Uloga motivacije i rodnih stereotipa u objašnjenju namjere odabira studija u stereotipno muškom području

Cilj istraživanja je objasniti rodne razlike u odabiru studija u stereotipno muškom obrazovnom području. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su žene podzastupljene na većini tehničkih studija te da adolescenti/ce imaju stereotipne predodžbe o tehničkim zanimanjima i prirodnim znanostima, a posebno fizici, kao primjerenijima za muškarce. U istraživanju su se željele provjeriti pretpostavke modela očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika/ca o faktorskoj strukturi motivacijskih koncepata u domeni fizike, rodnim razlikama u motivaciji i stereotipima te o ulozi motivacije i stereotipa u objašnjenju namjere odabira studija na kojem je fizika važna. U istraživanju je sudjelovalo 349 učenika/ca trećih razreda općih gimnazija iz Zagreba i Karlovca (djevojke 68,1%). Ispitani su različiti aspekti motivacije za fiziku (očekivanja uspjeha, procjena vlastitih sposobnosti i subjektivne vrijednosti fizike), stereotipi o fizici i namjera odabira studija na kojem je fizika važna. Rezultati su potvrdili trofaktorsku strukturu subjektivnih vrijednosti, s očekivanim faktorima interesa, osobne važnosti i percipirane korisnosti fizike, a tvrdnje koje ispituju očekivanja uspjeha i percepciju vlastitih sposobnosti u fizici tvorile su jedan faktor. Novonastale skale pokazale su zadovoljavajuću valjanost i pouzdanost. Mladići su imali veću namjeru upisati studij na kojem je fizika bitna, a fiziku su smatrali zanimljivijom i korisnijom za nastavak obrazovanja nego djevojke. Regresijske analize su pokazale da procjene fizike kao zanimljivije i korisnije predviđaju snažniju namjeru odabira studija kod djevojaka i mladića. Odbacivanje stereotipa o fizici kao korisnijoj za mladiće bilo je povezano s većom namjerom odabira tehničkih studija/studija fizike samo na uzorku djevojaka. (IN ENGLISH: The goal of this research is to explain gender differences in the choice of study in a stereotypically male education domain. Previous research has shown that women are underrepresented in the studies of engineering at university and adolescents hold stereotypical feelings about careers in engineering and science, especially physics, as more appropriate for men. The intension of this research was to test the hypothesis of Eccles and her colleagues’ expectancy-value model regarding the factor structure of motivation for physics, gender differences in motivation and stereotypes and the role of motivation and stereotypes when choosing the studies of physics. About 350 third grade high school students from Zagreb and Karlovac participated in the research (68.1% female students). Different aspects of motivation (expectancy of success, self-perception of competence and subjective value of physics), stereotypes about physics and the intention to choose a course of study in which physics is important, were examined. The results confirmed the threefactor structure of subjective values, with the expected factors of interest, attainment value and perceived usefulness of physics. The items measuring expectancy of success and self-perception of competence in physics formed one factor. These new scales had satisfactory validity and reliability. More boys than girls intended to choose studies related to physics and considered physics interesting and useful for further education. Regression analyses showed that perception of physics as interesting and useful predicted stronger intentions to choose studies related to it. Rejection of stereotypes of physics as more useful for boys was connected with stronger intentions to choose engineering or physics studies only on the sample of girls.

Students’ gender-related choices and achievement in physics

IN ENGLISH: The goal of the research was to explore the role of motivation, gender roles and stereotypes in the explanation of students’ educational outcomes in a stereotypically male educational domain: physics. Eccles and colleagues’ expectancy-value model was used as a theoretical framework for the research. The research sample included 736 grammar school students from Zagreb, Croatia. The variables explored were expectancy of success, selfconcept of ability and subjective task values of physics, gender roles and stereotypes, and educational outcomes: academic achievement in physics, intention to choose physics at the high school leaving exam, and intention to choose a technical sciences university course. The results showed that girls had a lower self-concept of ability and lower expectancies of success in physics compared to boys, in spite of their higher physics school grades. Hierarchical regression analyses showed that self-concept of physics ability was the strongest predictor of physics school grades, whereas the utility value of physics was the key predictor of educational intentions for both genders. Expectancy of success was one of the key predictors of girls’ educational intentions, as well. Endorsement of a typically masculine gender role predicted girls’ and boys’ stronger intentions to choose a stereotypically male educational domain, whereas acceptance of the stereotype about the poorer talent of women in technical sciences occupations predicted girls’ lower educational outcomes related to physics. The practical implication of the research is the need to create gender-sensitive intervention programmes aimed at deconstructing the gender stereotypes and traditional gender roles that restrain students from choosing gender-non-stereotypical careers. --------------- IN CROATIAN: Cilj istraživanja je bio ispitati ulogu motivacije, rodnih uloga i stereotipa u objašnjenju učeničkih obrazovnih postignuća i namjera odabira u stereotipno muškom obrazovnom području: fizici. Kao teorijski okvir rada korišten je model očekivanja i vrijednosti za objašnjenje motivacije za postignućem Eccles i suradnika/ca. U istraživanju je sudjelovalo 736 učenika/ca općih gimnazija u Zagrebu. Varijable koje su se ispitale su očekivanje uspjeha, samopoimanje vlastitih sposobnosti i subjektivne vrijednosti u fizici, rodne uloge i stereotipi te obrazovni ishodi: ocjena iz fizike na kraju školske godine, namjera odabira fizike na državnoj maturi i namjera odabira tehničkog studija. Rezultati su pokazali da djevojke, unatoč boljim ocjenama iz fizike, imaju lošije procjene svojih sposobnosti i niža očekivanja uspjeha u fizici nego mladići. Hijerarhijske regresijske analize su pokazale da je samopoimanje vlastitih sposobnosti u fizici najsnažniji prediktor ocjene iz fizike, dok je percipirana korisnost fizike najsnažniji prediktor obrazovnih odabira i za mladiće i za djevojke. Očekivanje uspjeha u fizici pokazalo se također snažnim prediktorom obrazovnih odabira djevojaka. Prihvaćanje tipično maskuline rodne uloge predviđalo je snažnije namjere odabira u stereotipno muškom obrazovnom području kod djevojaka i mladića, dok je prihvaćanje stereotipa o slabijem talentu žena za zanimanja u tehničkim znanostima predviđalo slabije obrazovne ishode djevojaka u području fizike. Praktična implikacija istraživanja je potreba za kreiranjem rodno osjetljivih intervencijskih programa za mlade koji bi za cilj imali dekonstrukciju rodnih stereotipa i tradicionalnih rodnih uloga koji ograničavaju učenike/ce da biraju rodno nestereotipne obrazovne i karijerne putove

Što se mjeri pod pojmom rodnih uloga?: pregled i evaluacija skala rodnih uloga i stavova o rodnim ulogama

Cilj ovog rada je izložiti pregled ključnih instrumenata za mjerenje rodnih uloga i stavova o rodnim ulogama te evaluirati te skale uzimajući u obzir njihove psihometrijske karakteristike. Izdvojene su najpopularnije skale stavova o rodnim ulogama Attitudes toward Women Scale (AWS, Spence i Helmreich, 1972) i Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984), skale rodnih uloga Bem Sex Role Inventory (BSRI, Bem, 1974), Personal Attributes Questionnaire (PAQ, Spence, Helmreich i Stapp, 1975) i Sex-Role Behavior Scale (SRBS, Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982), te dvije skale namijenjene djeci i adolescentima Attitudes Toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985) i Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980). Skale su evaluirane s obzirom na sljedeće kriterije: teorijske postavke na kojima se temelje, podatke o pouzdanosti i valjanosti skale te primjerenosti za ispitivanje rodnih uloga u suvremenom društvu. Evaluacija skala je pokazala da većina skala ima zadovoljavajuće razine pouzdanosti, no da je valjanost većine skala problematična budući da se kod većeg broja skala očekivana faktorska struktura nije potvrdila ili su rezultati istraživanja nekonzistentni. Nedostatak većine skala za odrasle jest što su konstruirane na studentskim uzorcima, a skala konstruiranih u 1970-im godinama što su u nekim aspektima svojeg sadržaja zastarjele. Pokazalo se i da je potrebno razviti novu skalu rodnih uloga za adolescente temeljenu na teorijskom promišljanju koncepta rodnih uloga u adolescenciji. (IN ENGLISH: The aim of this article is to review the key instruments measuring gender roles and attitudes toward gender roles and to evaluate these scales taking into consideration their psychometric characteristics. The most popular scales are identified; scales measuring attitudes toward gender roles Attitudes toward Women Scale (AWS, Spence & Helmreich, 1972) and Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere, & King, 1984), gender roles scales Bem Sex Role Inventory (BSRI, Bem, 1974), Personal Attributes Questionnaire (PAQ, Spence, Helmreich, & Stapp, 1975) and Sex-Role Behavior Scale (SRBS, Orlofsky, Ramsden, & Cohen, 1982), and two scales intended for children and adolescents Attitudes Toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards, & Gitelson, 1985) and Children's Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall & Halberstadt, 1980). These scales are evaluated according to the following criteria: the theoretical theses they were based on, information about the scale reliability and validity and the appropriateness of the measurement for contemporary gender roles. Evaluation has shown that most of the scales have satisfactory levels of reliability. However, validity of the scales is problematic given that the expected factor structures for the majority of the scales were not confirmed or that the results of factor analyses were not consistent. The limitation of the majority of the scales is that they were constructed on college student samples, and the problem with the scales constructed in the 1970s is that some aspects of their content are outdated. Research has also shown that there is a need for the construction of a new scale of gender roles for adolescents based on the theoretical consideration of the concept of gender roles in adolescence.

Beliefs about the gender division of parental leave and characteristics associated with them

The presented research set in a Croatian context explores beliefs about parental/maternity leave and factors explaining these beliefs. The data was gathered on a nationally representative sample of people living in Croatia (N=1000). Participants were asked questions about their beliefs towards parental leave take-up by the mother and the father, their socio-demographic data, attendance of religious services, partners’ income disparity and gender-role beliefs. The results show that around 49% of both men and women believe that it is solely the mother’s responsibility to use the entire leave, an additional 27% believe that the father should take some part of the leave, and around 24% believe that parents should share the leave equally. Men and women who support more equally shared leave take-up attend religious services less often and hold more egalitarian beliefs about gender division of labour, but do not differ in partners’ income disparity. These results imply that gender ideology theory is more applicable in the explanation of beliefs about the gender division of parental leave compared to time-allocation theory. Results of the multinomial logistic regressions show that the strongest predictor of the belief about leave take-up is the gender-role belief. The less the participants believe that the gender division of labour should be traditionally divided, the more likely they are to support equally shared leave between parents. The implication of these findings is that shifts towards supporting gender egalitarian leave take-up will most likely not occur until the attitudes toward gender roles become more egalitarian in general. (IN CROATIAN: Prikazano istraživanje postavljeno u hrvatski kontekst problematizira uvjerenja o roditeljskom/porodiljnom dopustu i čimbenike koji utječu na takva uvjerenja. Podatci su prikupljeni na nacionalno reprezentativnom uzorku osoba koje žive u Hrvatskoj (N=1000). Sudionicima su postavljena pitanja o njihovim uvjerenjima o roditeljskim dopustima koje uzimaju majke i očevi, socio-demografskim podatcima, sudjelovanju u vjerskim obredima, nejednakostima u prihodu i rodnim ulogama. Rezultati pokazuju da otprilike 49% muškaraca i žena vjeruje da je isključivo majčina odgovornost koristiti cijeli dopust, dodatnih 27% vjeruje da bi otac trebao koristiti dio dopusta, a oko 24% ispitanika vjeruje da bi roditelji trebali koristiti dopust ravnopravno. Muškarci i žene koji podržavaju ravnomjernije podijeljeno korištenje dopusta rjeđe sudjeluju u vjerskim obredima i imaju ravnopravnija uvjerenja o rodnoj podjeli rada, no ne razlikuju se u pogledu nejednakosti u prihodima partnera. Ovi rezultati ukazuju na to da je rodna ideologija primjenjivija u pojašnjenju uvjerenja o rodnoj podjeli roditeljskih dopusta u usporedbi s teorijom vremenske alokacije. Rezultati multinomijalne logističke regresije pokazuju da je najsnažniji prediktor za uvjerenje o uzimanju dopusta uvjerenje o rodnim ulogama. Što manje sudionici vjeruju da bi rodna podjela poslova trebala biti podijeljena na tradicionalan način, to je veća vjerojatnost da će podržavati ravnomjernu podjelu dopusta između roditelja. Iz ovih rezultata proizlazi da do pomaka prema podržavanju korištenja dopusta na rodno ravnopravniji način vjerojatno neće doći sve dok stavovi o rodnim ulogama općenito ne postanu ravnopravniji.

Violence against lesbians, gays and bisexuals in Croatia: research report

This is the first research conducted within the LGB community in Croatia which investigated the extent and structure of violence against the LGB persons due to their sexual orientation. The goals of the research are as follows: 1. informing Croatian LGB community about their member’s life experiences with homophobic violence, 2. drawing attention of the public and the relevant state institutions to the prevalence of the homophobic violence and to the need of its better legal regulations and 3. raising awareness of the police, psychotherapists, social and medical workers, e.g. everyone responsible for offering help to the victims of violence on the issue of violence against the LGB persons. The research was conducted in late 2005 at the sample of 202 persons from the LGB population in Zagreb, Rijeka and Osijek. It became apparent that every second lesbian, gay and bisexual person in Croatia had suffered violence due to her/his sexual orientation in the last 4 years. Almost 40% of participants experienced insults or swearing in that period, 20% of them suffered threats with physical violence, while 14% of participants suffered physical violence. The violence had mostly been committed by the persons who were unknown to the victims, either in open or enclosed public areas. As the numerous studies before this, our study showed as well that the experience of violence was related to several symptoms of the psychological problems. The persons who experienced assaults and limitation of freedom due to their sexual orientation from 2002 up to the end of 2005 show more anxiety, depression and lower self-esteem that the persons who had not experienced violence and those who experienced verbal violence, and feel that belonging to the LGB community is important for defining their own identity. It also appeared that the social environment of the victims of violence knew better about their sexual orientation than of those LGB persons who did not experience violence. Even 84% of participants are aware of more than one case of a physical violence against an unknown to them LGBT person due to his/her sexual orientation. 56% of participants in the research have one or more close LGBT persons who were victims of physical violence. People whose several friends or partners were attacked show more depression and anxiety than the others. When it comes to belonging to the LGB population, we noticed that a lesbian, gay or bisexual person who is more open about his/her views on homo/bisexuality has a higher level of a personal self-esteem. The results have also shown that less anxious persons are those who do not conceal his/her sexual orientation in order to avoid unease, discrimination or violence. At the end of the report we gave basic recommendations to the institutions in charge of helping the victims of violence as well as LGBT organisations on prevention and reduction of primary and secondary victimization due to sexual orientation

Nasilje nad lezbijkama, gejevima i biseksualnim osobama u Hrvatskoj: izvještaj istraživanja

Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj provedeno unutar LGB zajednice koje ispituje rasprostranjenost i strukturu nasilja nad LGB osobama zbog seksualne orijentacije te psihološke korelate iskustva s nasiljem. Ciljevi istraživanja su: 1. informiranje LGB osoba o iskustvima nasilja i osjećajima vezanim uz pripadanje LGB populaciji, 2. skretanje pažnje javnosti i nadležnih državnih tijela na rasprostranjenost homofobnog nasilja te na potrebu zakonskog reguliranja i rješavanja tog problema i 3. senzibiliziranje institucija koje su odgovorne za pružanje pomoći žrtvama nasilja o problemu nasilja nad LGB osobama. Istraživanje je provedeno krajem 2005. godine na uzorku od 202 osobe iz LGB populacije u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Pokazalo se da je svaka druga lezbijka, gej i biseksualna osoba pretrpjela nasilje zbog svoje seksualne orijentacije u zadnje 4 godine. U tom razdoblju je gotovo 40% sudionika i sudionica istraživanja doživjelo uvrede ili psovke, 20% prijetnje fizičkim nasiljem, dok je fizičko nasilje doživjelo 14% sudionika i sudionica. Nasilje su najčešće počinile žrtvama nepoznate osobe, bilo na javnim otvorenim ili zatvorenim mjestima. Kao i brojne studije prije ove i naša je pokazala da je iskustvo nasilja povezano s više simptoma psiholoških poteškoća. Osobe koje su od 2002. do kraja 2005. godine doživjele napade i ograničavanje slobode zbog svoje seksualne orijentacije su anksioznije, depresivnije i nižeg samopoštovanja od osoba koje nisu doživjele nasilje i onih koje su doživjele verbalno nasilje, a također više od ostalih smatraju da je pripadanje LGB zajednici važno za definiranje njihovog identiteta. Pokazalo se i da je socijalna okolina žrtava nasilja bolje upoznata s njihovom seksualnom orijentacijom nego okolina LGB osoba koje nisu doživjele nasilje. Čak 84% ispitanika i ispitanica zna za više slučajeva fizičkog napada na neku njima nepoznatu LGB osobu zbog njezine seksualne orijentacije, a 56% sudionika i sudionica istraživanja ima jednu ili više bliskih LGBT osoba koje su bile žrtve fizičkog nasilja. Ljudi kojima je više bliskih osoba napadnuto su depresivniji i anksiozniji od ostalih. Kada je riječ o pripadanju LGB populaciji, pokazalo se da lezbijka, gej ili biseksualna osoba koja rjeđe prešućuje stavove o homoseksualnosti ima višu razinu osobnog samopoštovanja. Rezultati također pokazuju da su manje anksiozne one osobe koje manje skrivaju seksualnu orijentaciju s ciljem izbjegavanja nelagode, diskriminacije ili nasilja. Na kraju izvještaja dale smo preporuke institucijama koje su zadužene za pomoć žrtvama nasilja, te LGBT organizacijama za smanjenje i prevenciju nasilja zbog seksualne orijentacije i sekundarne viktimizacije koja može uslijediti kada se žrtva obraća za pomoć

Razvoj instrumenta za ispitivanje rodnih uloga u adolescenciji

Rodne uloge specifične za razdoblje adolescencije nisu jasno definirane, a manjka i instrumenata koji ispituju taj koncept, posebice u hrvatskom društvenom kontekstu. Stoga su ciljevi ovog rada bili ispitati što čini rodne uloge u razdoblju adolescencije te odabrati tvrdnje za konstrukciju skale rodnih uloga u adolescenciji. U kvantitativnom dijelu istraživanja je sudjelovalo 511 učenika/ca zagrebačkih srednjih škola (52, 3% djevojke), a kvalitativni dio istraživanja obuhvaćao je provedbu fokus grupa, također sa zagrebačkim srednjoškolcima/kama. Tema razgovora u fokus grupama bila je očekivanja od mladića i djevojaka u hrvatskom društvu, dok su u kvantitativnom istraživanju sudionici/e procjenjivali kolika se različita ponašanja, osobine i interesi opisani u tvrdnjama očekuju od djevojaka, a koliko od mladića u hrvatskom društvu. Rezultati pokazuju da se rodne uloge u adolescenciji očituju u različitim očekivanjima od mladića i djevojaka u širokom spektru osobina, ponašanja i interesa vezanih uz školu, obitelj, slobodno vrijeme, izgled i intimne odnose. Provedeno istraživanje je pokazalo da je koncept rodnih uloga u adolescenciji kompleksniji od postojećih definicija te da postoje specifičnosti rodnih uloga u hrvatskom kontekstu u odnosu na druga društva. S obzirom da tvrdnje odabrane u ovom istraživanju dobro pokrivaju očekivanja od djevojaka i mladića u raznim aspektima njihovih života, smatra se da su dobar temelj za konstrukciju skale rodnih uloga u adolescenciji kao upitnika samoprocjene. (IN ENGLISH: Gender roles which are specific for the period of adolescence are not well defined and there is a lack of instruments to measure this concept, especially in the Croatian social context. Therefore, the aims of this article were to examine what constitutes gender roles in adolescence and to select items for the construction of the Gender Roles in Adolescence Scale. The sample for the quantitative part of the research consisted of 511 high schools students from Zagreb (52.3% female), while the qualitative part of the research included focus groups, also with high schools students from Zagreb. The topics of focus group discussions were the expectations of Croatian society from boys and girls. In the quantitative research the participants estimated the degree to which behaviors, characteristics and interests described in the items were expected from girls and boys in Croatian society. The results showed that gender roles in adolescence manifest themselves in different expectations from boys and girls in a wide spectrum of characteristics, behaviors and interests related to school, family, free time, appearance and intimate relationships. The conducted research demonstrated that the concept of gender roles in adolescence is more complex than the existing definition and culturally specific. Considering that the items chosen in this research represent expectations from girls or boys in different aspects of their lives, it is concluded that they form a valid basis for the construction of the Gender Roles in Adolescence Scale as a self-rating instrument.

Teorijsko-empirijski pregled objašnjenja rodnih razlika u obrazovnim odabirima i uspjehu

Cilj ovog poglavlja je dati pregled ključnih teorijskih i empirijskih objašnjenja koja odgovaraju na pitanje zašto se djevojke i mladići razlikuju u obrazovnim odabirima i postignućima. Obrazovno područje u kojem su djevojke podzastupljene, imaju lošije postignuće ili slabiju motivaciju, jest područje koje obuhvaća prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Kada se istražuje lošiji školski uspjeh mladića i podzastupljenost muškaraca na studijima, najčešće je riječ o školskim predmetima poput materinskog i stranih jezika te o studijima poput učiteljskog studija ili drugih pomažućih struka. Čimbenici kojima su se pokušale objasniti razlike između djevojaka i mladića, odnosno žena i muškaraca u obrazovnim odabirima i uspjehu su: (1) biološke razlike između muškaraca i žena, (2) razlike u motivaciji, odnosno stavu prema obrazovnom području, (3) podrška socijalne okoline za bavljenje tim područjem, (4) nedostatak rodno nestereotipnih uzora, (5) rodni stereotipi o obrazovnom području i zanimanjima i (6) nesklad između rodnih uloga i predodžbi o obrazovnom području ili zanimanju. U poglavlju su opisana navedena objašnjenja rodnih razlika u obrazovnom uspjehu i profesionalnim izborima, kao i istraživanja kojima se provjeravala njihova utemeljenost. Također je opisana teorija očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika

What is measured under the concept of gender roles? The review and evaluation of gender role scales and attitudes toward gender roles scales

Cilj ovog rada je izložiti pregled ključnih instrumenata za mjerenje rodnih uloga i stavova o rodnim ulogama te evaluirati te skale uzimajući u obzir njihove psihometrijske karakteristike. Izdvojene su najpopularnije skale stavova o rodnim ulogama Attitudes toward Women Scale (AWS, Spence i Helmreich, 1972) i Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere i King, 1984), skale rodnih uloga Bem Sex Role Inventory (BSRI, Bem, 1974), Personal Attributes Questionnaire (PAQ, Spence, Helmreich i Stapp, 1975) i Sex-Role Behavior Scale (SRBS, Orlofsky, Ramsden i Cohen, 1982), te dvije skale namijenjene djeci i adolescentima Attitudes Toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards i Gitelson, 1985) i Children\u27s Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall i Halberstadt, 1980). Skale su evaluirane s obzirom na sljedeće kriterije: teorijske postavke na kojima se temelje, podatke o pouzdanosti i valjanosti skale te primjerenosti za ispitivanje rodnih uloga u suvremenom društvu. Evaluacija skala je pokazala da većina skala ima zadovoljavajuće razine pouzdanosti, no da je valjanost većine skala problematična budući da se kod većeg broja skala očekivana faktorska struktura nije potvrdila ili su rezultati istraživanja nekonzistentni. Nedostatak većine skala za odrasle jest što su konstruirane na studentskim uzorcima, a skala konstruiranih u 1970-im godinama što su u nekim aspektima svojeg sadržaja zastarjele. Pokazalo se i da je potrebno razviti novu skalu rodnih uloga za adolescente temeljenu na teorijskom promišljanju koncepta rodnih uloga u adolescenciji.The aim of this article is to review the key instruments measuring gender roles and attitudes toward gender roles and to evaluate these scales taking into consideration their psychometric characteristics. The most popular scales are identified; scales measuring attitudes toward gender roles Attitudes toward Women Scale (AWS, Spence & Helmreich, 1972) and Sex Role Egalitarianism Scale (SRES, Beere, King, Beere, & King, 1984), gender roles scales Bem Sex Role Inventory (BSRI, Bem, 1974), Personal Attributes Questionnaire (PAQ, Spence, Helmreich, & Stapp, 1975) and Sex-Role Behavior Scale (SRBS, Orlofsky, Ramsden, & Cohen, 1982), and two scales intended for children and adolescents Attitudes Toward Women Scale for Adolescents (AWSA, Galambos, Petersen, Richards, & Gitelson, 1985) and Children\u27s Personal Attributes Questionnaire (CPAQ, Hall & Halberstadt, 1980). These scales are evaluated according to the following criteria: the theoretical theses they were based on, information about the scale reliability and validity and the appropriateness of the measurement for contemporary gender roles. Evaluation has shown that most of the scales have satisfactory levels of reliability. However, validity of the scales is problematic given that the expected factor structures for the majority of the scales were not confirmed or that the results of factor analyses were not consistent. The limitation of the majority of the scales is that they were constructed on college student samples, and the problem with the scales constructed in the 1970s is that some aspects of their content are outdated. Research has also shown that there is a need for the construction of a new scale of gender roles for adolescents based on the theoretical consideration of the concept of gender roles in adolescence