVID-19 infekcija može povećati rizik za nastanak moždanog udara. Unatoč ovim povećanim rizicima u mnogim zemljama zapažen je manji broj liječenih bolesnika od moždanog udara, što može rezultirati neliječenim moždanim udarom, dugoročnim komplikacijama, invalidnošću, ali i mogućnosti porasta smrtnosti. Procjene studija provođenih prije pandemije predviđale su porast opterećenja moždanim udarom sljedećih 30 godina u većini zemalja. Dodajući tome i nepovoljan utjecaj COVID-19 pandemije, sigurno će moždani udar biti bolest od ogromnoga javnog zdravstvenog značaja u 21. stoljeću. Poznato je da je u većini slučajeva moždani udar moguće prevenirati, stoga postoji potreba za sveobuhvatnom strategijom suzbijanja te bolesti, od prevencije, liječenja, rehabilitacije, organizacije zdravstvene skrbi, epidemiološkog praćenja s epidemiološkim pokazateljima i pokazateljima kvalitete zdravstvene skrbi.SUMMARYStroke is the second leading cause of death, both globally and in Croatia. During the last few decades, and as a result of improvements in prevention, diagnosis and treatment, developed nations reported a significant reduction in stroke mortality. A similar trend is also visible in Croatia in the last 15 years. Due to improvements in health care and subsequent survival of stroke patients, prevalence of stroke survivors is increasing. In the beginning of 2020, the world was faced with a COVID-19 pandemic, a disease caused by SARS CoV-2 virus. It quickly became the focus of the global health and science community, but also the public as a whole. The pandemic impacted all segments of society, particularly health systems, due to reorganization and funds allocation necessary to contain COVID-19. Research has shown that elderly people and patients with chronic conditions have an increased risk of severe illness and death due to COVID-19, but also that COVID-19 infection may increase the risk of stroke. Despite the increase of risk factors, many countries report a decrease in the number of patients treated for stroke, which can result in long term complications, disability, and an increase in stroke mortality. Estimates from studies conducted before the pandemic predicted an increase in stroke burden for the majority of countries over the next 30 years. This, combined with the adverse effect of the COVID-19 pandemic, will likely result in stroke being a disease with an enormous public health impact in the 21st century. We know that the majority of stroke cases can be prevented, pointing to the need for a comprehensive strategy for control of this disease. This needs to include prevention, treatment, rehabilitation, healthcare organization, and epidemiological monitoring with epidemiological and healthcare quality indicators