The role of TPA I/D and PAI-1 4G/5G polymorphisms in multiple sclerosis.

Previous studies have shown impaired fibrinolysis in multiple sclerosis (MS) and implicated extracellular proteolytic enzymes as important factors in demyelinating neuroinflammatory disorders. Tissue-type plasminogen activator (t-PA) and its inhibitor (PAI-1) are key molecules in both fibrinolysis and extracellular proteolysis. In the present study, an association of the TPA Alu I/D and PAI-1 4G/5G polymorphisms with MS was analyzed within the Genomic Network for Multiple Sclerosis (GENoMS). METHODS: The GENoMS includes four populations (Croatian, Slovenian, Serbian, and Bosnian and Herzegovinian) sharing the same geographic location and a similar ethnic background. A total of 885 patients and 656 ethnically matched healthy blood donors with no history of MS in their families were genotyped using PCR-RFLP. RESULTS: TPA DD homozygosity was protective (OR = 0.79, 95% CI 0.63-0.99, P = 0.037) and PAI 5G5G was a risk factor for MS (OR = 1.30, 95% CI 1.01-1.66, P = 0.038). A significant effect of the genotype/carrier combination was detected in 5G5G/I carriers (OR = 1.39 95% CI 1.06-1.82, P = 0.017). CONCLUSIONS: We found a significantly harmful effect of the combination of the PAI-1 5G/5G genotype and TPA I allele on MS susceptibility, which indicates the importance of gene-gene interactions in complex diseases such as MS

The Role of TPA I/D and PAI-1 4G/5G Polymorphisms in Multiple Sclerosis

Background. Previous studies have shown impaired fibrinolysis in multiple sclerosis (MS) and implicated extracellular proteolytic enzymes as important factors in demyelinating neuroinflammatory disorders. Tissue-type plasminogen activator (t-PA) and its inhibitor (PAI-1) are key molecules in both fibrinolysis and extracellular proteolysis. In the present study, an association of the TPA Alu I/D and PAI-1 4G/5G polymorphisms with MS was analyzed within the Genomic Network for Multiple Sclerosis (GENoMS). Methods. The GENoMS includes four populations (Croatian, Slovenian, Serbian, and Bosnian and Herzegovinian) sharing the same geographic location and a similar ethnic background. A total of 885 patients and 656 ethnically matched healthy blood donors with no history of MS in their families were genotyped using PCR-RFLP. Results. TPA DD homozygosity was protective (OR = 0.79, 95% CI 0.63–0.99, P=0.037) and PAI 5G5G was a risk factor for MS (OR = 1.30, 95% CI 1.01–1.66, P=0.038). A significant effect of the genotype/carrier combination was detected in 5G5G/I carriers (OR = 1.39 95% CI 1.06–1.82, P=0.017). Conclusions. We found a significantly harmful effect of the combination of the PAI-1 5G/5G genotype and TPA I allele on MS susceptibility, which indicates the importance of gene-gene interactions in complex diseases such as MS

Grad zarobljen politikom: Kako građani Vukovara vide svoj grad danas?

U prosincu 2020. godine provedeno je istraživanje stavova građana o životu u Vukovaru danas, prvo u nekoliko fokusnih grupa, a zatim anketom na uzorku od 372 građana Vukovara. Ispitani su stavovi prema različitim aspektima života u gradu (stav prema lokalnoj vlasti, percepcija odnosa opće javnosti prema Vukovaru, stav prema međunacionalnom pomirenju, stav prema postojećim lokalnim politikama i doživljaj nacionalne podijeljenosti grada), stupanj povjerenja u različite pojedince, grupe ljudi i institucije, percepcija prisutnosti pojedinih problema u gradu i prednosti života u Vukovaru, stav o tome koliko je ulazak Hrvatske u EU pridonio različitim aspektima života u gradu, te percepcija budućnosti grada u idućih pet godina. Rezultati pokazuju da građani Vukovara svoju sadašnjicu doživljavaju složenom, bremenitom problemima i izazovima, te smatraju da niti lokalna niti državna vlast ne nude rješenja za njihove probleme. Ne vide također niti da je priključivanje Europskoj uniji bitnije pridonijelo rješavanju ključnih pitanja. Najistaknutiji su problemi iseljavanja mladih, nedostatak radnih mjesta, podijeljenost djece u vrtićima i školama i loša politička atmosfera u gradu, a građani ne vide da će se što bitnije promijeniti u bliskoj budućnosti. Premda građani jasno prepoznaju prednosti i potencijale Vukovara, ne misle da se grad može razvijati uz sadašnju lokalnu i državnu politiku, koja je više usmjerena na sliku Vukovara kao simbola ratne prošlosti, nego kao grada budućnosti. Iskazano povjerenje u organizacije civilnog društva otvara prostor za aktivnije angažiranje samih građana i oblikovanje programa i aktivnosti usmjerenih na zadovoljavanje stvarnih potreba i interesa građana, izgradnju funkcionalne zajednice i bolji život svih ljudi

Grad zarobljen politikom: Kako građani Vukovara vide svoj grad danas?

U prosincu 2020. godine provedeno je istraživanje stavova građana o životu u Vukovaru danas, prvo u nekoliko fokusnih grupa, a zatim anketom na uzorku od 372 građana Vukovara. Ispitani su stavovi prema različitim aspektima života u gradu (stav prema lokalnoj vlasti, percepcija odnosa opće javnosti prema Vukovaru, stav prema međunacionalnom pomirenju, stav prema postojećim lokalnim politikama i doživljaj nacionalne podijeljenosti grada), stupanj povjerenja u različite pojedince, grupe ljudi i institucije, percepcija prisutnosti pojedinih problema u gradu i prednosti života u Vukovaru, stav o tome koliko je ulazak Hrvatske u EU pridonio različitim aspektima života u gradu, te percepcija budućnosti grada u idućih pet godina. Rezultati pokazuju da građani Vukovara svoju sadašnjicu doživljavaju složenom, bremenitom problemima i izazovima, te smatraju da niti lokalna niti državna vlast ne nude rješenja za njihove probleme. Ne vide također niti da je priključivanje Europskoj uniji bitnije pridonijelo rješavanju ključnih pitanja. Najistaknutiji su problemi iseljavanja mladih, nedostatak radnih mjesta, podijeljenost djece u vrtićima i školama i loša politička atmosfera u gradu, a građani ne vide da će se što bitnije promijeniti u bliskoj budućnosti. Premda građani jasno prepoznaju prednosti i potencijale Vukovara, ne misle da se grad može razvijati uz sadašnju lokalnu i državnu politiku, koja je više usmjerena na sliku Vukovara kao simbola ratne prošlosti, nego kao grada budućnosti. Iskazano povjerenje u organizacije civilnog društva otvara prostor za aktivnije angažiranje samih građana i oblikovanje programa i aktivnosti usmjerenih na zadovoljavanje stvarnih potreba i interesa građana, izgradnju funkcionalne zajednice i bolji život svih ljudi

We Are (Not) in the Same Boat: Sociodemographic Differences in Mental and Social Health during the First Year of Coronavirus Pandemic

The study explores changes in mental and social health over two time points during the first year of the coronavirus pandemic, as well as differences in mental and social health among five sociodemographic groups determined by gender, age, socioeconomic status, education and employment status. The online survey was conducted during August and September 2020, and again during January 2021 on a probabilistic sample of adults in Croatia. A total of 958 adults participated in both time points. Our results indicate that, when there are any, changes in mental health are small, while changes in social health are slightly larger. Moreover, the coronavirus pandemic seems to disproportionately affect different socioeconomic groups. Women, young adults, people with low socioeconomic status, with primary education and unemployed generally had worse mental health in the first year of the coronavirus pandemic. Also, some social health indicators deteriorated more among older participants, people with low socioeconomic status, primary education and unemployed. Future studies should continue to monitor changes in mental and social health and appropriate interventions for the most vulnerable should be planned and introduced

Genetics of neurodegenerative diseases

Neurodegenerativne bolesti u koje ubrajamo Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest, progresivnu supranuklearnu paralizu, frontotemporalnu demenciju, kortikobazalnu degeneraciju, Huntingtonovu bolest, prionsku bolest, amiotrofičnu lateralnu sklerozu i spinocerebelarne ataksije jesu bolesti nakupljanja. Njihova patologija vezuje se uz abnormalne proteine koji se međusobno povezuju i talože u središnjem živčanom sustavu uzrokujući postepeno i progredijentno propadanje živčanog tkiva i karakteristične manifestacije bolesti. U neurodegenerativne bolesti pribraja se i autoimuna demijelinizirajuća bolest multipla skleroza, koja za razliku od većine navedenih bolesti zahvaća mlađu populaciju. Neurodegenerativne bolesti najčešće nastaju pod utjecajem genetičkih, epigenetičkih i okolišnih čimbenika te ih ubrajamo u multifaktorske bolesti, premda su opisani i slučajevi monogenskog nasljeđivanja. Utjecaj gena kao rizičnih faktora utvrđen je ne samo u nasljednih, već i u sporadičnih formi. Mnoštvo gena vezuje se uz predispoziciju za razvoj ovih bolesti, a neki od njih smatraju se odgovornim za nastup više neurodegenerativnih poremećaja. Mnogi geni još nisu otkriveni, a mnogima koji su potvrđeni nije u potpunosti objašnjena funkcija. Iako su naznake genske terapije već opisane u nekih, kao npr. Parkinsonovoj bolesti, terapija do danas nije bazirana na modifikaciji gena podložnosti. Od budućih istraživanja očekuje se otkrivanje novih genetičkih biljega i rasvjetljavanje epistatskih i epigenetičkih interakcija, koje zasigurno imaju značajnu ulogu u kompleksnoj podložnosti za neurodegenerativne bolesti.neurodegenerative diseases, namely Alzheimer disease, Parkinson’s disease, progressive supranuclear palsy, frontotemporal dementia, corticobasal degeneration, Huntington disease, prion disease, amiotrophic lateral sclerosis and spinocerebelar ataxias are storage diseases. Their pathophysiology can be linked to abnormal proteins which settle down in central nervous system causing a slow and progressive breakdown of nervous tissue and cause typical manifestations of the disease. Autoimmune demyelinating disease as multiple sclerosis is as well thought to be a neurodegenerative disease, which in difference to other diseases, occurs in younger population. Neurodegenerative diseases mostly occur as a consequence of genetic, epigenetic, and environmental factors and we think of them as multifactorial diseases; even though cases of monogenetic inheritance have been postulated. The contribution of genes as risk factors has been postulated not only in genetically inherited forms but also in sporadic forms. Many genes have been thought to be of importance for the development of disease, and some have been thought to contribute to a number of neurodegenerative diseases. Many genes have still not been discovered, and in a number of described genes no explanation was given of their function in disease development. Although gene therapy was postulated in some diseases, as in Parkinson’s disease, the modification of risk genes has still not taken its turn in. Future investigations should enlighten new genetic markers and epistatic and epidgenetic interactions which have an important role in complex predisposition for neurodegenerative disease

To survive and live: Croatian society during the corona crisis

Ovo je istraživanje provedeno krajem kolovoza i početkom rujna 2020. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 1060 odraslih sudionika u dobi od 18 do 74 godine. Cilj istraživanja bio je utvrditi neke mentalnozdravstvene i društvene posljedice suočavanja s pandemijom koronavirusa. Indikatori mentalnog stanja građana govore da se najveći dio njih zasad relativno uspješno nosi s krizom – razine doživljenoga stresa izazvanoga okolnostima pandemije su umjerene, kao i procijenjeno zadovoljstvo životom. Međutim, oko petine sudionika izvještava o izraženijim emocionalnim teškoćama u nošenju s izazovima pandemije. Rezultati na različitim indikatorima mentalnog zdravlja i percepcije stanja društva pokazuju da oni mentalnozdravstveno pogođeniji krizom ujedno percipiraju i društvo u kojem žive lošijim. I premda građani visoko vrednuju građanske slobode, njih gotovo četvrtina iskazuje sumnju da mogu osobno utjecati na ishode događaja oko sebe. Udruženo s općenitom niskim povjerenjem u institucije i izraženijom percepcijom društvene dezintegriranosti i odsustva vodstva, naši rezultati upućuju na to da hrvatsko društvo pokazuje znatne deficite zdravog funkcioniranja. Ove je trendove važno prepoznati na vrijeme i zaustaviti, jer je za očekivati da će produbljivanjem krize koja više neće biti samo zdravstvena, nego i ekonomska i općedruštvena, raslojavanje postati sve intenzivnije, a kohezivni se elementi mogu pokrenuti i potaknuti samo aktivnim uključivanjem i sudjelovanjem građana u društvenom oporavku.A research project entitled (Rebuilding) Society: A Longitudinal Study of Post-Corona Social Recovery in the Croatian General Population (ReSPoC), funded by the Croatian Science Foundation, sought to address the psychological and social consequences of facing the long-standing coronavirus pandemic in Croatia, as well as whether Croatia, as a society, can recover from the pandemic. The research was conceived as a longitudinal study that assessed, at three points in time over the course of a year, how Croatian citizens faced the pandemic, how they perceived the society in which they lived and what kind of society they expected in the future

Hrvatsko društvo u vrijeme koronakrize: godinu dana poslije

IN CROATIAN: Projektni tim ReSPoC pratio je od kolovoza 2020. do rujna 2021., u tri vremenske točke, na uzorku od 867 sudionika kako se hrvatski građani suočavaju s pandemijom korona-virusa, kako vide društvo u kojem žive i kakvo društvo očekuju u budućnosti. Rezultati i preporuke koje donosimo na temelju njih utemeljeni su na analizi tri skupine ispitanih indikatora: 1. mjere povezane s ključnim iskustvima u vezi s pandemijom, uključujući i namjeru cijepljenja ; 2. mjere nekih od indikatora mentalnoga zdravlja i 3. indikatori povezani s time kako građani pod okolnostima pandemije procjenjuju neka obilježja države i društva u kojem žive. --------------- IN ENGLISH: The ReSPoC project team monitored from August 2020 to September 2021, at three points in time, on a sample of 867 participants, how Croatian citizens are facing the corona virus pandemic, how they see the society they live in and what kind of society they expect in the future. The results and recommendations we make based on them are based on the analysis of three groups of examined indicators: 1. measures related to key experiences related to the pandemic, including the intention to vaccinate; 2. measures of some of the mental health indicators and 3. indicators related to how citizens under the circumstances of the pandemic evaluate some features of the state and society in which they live