The application of extraction methods for edible oils

Biljna ulja su organski spojevi, esteri alkohola glicerola i masnih kiselina, a ovisno o agregatnom stanju pri sobnoj temperaturi nazivamo ih uljima ili mastima. Osim najvećeg udjela triacilglicerola (98 %) biljna ulja sadrže i negliceridne sastojke (pigmente, tokoferole, voskove, sterole, fosfolipide i dr.). Važan sastojak su dvije esencijalne masne kiseline (linolna i linolenska) koje naš organizam ne može sintetizirati već se unose isključivo hranom. Ulja s visokim udjelom linolne masne kiseline imaju značajnu biološku vrijednost i veliku primjenu u prehrambenoj, kozmetičkoj i drvnoj industriji te u medicini, slikarstvu, domaćinstvu i dr. Ekstrakcija je metoda odvajanja spojeva iz otopine, suspenzije ili krutine pomoću nekog otapala u kojem je željeni spoj topljiviji. U ovom radu dan je pregled najvažnijih ekstrakcijskih metoda koje se koriste za biljna ulja: ekstrakcija otapalom, ekstrakcija na čvrstoj fazi, ekstrakcija tekuće-tekuće, ekstrakcija fluidom pri superkritičnim uvjetima, ekstrakcija po Soxhletu, ubrzana ekstrakcija otapalom, ekstrakcija potpomognuta mikrovalovima i ekstrakcija potpomognuta ultrazvukom. Za dobivanje kvalitetnog ulja najčešće se koristi ekstrakcija fluidom pri superkritičnim uvjetima. Biljno ulje se ekstrahira iz biljka uljarica (npr. maslina, suncokret, uljana repica) ali i iz manje poznatih uljarica, kao što su soja ili tekstilne biljke (lan, konoplja ili pamuk) i sekundarne uljarice (kukuruzne klice, pšenične klice)

Izvannastavni i izvanškolski rad učitelja u regiji Hrvatskog zagorja (1918-1939)

U radu se analizira izvannastavni i izvanškolski rad učitelja osnovnih škola koji su od 1918. do 1939. djelovali u regiji Hrvatskog zagorja. Autorica izdvaja aktivnosti u razdoblju parlamentarizma i Kraljevine Jugoslavije putem kojih su učitelji kao državni službenici primarno trebali raditi na razvijanju svijesti i osjećaja za zajedničku državu stvorenu 1918. godine

Cognitive abilities of animals

Životinje su oduvijek privlačile ljudsku pažnju, a danas se posebna pozornost pridaje njihovom ponašanju i sposobnostima. Brojne kognitivne sposobnosti, nekad smatrane jedinstvenima za ljude, pronađene su među životinjama. Te sposobnosti uključuju učenje i pamćenje, samosvijest, suradnju i planiranje. Znanstvenici osmišljavaju različite testove da bi ispitali inteligenciju životinja, a nedvojbeno su se najpametnijima pokazale ptice i sisavci te iznenađujuće glavonošci. Važna je uloga prirodne selekcije u razvoju kognitivnih sposobnosti. Ona djeluje kroz prilagodbe životinja uvjetima na staništu što je tijekom povijesti rezultiralo velikom raznolikosti u sposobnostima unutar i među vrstama. S obzirom na velike razlike među pripadnicima životinjskog carstva teško je povući crtu između kognitivnog ponašanja i instinktivnog djelovanja te je u tumačenju rezultata čest rizik od antropomorfizma.Animals have always attracted human attention. Special attention today is given to their behavior and abilities. Many cognitive abilities once considered unique to humans, are found among animals. Those abilities include learning and remembering, self-awareness, cooperation and planning. Scientists are designing different tests to examine animal intelligence and undoubtedly the smartest ones proved to be birds, mammals and surprisingly cephalopods. Natural selection has an important role in evolution of cognitive abilities. It works through adaptations to the habitat what has resulted with great variations within and between species during history. Considering large differences among members of animal kingdom, it is hard to draw a line between cognitive behavior and instinctive action, and there is always a risk of anthropomorphism

STAVOVI HRVATSKIH SREDNJOŠKOLACA PREMA MANJINSKIM NARODIMA

Multicultural structure of Croatian society poses the necessity of implementing intercultural education through the educational system. Considerations and research of obstacles and potential, and consequently, creation and support of the conditions for the promotion of mutual understanding and acceptance of different cultures are essential for its effective realization. The aim of this empirical study was to investigate the attitudes of Croatian high school students toward minority groups. The survey included 1,471 students of Croatian nationality who attend different high schools. The data were collected by means of a questionnaire designed for this survey. The analysis of the results revealed that high school students reported moderately positive attitudes towards members of minority ethnic groups. It was also found that there was a statistically significant difference in attitudes to minority groups based on gender, type of high school and class.Multikulturalni sastav hrvatskog društva postavlja pred odgojno-obrazovni sustav potrebu provedbe interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Za njihovu učinkovitu realizaciju nužna su promišljanja i istraživanja prepreka i potencijala, te slijedom toga stvaranje i podržavanje uvjeta za poticanje uzajamnog razumijevanja i prihvaćanja pripadnika različitih kultura. Cilj ovoga empirijskog rada bio je istražiti stavove hrvatskih srednjoškolaca prema manjinskim narodima. Istraživanjem je obuhvaćen uzorak kojeg čini 1471 učenik/ica, hrvatske narodnosti, koji pohađaju različite srednje škole. Podatci su prikupljeni pomoću upitnika koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Na temelju analize rezultata utvrđeno je da učenici srednjih škola iskazuju blago pozitivan stav prema pripadnicima manjinskih naroda. Također je utvrđeno da postoji statistički značajna razlika u stavu prema manjinskim narodima s obzirom na spol, vrstu srednje škole i razred

Nastava povijesti u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu : Aktivnosti tijekom školske godine 2007./2008. utemeljene na suvremenim nastavnim metodama

Autorice u radu prikazuju aktivnosti nastave povijesti provođene tijekom školske godine 2007./2008. u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu. Aktivnosti su se provodile kao projekti kroz izvannastavnu aktivnost i izvanučioničku terensku nastavu. U radu su predstavljeni ciljevi, etape, zadaci i način prezentacije pojedinih projekata

Cognitive abilities of animals

Životinje su oduvijek privlačile ljudsku pažnju, a danas se posebna pozornost pridaje njihovom ponašanju i sposobnostima. Brojne kognitivne sposobnosti, nekad smatrane jedinstvenima za ljude, pronađene su među životinjama. Te sposobnosti uključuju učenje i pamćenje, samosvijest, suradnju i planiranje. Znanstvenici osmišljavaju različite testove da bi ispitali inteligenciju životinja, a nedvojbeno su se najpametnijima pokazale ptice i sisavci te iznenađujuće glavonošci. Važna je uloga prirodne selekcije u razvoju kognitivnih sposobnosti. Ona djeluje kroz prilagodbe životinja uvjetima na staništu što je tijekom povijesti rezultiralo velikom raznolikosti u sposobnostima unutar i među vrstama. S obzirom na velike razlike među pripadnicima životinjskog carstva teško je povući crtu između kognitivnog ponašanja i instinktivnog djelovanja te je u tumačenju rezultata čest rizik od antropomorfizma.Animals have always attracted human attention. Special attention today is given to their behavior and abilities. Many cognitive abilities once considered unique to humans, are found among animals. Those abilities include learning and remembering, self-awareness, cooperation and planning. Scientists are designing different tests to examine animal intelligence and undoubtedly the smartest ones proved to be birds, mammals and surprisingly cephalopods. Natural selection has an important role in evolution of cognitive abilities. It works through adaptations to the habitat what has resulted with great variations within and between species during history. Considering large differences among members of animal kingdom, it is hard to draw a line between cognitive behavior and instinctive action, and there is always a risk of anthropomorphism

Die Bewertung vertikaler Konzentrazionen durch Die Europäische Kommission nach Inkrafttreten der Leitlinien zur Bewertung nichthorizontaler Zusammenschlüsse - anhand der Beispiele der Entscheidungen TomTom/Tele Atlas und Nokia/NAVTEQ

Autor daje pregled razvoja pravnih pravila, važnih odluka Europske komisije i presuda Sudova u ocjenama koncentracija u Europskoj uniji, fokusirajući se na modernizirani pristup u ocjeni koncentracija koji je nastao 2004. godine. Nadalje, u radu se razjašnjava podjela nehorizontalnih na vertikalne i konglomeratne koncentracije te njihovi specifični pozitivni i možebitni negativni učinci, s posebnim osvrtom na pretpostavku prevage pozitivnih nad negativnim učincima takvih koncentracija. Nadalje, autor detektira, na primjerima odluka u postupku ocjene koncentracija na tržištu novih tehnologija između poduzetnika TomTom/Tele Atlas i Nokia/NAVTEQ, eventualne negativne učinke koji bi se, prema mišljenu Europske komisije, mogli javiti nakon provedbe predmetnih vertikalnih koncentracija, iako u konačnici sukladno odluci Europske komisije oni nisu mogli znatno utjecati na učinkovito tržišno natjecanje. Konačno, u svjetlu neznatnog broja zabranjenih koncentracija uopće, a upravo zbog činjenice da one u većini slučajeva ne mogu znatno ograničiti tržišno natjecanje, zbog nepobitne činjenice da vertikalne koncentracije omogućavaju nastanak velikog opsega koristi, s posebnim naglaskom na inovacije, autor drži da ne postoji vjerojatnost da će, posebice na tržištu novih tehnologija, u vrijeme prijave namjere koncentracije one proći na "SIEC-u” i trostrukom testu (sposobnosti/motiva/utjecaja), te će zbog toga biti zabranjene. Takve će koncentracije rezultirati koristima u obliku inovacija te će imati pozitivne učinke na tržišno natjecanje, odnosno u konačnici na potrošače.The author gives an outline of the development of legal rules, milestone decisions of the European Commission, and Court judgments regarding assessment of mergers in the European Union. The focus is on the modernised approach to assessment of mergers introduced in 2004. Further, the author clarifies the division of non-horizontal mergers into vertical and conglomerate mergers, along with their positive and potential negative effects, paying special attention to the assumption that the positive ones outweigh the negative. Using the examples of decisions reached in merger assessment procedures in the new technologies market between the entrepreneurs TomTom/Tele Atlas and Nokia/NAVTEQ, the author goes on to assess potential negative effects which may appear, according to the European Commission, after the implementation of these vertical mergers, even though the Commission stated in the decision that, ultimately, they could not significantly impede effective competition. Finally, considering the overall low number of banned mergers, which is largely due to their limited negative impact on competition, and taking into account the undisputed fact that vertical mergers produce significant benefits, particularly in terms of innovations, the author holds it unlikely that, especially in the new technologies market, at the time of merger notification, these mergers will pass the SIEC and three-tier tests (ability/motive/effect) and consequently be banned. Such mergers will produce benefits in terms of innovations and have positive effects on competition and, ultimately, on consumers.Der Autor bietet in diesem Beitrag einen Überblick über die Entwicklung der rechtlichen Regeln und wichtiger Entscheidungen der Europäischen Kommission sowie der Gerichte bei der Bewertung von Zusammenschlüssen in der Europäischen Union, wobei der Schwerpunkt der Betrachtung auf dem modernisierten Bewertungsansatz seit dem Jahr 2004 liegt. Außerdem wird die Einteilung von nichthorizontalen in vertikale und konglomerate Zusammenschlüsse erklärt wie auch ihre spezifischen positiven und möglichen negativen Auswirkungen mit besonderer Berücksichtigung der Annahme, dass die positiven Auswirkungen eines solchen Zusammenschlusses überwiegen. Des Weiteren erkennt der Autor anhand der Beispiele für Entscheidungen zur Bewertung von Zusammenschlüssen auf dem Markt für neue Technologien zwischen den Unternehmen TomTom/Tele Atlas und Nokia/NAVTEQ mögliche negative Auswirkungen, die nach Meinung der Europäischen Kommission nach Durchführung des jeweiligen vertikalen Zusammenschlusses eintreten könnten, obwohl diese letztendlich nach der Entscheidung der Europäischen Kommission einen wirksamen Wettbewerb nicht wesentlich behindern konnten. Vor dem Hintergrund der bisher geringen Anzahl von Konzentrationsverboten überhaupt und angesichts der Tatsache, dass sie in den meisten Fällen einen wirksamen Wettbewerb nicht wesentlich beeinträchtigen können, sowie aufgrund der unumstrittenen Tatsache, dass vertikale Zusammenschlüsse eine wesentliche Menge an Vorteilen ermöglichen, insbesondere bei Innovationen, sieht es der Autor – gerade auf dem Markt für neue Technologien - nicht als wahrscheinlich an, dass diese zum Zeitpunkt der Anmeldung des Zusammenschlussvorhabens die Kriterien des SIEC-Tests und des dreifachen Tests (der Fähigkeit/des Motivs/der Auswirkung) erfüllen und folglich untersagt werden. Solche Zusammenschlüsse werden Vorteile in Form von Innovationen zeitigen und positive Auswirkungen auf den Marktwettbewerb beziehungsweise letztendlich für den Verbraucher nach sich ziehen

Utjecaj uređenja ugovora o distribuciji u europskom pravu tržišnog natjecanja na harmonizaciju europskog ugovornog prava

Europska unija, kao nadnacionalna organizacija sui generis, nema zakonodavnu ovlast nad područjem ugovornog prava država članica, te je stoga i prepoznata nužnost harmonizacije odnosno usklađivanja europskog ugovornog prava. Svaki zakonodavac države članice ovlašten je, kroz različite demokratske postupke, donositi nacionalna pravila ugovornog prava. Stoga je još 1999. godine prepoznata nužnosti izrade studije o potrebi harmonizacije propisa iz područja ugovornog prava država članica. No, harmonizacija europskog ugovornog prava se, prema mišljenju autora ovog članka, već odvija putem razvoja slobodnog tržišnog natjecanja te prava tržišnog natjecanja, odnosno usklađenim uređenjem i primjenom ugovora o distribuciji u svim državama članicama EU, kao i u državama kandidatkinjama. Harmonizacija se odvija i donošenjem i primjenom Uredbi o skupnom izuzeću sporazuma od strane Europske Komisije, te harmoniziranom primjenom Uredbi o skupnom izuzeću određenih ugovora od primjene članka 81. stavka 1. i 2. UEZ od strane država članic