The Journal Blagovest from 1946 to 1950 An example of the status of the Catholic Church and of religious publications in Communist Yugoslavia

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije Katolička crkva našla se u vrlo nezavidnom položaju. Totalitarni komunistički režim uveo je mnoge represivne mjere kako bi pokušao spriječiti utjecaj koji je Crkva imala među narodom. Časopis Blagovest bio je tako jedna od rijetkih crkvenih tiskovina koje su izlazile na prostoru Jugoslavije. U ovom radu opisan je položaj Katoličke crkve u jugoslavenskom komunističkom režimu, a potom su analizirani tekstovi i poruke izneseni u časopisu Blagovest tijekom prvih pet poslijeratnih godina (1946.–1950.). U radu su navedeni tehnički, grafički i urednički podatci, prikazan je izgled časopisa, način pisanja, broj stranica, cijena, urednici, ritam izlaženja i mjesto izdavanja te niz promjena koje su se događale tijekom poslijeratnog razdoblja.In the aftermath of World War II the Catholic Church in Yugoslavia found itself in an extremely unenviable position. The totalitarian Communist regime introduced many repressive measures in an attempt to restrain the influence of the Catholic Church on the people. Hence the magazine Blagovest was among the rare publications to be issued in Yugoslavia. This article describes the status of the Catholic Church in the Yugoslav Communist regime. Also, it examines texts and messages which appeared in the journal Blagovest during the first five years after the war (1946–1950). The article presents technical, graphics and editorial data, describes the appearance of the journal, style of writing, number of pages, price, editors, rhythm and place of publication as well as a series of changes that took place after the war

Učinak pandemije COVID-19 na migracije unutar zemalja Europske unije

The COVID-19 virus was first identified in December 2019 in Wuhan (China), and as early as January 2020, the World Health Organization expressed its concern and shortly afterwards officially declared a pandemic globally. This pandemic has brought the world economy, way of life, culture and migration to a state we have never encountered before. All countries within the European Union have at one time greatly restricted or banned entry and exit from their borders. Population movements and migration, like the economy, are most affected by this pandemic. Before the pandemic, the countries of the European Union had cultivated freedom of movement within their member states, but they were suddenly forced to impose severe restrictions and controls on their borders that prevented daily migrations of the population. The measures adopted varied from country to country, depending on the assessment of experts within them and on the number of those infected and the current epidemiological situation.Virus COVID-19 prvi je put identificiran u prosincu 2019. godine u Wuhanu (Kina), a već u siječnju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija izrazila je zabrinutost i nedugo zatim službeno proglasila globalnu pandemiju. Ova pandemija dovela je svjetsku ekonomiju, način života, kulturu i migraciju u stanje kakvo nikada prije nismo imali. Sve zemlje unutar Europske unije svojedobno su uvelike ograničile ili zabranile ulazak i izlazak sa svojih granica. Kretanja stanovništva i migracije, kao i gospodarstvo, najviše su pogođeni ovom pandemijom. Prije pandemije, zemlje Europske unije su njegovale slobodu kretanja unutar svojih država članica, ali su odjednom bile prisiljene nametnuti stroga ograničenja i kontrole na svojim granicama koje su sprječavale svakodnevne migracije stanovništva. Donesene mjere su se razlikovale od zemlje do zemlje, ovisno o procjeni stručnjaka unutar njih te o broju zaraženih i trenutnoj epidemiološkoj situaciji