Kolonije izdanaka (polikormija) i njihovo značenje za dinamički razvitak vegetacije

Tek posljednjih godina nakon rasprava A. Penzesa (1958, 1960) privlači veću pažnju značajna uloga polikormije u biljnom pokrovu. Istraživanjima koja je proveo prethodnih godina autor dokazuje ove postavke (još neobjavljeno): 1. Sklonost ka polikormiji (stvaranju kolonija izdanaka) raste u. biljaka na staništima koja su ekološki ekstremna i u uvjetima slabije konkurencije. 2. Ritam rasta kolonija izdanaka različit je pod utjecajem različitih ekoloških faktora. 3. Usporedo sa širenjem kolonije izdanaka mijenjaju se i faktori okoline. 4. Kolonije izdanaka su od odlučnog značenja za tok sukcesije i za biološku dinamiku na rubovima šuma. U ovom prilogu raspravlja se o jednom dijelu posljednje postavke. Postoje četiri glavne faze polikormijske sukcesije (sl. 1): I. Naseljavanje biljke, početak stvaranja kolonije izdanaka, širenje kolonije. — II. Naseljavanje viših grmova unutar kolonije izdanaka, njihovo širenje i prstenasto potiskivanje prethodne polikormičke biljke. — III. Pojava drvolikih biljaka u unutrašnjosti grmova, daljnje potiskivanje postojećih zona prema van. — IV. Razvitak i širenje šume. Polikormijska sukcesija koja se sastoji od ove četiri faze može napredovati različitim ritmom prostorno i vremenski. Ovisna o faktorima okoline može se sukcesija zaustaviti u svakoj fazi, ali unutarnje obnavljanje povezano sa starenjem i pomlađivanjem ipak i tada teče dalje. Sl. 2. predstavlja jedan takav primjer dinamične fluktuacije. Na tok sukcesije utječu mnogobrojni (npr. antropozoički) vanjski faktori