Utjecaj socioekonomskog statusa roditelja na rast i razvoj djece

U radu smo prikazali antopometrijske mjere djece Međimurske županije s osvrtom na socioekonomski status roditelja. Podaci su dobiveni iz Zdravstvene knjižice djeteta

Uloga županijskog doma zdravlja u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom

Liječnički timovi hitne medicinske pomoći imaju vrlo važno mjesto u suvremenom zbrinjavanju bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom. Oni moraju biti educirani, opremljeni, uigrani i podržani od cijelog sustava zdravstva. U radu se pojašnjava uloga županijskog doma zdravlja u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom na temelju iskustava Doma zdravlja Međimurske županije u Čakovcu. U projektu zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom posebno su razrađene i provedene zadaće reformiranog doma zdravlja: organiziranje, koordinacija i povezivanje timova, monitoring zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini, epidemiološki nadzor, suradnja i zajednički rad s drugim službama, “umrežavanje” na lokalnoj razini, edukacija (pasivna i aktivna - s obje strane katedre), povezivanje zajedničkih dijagnostičkih servisa i uspostava kontrolu kvalitete. Za pravu inovativnu reformu a ne formalnu, uvedene su i neophodne promjene u upravljanju i organizaciji, a ne samo u standardima, normativima, pravima i obvezama. Opisan je slijed u provođenju projekta zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: postavljanje glavnog cilja (smanjenje obolijevanja i umiranja od akutnih koronarnih bolesti) i kratkoročnih i dugoročnih specifičnih ciljeva, usvajanje strategije na temelju glavnog cilja (edukacija, opremanje uvođenje i provedba posebnih programa, povezivanje, suradnja, osiguranje kvalitete kroz kliničke smjernice, i protokole) i ostali elementi - dignitet, vodstvo, timski rad), prihvaćanje i uvođenje protokola zbrinjavanja

ICPC-2, Međunarodna klasifikacija primarne zdravstvene zaštite i njena primjena u zdravstvu Hrvatske

Hrvatski časopis za javno zdravstvo Korisnik Korisničko ime Lozinka Zapamti me Veličina znakova Make font size smaller Make font size default Make font size larger Jezik / Language ##plugins.block.languageToggle.selectLabel## Sadržaj časopisa Pretraživanje ##plugins.block.navigation.searchScope## Pregled Po broju časopisa Po autoru Po naslovu Informacije Za čitatelje Za autore Za knjižničare Pomoć Naslovna O časopisu Prijava Registracija Pretraživanje Trenutni broj Arhiva Naslovna > Vol 1, Broj 3, 7. Srpanj 2005. > Krčmar ICPC-2, Međunarodna klasifikacija primarne zdravstvene zaštite i njena primjena u zdravstvu Hrvatske Nevenka Krčmar, Ranko Stevanović, Hrvoje Tiljak, Arsen Stanić, Siniša Varga, Teodora Not, Aleksandar Jovanović Sažetak Problem podatkovne norme za potrebe izgradnje informacijskog sustava za primarnu zdravstvenu zaštitu riješen je konsenzusnom odlukom struke, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva o prihvaćanju ICPC-2 kao podatkovne norme za djelatnost obiteljske medicine, djelatnost za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece, te djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena. Obzirom da Klasifikacijska struktura Međunarodne klasifikacije primarne zdravstvene zaštite dopušta, preporuča i poziva da se na razini pojedinih država ili lokalno trebaju odrediti posebne šifre za razloge traženja medicinske pomoći, ili medicinske postupke za koje se na razini države ili lokalno dogovore ili odrede potrebe, u ovom tekstu autori po prvi puta u javnost iznose prijedlog «Hrvatske dopune Međunarodne klasifikacije primarne zdravstvene zaštite». Ove dopune neophodne su za njenu primjenu u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj statistici i medicinskoj informatici

Health Care Needs, Utilization and Barriers in Croatia – Regional and Urban-Rural Differences

Even the most socially aware countries in the World have noticed the gap increase between the poorest and the richest population groups. The purpose of this study was to investigate the presence of inequity and to identify main barriers for equitable health care utilization by economic status, region and area of living, controlled for health needs in the Croatian adult population. The data from the Croatian Adult Health Survey 2003 were used in this study. The results show that among the respondents with higher health needs, those with economic status above average had higher proportion of regular annual general practitioner and medical specialist visits. In contrast, highly frequent visits to physician were more common in respondents who were below average economic status. Economically worse-off women, regardless on their health care needs reported gynecologist visits less regularly than the better-off women. Long waiting and the large distance from the health care facilities were the most commonly reported barriers in health care utilization. High expenses were present as the main barrier at dentist and inpatient health services utilization. Suburban and rural settlements were more burdened with long distance from the health care facilities and high expenses for all health services, aggravated by the long waiting time for visits to GP. Respondents from the urban settings reported long waiting time and unkindness of the health personnel as the main barriers. The results of this study clearly show the main barriers in the equitable health care delivery to Croatia population from the health care users perspective

Incidence, Diagnosis and Treatment of Urinary Tract Infections in Family Medicine Offi ces

Na uzorku od 7.679 bolesnika (četiri tima obiteljske medicine) u 4 mjeseca istraživanja izmjerena je incidencija mokraćnih infekcija veća od 5%. Bolest je učestalija kod mlađih muškaraca i starijih žena. Bez urinokulture postavljeno je 44% dijagnoza, a između timova postoje znatne razlike u vrstama propisanih antibiotika. Potrebno je ujednačiti i na razini zdravstvenog sustava prihvatiti dijagnostičke i terapijske smjernice za mokraćne infekcije. Potrebno znanje u propisivanju antibiotika kod mokraćnih infekcija treba omogućiti proaktivnom i interaktivnom te mjerljivom primjenom (on-line) smjernica na aplikativnim rješenjima u ordinacijama obiteljske medicine. Treba i liječnicima i osiguranicima osigurati udobniju i bržu dostupnost na pretrage urina i urinokulturu kod sumnje na mokraćnu infekciju. Ovako nastali trošak višestruko će se vratiti smanjenim brojem komplikacija i racionalnijim propisivanjm antibiotika. Urinokultura s antibiogramom treba biti pretraga poticana od strane HZZO-a, a ne smatrana nepotrebnim troškom.Four family medicine offi ces found an incidence of urinary infections greater than 5% in a sample of 7679 patients in a four-month research period. The disease is more prevalent among younger males and older females. As regards diagnoses, 44% were established without urine culture; signifi cant differences were also found in antibiotic prescribed for treatment of urinary infections. Diagnostic and therapeutic guidelines should be standardized and adopted on the healthcare system level. They should be used proactively and interactively through software applications in family medicine offi ces. In any suspected urinary infection, urine tests and urine cultures should be made more accessible both to doctors and patients. The benefi ts of this investment would be multiple – reduced complications and more rational prescription of antibiotics. In fact, the Croatian Institute for Health Insurance should stimulate laboratory tests including the antibiotic sensitivity test, instead of treating it as an unnecessary cost

Family Medicine in Croatia: Quality Measured by Patients’ Subjective Satisfaction

Na slučajnom uzorku od 50 timova obiteljske medicine, proporcionalno raspoređenih po svim županijama, ruralnim i urbanim područjima u Hrvatskoj, provedeno je istraživanje subjektivne procjene kvalitete u djelatnosti obiteljske medicine mjerenjem zadovoljstva osiguranika/pacijenata, korisnika zdravstvenih usluga, ispunjavanjem upitnika EUROPEP koji je 1999. godine proizvela radna skupina EQuiP za evaluaciju primarne zdravstvene zaštite putem korisnika (pacijenata). U istraživanju je aktivno sudjelovao 7.271 ispitanik (od ukupno distribuiranih 15.000 upitnika, odaziv je bio 48,47%), i to 3.189 ispitanika iz gradskih naselja, 838 iz prigradskih naselja, 2.051 sa sela i 92 koji žive na osami. Najbolje su prosječno ocijenjena pitanja “Čuva li liječnik osobne povjerljive podatke dobivene iz razgovora?”, “Spremnost sestre u ambulanti da pomogne pacijentu?” i “Dolazak na posao na vrijeme i pridržavanje radnog vremena?”, s 95% i više odgovora “zadovoljni” i “jako zadovoljni”. Najlošije su bila ocijenjena pitanja “Povezanost ambulante s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava (bolnica, specijalisti, dijagnostika, ljekarne)?”, “Dostupnost ambulante javnim prijevozom?” i “Medicinska opremljenost ordinacije?”, s oko 75% odgovora “zadovoljni” i “jako zadovoljni”). Nešto lošije ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive na selu. Bolje ocjene od ostalih davali su ispitanici koji žive u prigradskom naselju. Slične obrasce ocjenjivanja imale su sve četiri skupine ispitanika, s tim da su skupine koje žive na selu i na osamljenom imanju davale niže ocjene o zadovoljstvu od druge dvije. S područja subjektivne procjene kliničke kvalitete najlošije ocjene od sve četiri skupine ispitanika po tipu/mjestu stanovanja dobilo je pitanje o zadovoljstvu ponudom preventivnih zdravstvenih usluga, a s područja subjektivne procjene kvalitete organizacije, najlošije ocjene dobilo je pitanje o povezanosti ordinacije s ostalim dijelovima zdravstvenog sustava. Velik je udio pacijenata izrazio nesigurnost kod prihvaćanja mišljenja općeg/obiteljskog liječnika nasuprot mišljenju liječnika specijalista. Potrebne su posebne poticajne mjere na razini sustava za navedena tri područja.A survey of the subjective assessment of quality in the fi eld of family medicine was conducted on a random sample of 50 family medicine teams distributed proportionally across all Croatian counties, and both rural and urban areas. It measured the satisfaction of insurants/patients, i.e. healthcare service users, on the basis of the completed EUROPEP questionnaire. The survey included 7.271 respondents (the response rate to 15.000 distributed questionnaires was 48.47%). Out of the total number of respondents, 3.189 came from urban settlements, 838 from suburbs, 2.051 from rural areas, and 92 lived out of populated areas. The questions related to physician-patient confi dentiality, willingness of nurses to help patients, and arrival at work on time and compliance with work schedule were best rated, with over 95% of respondents either “satisfi ed” or “very satisfi ed”. The questions related to the connections between the local clinic and other segments of the healthcare system (hospitals, specialists, diagnostics, pharmacies), accessibility of local clinics by public transport, and medical equipment in local clinics were rated worst, i.e. with only around 75% of answers “satisfi ed” and “highly satisfi ed”. Those living in rural areas gave somewhat lower ratings than other respondents, while suburbanites displayed the opposite trend. All four subject groups had similar rating patterns, except that the groups living in villages and out of populated areas rated their satisfaction lower than the other two groups. In the fi eld of the subjective assessment of clinical quality, the lowest ratings given by the four subject groups (according to type/place of residence) were related to the question of satisfaction with disease prevention services. In the area of the subjective assessment of organizational quality, the connections between local clinics and other segments of the healthcare system received the lowest ratings. A large number of patients were uncertain whether to accept the opinion of a general practitioner/family doctor or that of a medical specialist. Special incentives on the system level are needed to make improvements in the above areas rated as less satisfactory

Kakva bi trebala biti inovativna reforma primarne zdravstvene zaštite?

Autori predlažu model “nove, inovativne reforme" te definiraju elemente i sadržaje koje ističu kao vrlo važne za uspjeh reforme primarne zdravstvene zaštite. Pobrojani su i objašnjeni najvažniji reformski zahvati koje treba provesti: promjena legislative, vrsta i načina osiguranja, razvoj grupne prakse, reformiranje doma zdravlja te načina plaćanja rada, promjena sustava izvješćivanja, edukacije, uvođenje i provedba posebnih programa, umrežavanje, povezivanje, suradnja timova i drugih sudionika, osiguranje kvalitete, itd. Posebno su obrađene zadaće reformiranog doma zdravlja: organiziranje, koordinacija i povezivanje timova, monitorning zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini, epidemiološki nadzor, suradnja i zajednički rad s drugim službama, "umrežavanje" na lokalnoj razini, edukacija (pasivna i aktivna - s obje strane katedre), zajednički dijagnostički servisi, kontrola kvalitete. Za pravu inovativnu reformu, a ne onu birokratsku, formalnu, potrebno je uvažavati i neophodne promjene u upravljanju i organizaciji a ne samo u standardima, normativima, pravima i obvezama

Elderly Patients at Family Medicine Office

Povećanje udjela starijih od 65 godina preraspoređuje i usmjerava sadržaje zdravstvene skrbi, mijenja strukturu zdravstvene potrošnje te zahtijeva nove javnozdravstvene, edukacijske, kliničke i druge pristupe. U odnosu na ukupan broj oboljelih, udio starijih veći od 50% bilježi se za hipertenzivne bolesti, druge srčane bolesti, šećernu bolest, artroze i druge ishemične bolesti srca. Mali broj preventivnih pregleda i kućnih posjeta govori da je djelatnost opće/obiteljske medicine zbog nedostatka mehanizma fi nanciranja preventivnih djelatnosti, aktivne skrbi i kontrole te poticanja kvalitete rada, u potpunosti postala pasivna zdravstvena djelatnost u odnosu na populaciju starijih od 65 i više godina. Za navedene bolesti i stanja potrebno je izraditi algoritme, dijagnostičke i terapijske smjernice koje treba postaviti unutar informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite. Uporabu dijagnostičkih i terapijskih smjernica te kontrolu kvalitete rada valja mjeriti korištenjem pouzdanih podataka iz informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite te treba izraditi poseban sustav stimulacije, plaćanja, edukacije te poticanja timova obiteljske medicine, koji bi na pravi način donio poboljšanja ukupne zdravstvene skrbi za starije od 65 godina.The increasing percentage of patients aged 65 years and over rearranges and redirects health care activities, changing the structure of health consumption and requiring new public health, educational, clinical and other approaches. The proportion of patients aged 65 years and over compared with the total number of patients shows that their percentage is higher than 50% in receiving care for hypertensive diseases, other heart diseases, diabetes mellitus, arthrosis and other ischaemic heart diseases. A small number of preventive medical examinations and home visits reveals that the family medicine service has become a completely passive health service in relation to this age group due to the shortcomings in fi nancing of preventive medicine and active care and control, as well as in stimulating improvements in the quality of work. It is necessary to develop algorithms and diagnostic and therapeutic guidelines for these diseases and conditions within the information system of primary health care. The use of diagnostic and therapeutic guidelines and work quality control should be measured by means of reliable data from the Primary Health Care information system. In addition, a separate system of incentives, payment methods, education and encouragement of family medicine teams should be elaborated in order to bring about improvements in the health care of patients above 65 years of age