Liječništvo u Hrvatskoj danas u svjetlu Š tamparove ideologije

Iako bi četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj trebala osiguravati dovoljan broj liječnika za potrebe hrvatskog zdravstva, broj liječnika s položenim državnim ispitom i licencom smanjuje se svake godine na zavodima za zapošljavanje; broj kandidata na prijemnim ispitima na medicinskim fakultetima također je sve manji. Generacije liječnika koji su poslije Drugog svjetskog rata u velikom broju upisivali studij na medicinskim fakultetima već su umirovljene. U Liječničkim novinama iz broja u broj mogu se pronaći upozoravajući glasovi o nedostatku liječnika u Hrvatskoj. Prije nekoliko godina, na Danima primarne zaštite u Labinu, predstavnica Slovenske liječničke komore poziva hrvatske liječnike da dođu raditi u Sloveniju. Potrebe Slovenije su oko 300 liječnika, a materijalno nagrađivanje rada, kojem je i Š tampar pridavao važnost, puno izdašnije nego u Hrvatskoj. čeka li Hrvatsku imigracija liječnika iz bivših jugoslavenskih republika

Vital statistic in Velika Kopanica municipality in the 1952-2013 period as basis for primary health care planing

Rad prikazuje promjene parametara vitalne statistike u razdoblju 1952. – 2013. godine na području općine Velika Kopanica. Zdravstvena stanica u Velikoj Kopanici osnovana je 1929., u promatranom razdoblju stalno radi tim liječnika opće prakse (dva od 1991.), od sedamdesetih godina 20. stoljeća i stomatolog, te postoji ljekarna i patronažna služba. Boljim prometnim povezivanjem dostupnija je i sekundarna zdravstvena zaštita. Nakon Drugog svjetskog rata postoji značajna imigracija. Sedamdesete obilježava emigracija u gradove i inozemstvo. Nakon Domovinskog rata dio prognanika i izbjeglica ostaje u Kopanici. Početkom ekonomske krize 2008. ponovno započinje iseljavanje, uglavnom u inozemstvo. U razdoblju demografske tranzicije, padaju stope nataliteta s 25‰ na 13‰, dok one mortaliteta variraju između 10‰ i 15‰. Od 2000. godine prirodni prirast je negativan. Prosječna dob umrlih raste od 45,5 godina do 76,6 godina, sve tješnje se grupirajući u starijim dobnim skupinama. Rana neonatalna smrtnost, perinatalna smrtnost i mortalitet dojenčadi od 1970. godine blizu su nuli. Smrti djece predškolske i školske dobi su od 1970. godine sporadične. Opći napredak i dostupnost zdravstvene zaštite produljio je životni vijek i 85% umrlih je u dobi nakon radnoga vijeka (65 godina), što predstavlja ekonomski doprinos zdravstvenog sustava zajednici. Organizaciju primarne zdravstvene zaštite potrebno je prilagoditi potrebama populacije koja je sve starija (20% starijih od 65 godina), koju karakterizira multimorbidnost kroničnih stanja, velik udio samačkih i staračkih kućanstava, uz reduciranu zaštitnu ulogu obitelji i u uvjetima višegodišnje ekonomske krize. Osim stručnoga rada u ordinaciji, sve je potrebniji stručni rad liječnika i medicinskih servisa u kući bolesnika, te intervencija zajednice u rješavanju nemedicinskih potreba.The article indicates changes in vital statistic parameters during the period from 1952 to 2013 in the municipality of Velika Kopanica. A health care centre in Velika Kopanica was established in 1929. In the mentioned period a team of general practitioners (two from 1991) with a dentist from the 70\u27s of the past century and a pharmacy and home care service. Secondary health care was more accessible with the improvement of road connections. Significant immigration followed World War II. The 1970\u27s mark immigration to cities and abroad. In the aftermath of the Croatian War of Independence part of the refugees remained in Kopanica. With the beginning of the economic crisis in 2008, immigration started once more which was mainly to foreign countries. During the demographic transition, natality rates dropped from 25‰ to 13‰ and mortality rates varied between 10‰ and 15‰. Since 2000, natality rates are lower than mortality. An average life expectancy of 45.5 years prolonged to 76.6 years; and death expectancy was bound to senior age groups. After the 1970\u27s early deaths of newborns, preschool and school age children occurred sporadically. The general development and health care attainability prolonged human life expectancy, with 85% of deceased aged 65 years or older which represents an economic contribution to the health care system. The organisation of primary health care should be adjusted to the needs of the aging population (20% older than 65) characterized by morbid chronic states, a large number of elderly households living alone with reduced, often insufficient family care in longstanding unfavourable economic circumstances. Therefore, besides medical service in the surgery, there is a need for professional work of physicians and nurses in the patient\u27s home as well as an intervention of community in solving non-medical needs of the patient

Promjene u smrtnosti djece nastale nakon osnivanja zdravstvene stanice u Velikoj Kopanici 1929. godine (1. dio)

Rad istražuje promjene parametara vitalne statistike na području Velike Kopanice u razdoblju 1900. -1948. godine. Zauzimanjem dr Ive Kuna i Andrije Š tampara otvorena je 1929. zdravstvena stanica, a već ranije zabilježene su aktivnosti Higijenskog zavoda u Zagrebu na zdravstvenom prosvjećivanju. Cilj istraživanja je istražiti učinke otvaranja zdravstvene stanice i Štamparova djelovanja na parametre vitalne statistike. Natalitet i mortalitet imaju silazni trend od 1900. prema 1948.-oj godini, uz osjetan pad stope nataliteta tijekom I svjetskog rata, dok stopa mortaliteta ima prolazni porast u ratnim razdobljima. Prosječna dob umrlih povećava se s manje od 30 godina na početku stoljeća na 44 godine između ratova, a potom pada na 40 godina svršetkom II svjetskog rata. Stopa perinatalne smrtnosti najjače se smanjuje osnivanjem zdravstvene stanice, dok je stopa smrtnosti dojenčadi najmanja pred I svjetski rat, a njeno smanjenje zaustavljeno je I i II svjetskim ratom. Broj djece umrle u predškolskoj i školskoj dobi ima trend linearnog pada, što je dijelom zbog Štamparovih reformi i dostupnosti zdravstvene zaštite. Na sve promatrane parametre nepovoljno su utjecali I i II svjetski rat.

Promjene u smrtnosti djece nastale nakon osnivanja zdravstvene stanice u Velikoj Kopanici 1929. godine (1. dio)

Rad istražuje promjene parametara vitalne statistike na području Velike Kopanice u razdoblju 1900. -1948. godine. Zauzimanjem dr Ive Kuna i Andrije Š tampara otvorena je 1929. zdravstvena stanica, a već ranije zabilježene su aktivnosti Higijenskog zavoda u Zagrebu na zdravstvenom prosvjećivanju. Cilj istraživanja je istražiti učinke otvaranja zdravstvene stanice i Štamparova djelovanja na parametre vitalne statistike. Natalitet i mortalitet imaju silazni trend od 1900. prema 1948.-oj godini, uz osjetan pad stope nataliteta tijekom I svjetskog rata, dok stopa mortaliteta ima prolazni porast u ratnim razdobljima. Prosječna dob umrlih povećava se s manje od 30 godina na početku stoljeća na 44 godine između ratova, a potom pada na 40 godina svršetkom II svjetskog rata. Stopa perinatalne smrtnosti najjače se smanjuje osnivanjem zdravstvene stanice, dok je stopa smrtnosti dojenčadi najmanja pred I svjetski rat, a njeno smanjenje zaustavljeno je I i II svjetskim ratom. Broj djece umrle u predškolskoj i školskoj dobi ima trend linearnog pada, što je dijelom zbog Štamparovih reformi i dostupnosti zdravstvene zaštite. Na sve promatrane parametre nepovoljno su utjecali I i II svjetski rat.

Promjene u smrtnosti djece nastale nakon osnivanja zdravstvene stanice u Velikoj Kopanici 1929. godine (2. dio)

Rad istražuje promjene parametara vitalne statistike na području Velike Kopanice u razdoblju 1900. - 1948. godine. Zauzimanjem dr Ive Kuna i Andrije Štampara otvorena je 1929. zdravstvena stanica, a već ranije zabilježene su aktivnosti Higijenskog zavoda u Zagrebu na zdravstvenom prosvjećivanju. Cilj istraživanja je istražiti učinke otvaranja zdravstvene stanice i Štamparova djelovanja na parametre vitalne statistike. Natalitet i mortalitet imaju silazni trend od 1900. prema 1948.-oj godini, uz osjetan pad stope nataliteta tijekom I svjetskog rata, dok stopa mortaliteta ima prolazni porast u ratnim razdobljima. Prosječna dob umrlih povećava se s manje od 30 godina na početku stoljeća na 44 godine između ratova, a potom pada na 40 godina svršetkom II svjetskog rata. Stopa perinatalne smrtnosti najjače se smanjuje osnivanjem zdravstvene stanice, dok je stopa smrtnosti dojenčadi najmanja pred I svjetski rat, a njeno smanjenje zaustavljeno je I i II svjetskim ratom. Broj djece umrle u predškolskoj i školskoj dobi ima trend linearnog pada, što je dijelom zbog Štamparovih reformi i dostupnosti zdravstvene zaštite. Na sve promatrane parametre nepovoljno su utjecali I i II svjetski rat

Liječništvo u Hrvatskoj danas u svjetlu Š tamparove ideologije

Iako bi četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj trebala osiguravati dovoljan broj liječnika za potrebe hrvatskog zdravstva, broj liječnika s položenim državnim ispitom i licencom smanjuje se svake godine na zavodima za zapošljavanje; broj kandidata na prijemnim ispitima na medicinskim fakultetima također je sve manji. Generacije liječnika koji su poslije Drugog svjetskog rata u velikom broju upisivali studij na medicinskim fakultetima već su umirovljene. U Liječničkim novinama iz broja u broj mogu se pronaći upozoravajući glasovi o nedostatku liječnika u Hrvatskoj. Prije nekoliko godina, na Danima primarne zaštite u Labinu, predstavnica Slovenske liječničke komore poziva hrvatske liječnike da dođu raditi u Sloveniju. Potrebe Slovenije su oko 300 liječnika, a materijalno nagrađivanje rada, kojem je i Š tampar pridavao važnost, puno izdašnije nego u Hrvatskoj. čeka li Hrvatsku imigracija liječnika iz bivših jugoslavenskih republika

Štampar’s Legacy: A Review of Public Health and Healthcare Today

Rad se bavi djelovanjem suvremenoga zdravstvenoga sustava u Hrvatskoj koji je, kao i u Štamparovo doba, neodvojiv od politike, gospodarske snage i organizacije društva. Osvrćući se na socijalno-medicinske probleme današnjice, upozorava se na nedostatak ljudskih i materijalnih resursa u zdravstvu.The topic of this paper is the functioning of the healthcare system in Croatia today. Like in Štampar’s time, the healthcare system cannot be separated from politics, economic strength, and social organisation. Referring to the socio-medical issues of today, the paper warns about the lack of human and material resources in modern healthcare

Promjene u smrtnosti djece nastale nakon osnivanja zdravstvene stanice u Velikoj Kopanici 1929. godine (2. dio)

Rad istražuje promjene parametara vitalne statistike na području Velike Kopanice u razdoblju 1900. - 1948. godine. Zauzimanjem dr Ive Kuna i Andrije Štampara otvorena je 1929. zdravstvena stanica, a već ranije zabilježene su aktivnosti Higijenskog zavoda u Zagrebu na zdravstvenom prosvjećivanju. Cilj istraživanja je istražiti učinke otvaranja zdravstvene stanice i Štamparova djelovanja na parametre vitalne statistike. Natalitet i mortalitet imaju silazni trend od 1900. prema 1948.-oj godini, uz osjetan pad stope nataliteta tijekom I svjetskog rata, dok stopa mortaliteta ima prolazni porast u ratnim razdobljima. Prosječna dob umrlih povećava se s manje od 30 godina na početku stoljeća na 44 godine između ratova, a potom pada na 40 godina svršetkom II svjetskog rata. Stopa perinatalne smrtnosti najjače se smanjuje osnivanjem zdravstvene stanice, dok je stopa smrtnosti dojenčadi najmanja pred I svjetski rat, a njeno smanjenje zaustavljeno je I i II svjetskim ratom. Broj djece umrle u predškolskoj i školskoj dobi ima trend linearnog pada, što je dijelom zbog Štamparovih reformi i dostupnosti zdravstvene zaštite. Na sve promatrane parametre nepovoljno su utjecali I i II svjetski rat

Lista za procjenu kvalitete zadataka

Uvođenjem vanjskoga vrednovanja obrazovanja u hrvatski školski sustav, pojavila se potreba za metodološkom recenzijom zadataka i testova znanja te procjenom njihove kvalitete. Radi postizanja standarda kvalitete testovnih materijala, nužna je izrada jedinstvenoga sustava njihovoga recenziranja po uzoru na inozemnu praksu. Stoga su autori temeljem opsežnoga pregleda literature i uzimajući u obzir specifične zahtjeve hrvatskoga sustava vanjskoga vrednovanja izradili jedinstvenu Listu za procjenu kvalitete zadataka (LPKZ). Pomoću ovoga instrumenta moguća je standardizirana metodološka recenzija testova znanja, ali i ostalih mjernih instrumenata koji se koriste u društvenim istraživanjima. U članku se nalazi detaljan opis čestica instrumenta te upute za uporabu kao i mogućnosti njegove primjene. (IN ENGLISH: During the process of introducing external evaluation in the Croatian educational system, the need for a methodological review of knowledge tests and items and their quality assurance has been recognized. To achieve the quality standards of test materials it has been necessary to develop a unified test review system which would be similar to test reviewing practices in other countries. Therefore, the authors developed the Item Quality Review Inventory (IQRI) based on extensive literature research and consideration of the specific requirements of the Croatian system of external evaluation of education. It is possible to perform a standardized methodological review of knowledge tests as well as all other measuring instruments used in the field of social research with this instrument. This article includes a detailed description of IQRI’s items, instructions for use and area of application.