Big data for product innovation in manufacturing: evidence from a large-scale survey

The article analyses big data usage in the Croatian manufacturing sector. Big data usage is still low but present. We analysed the influence of six sources of big data and their influence on share of returns generated by new products using two step OLS regression analysis. The results are robust but they show that some sources have positive and some have negative effects on share of returns generated by new products. Based on the most recent research of scholarly papers we define big data and show a clear research gap by linking big data and innovation. That is, only six papers deal with big data and innovation. In five papers big data comes from social media data, and in the remaining one paper they use data from sensors but predominantly to reduce cost or support the product. Therefore, we contribute by closing this research gap of linking big data and innovation

TRENDOVI U PRUŽANJU POPRATNIH USLUGA OD STRANE PROIZVOĐAČA: HRVATSKI KONTEKST

Servitization of manufacturing is a hot topic with around 180 publications in top peer reviewed journals. This hype is due to the proclaimed benefits of servitization in terms of increased revenues and better competitive position. However, servitization if not performed correctly can even lead to bankruptcy of a company. So it may be safely said that the servitization strategy is risky. The current literature shows inconsistent results, and there is still no prescription on how to servitize. Research in servitization is still in a nascent phase dominated by case based and exploratory studies rather than testing servitization theory. Most research is done in western developed countries with a clear lack of evidence of the phenoemenon in less developed countries. This work contributes to theory by addressing the servitization phenomenon in a less developed country – Croatia. The analysis is performed on three rounds of European Manufacturing Survey (EMS) taken place in years 2009, 2012 and 2015., covering a period of nine years. In this way longitudinal effects of servitization can be researched. So on one side a process of servitization is researched and on the other hand contextual variables leading to servitization are researched in line with open questions in current literature. The results show that Croatian manufacturers follow trends similar to those in developed western countries, except for provision of advanced services. Current literature advises to provide advanced services. However, advanced services cannot be given without base services and there are important risk issues in provision of advanced services. This work presents a ground for further investigation of servitization, showing the current state of servitization in Croatia and future directions for research.Servitizacija proizvodnje (nuđenje popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća) je aktualna tema s oko 180 publikacija u vrhunskim recenziranim časopisima. Razlog ovako velikom broju publikacija je zbog teoretskih koristi nuđenja popratnih usluga proizvodnim poduzećima u smislu povećanja prihoda i bolje konkurentske pozicije. Međutim, nuđenje popratnih usluga ako se ne provede ispravno može čak dovesti do stečaja tvrtke. Stoga se može reći da je strategija nuđenja popratnih usluga riskantna i treba je bolje istražiti. Trenutna literatura pokazuje nedosljedne rezultate i još uvijek nema preporuka kako provesti nuđenje popratnih usluga u poduzeću. Istraživanje nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća još je uvijek u fazi razvoja, što se može zaključiti po tome da dominiraju studije slučaja i deskriptivne statistike fenomena, a ne testiranje teorije pružanja popratnih usluga. Većina se istraživanja provodi u zapadnim razvijenim zemljama s jasnim nedostatkom dokaza o fenomenu u manje razvijenim zemljama. Ovaj rad doprinosi literaturi objašnjavanjem fenomena nuđenja popratnih usluga od strane proizvodnih poduzeća u manje razvijenoj zemlji - Hrvatskoj. Analiza se provodi u tri kruga Europskog istraživanja proizvodnje (EMS) koja su provedena u 2009., 2012. i 2015., a obuhvaćaju razdoblje od devet godina. Na taj se način istražuju longitudinalni učinci nuđenja popratnih usluga. Tako se s jedne strane istražuje sam proces, a s druge strane kontekstualne varijable koje djeluju pri pružanju popratne usluge, odnosno, daje se odgovor kada ta strategija nije ili jest uputna. Ovo istraživanje prikazuje hrvatski kontekst pružanja popratnih usluga odgovarajući na trenutno najaktualnija pitanja iz tog područja. Rezultati pokazuju da hrvatska proizvodnja slijedi trendove slične onima u razvijenim zapadnim zemljama, osim pružanja naprednih usluga. Trenutna literatura savjetuje pružanje naprednih usluga. Međutim, napredne usluge ne mogu se pružati bez osnovnih usluga u koje treba uložiti i postoje znatni rizici u pružanju naprednih usluga, a koji su u radu navedeni. Ovaj rad predstavlja osnovu za daljnje istraživanje, predstavljajući trenutno stanje i buduće smjernice istraživanja

Assessing service quality of public tram transport in Zagreb city using P-TRANSQUAL model

Public transport is one of the base services that cities offer their citizens. Public services are specific because their primary goal is providing a good services and not profits. Of course they have to operate profitably but their primary purpose is to provide transport to citizens to whom this might be the only transport alternative. This work analyses quality dimensions of tram public transport and empirically assessed the quality of tram transport in Zagreb through an empirical examination in a period of ten days. Measuring each dimension of quality the overall quality is assessed. The results show that the quality on each dimension is satisfactory for each day except for the day number 2. and that duration of the trip does not diminish perceived quality as suggested by previous literature

The Cumulative Prospect Theory and Managerial Decision Making

Can managerial decision making be predicted? Why would we want to predict managerial decision making? Managerial job is largely that of making decisions. In order to be successful, those decisions have to be right. In this article authors investigate if the cumulative prospect theory is applicable to managerial decision making and describe some divergent views about the theory. They also explore risk perception under the influence of decision framing. Risk propensity too is explored as it is an alternative way of predicting decision-makers behaviour

ARE THE PRINCIPLES OF LEAN PRODUCTION IN LINE WITH GOOD MANUFACTURING PRACTICES IN THE PHARMACEUTICAL INDUSTRY?

Farmaceutska industrija spada u procesnu industriju i temelji se na načelima dobre proizvođačke prakse koja propisuje važne smjernice pogotovo u pogledu kvalitete izlaznog proizvoda. Na prvu ruku bi izgledalo da su te prakse u suglasnosti s načelima vitke proizvodnje koja se također temelji na vrhunskoj kvaliteti koja time eliminira zalihe i ostale škartove. Međutim, budući da je vitka proizvodnja prvenstveno razvijena za potrebe komadne industrije i proizvodnje u malim serijama, postavlja se pitanje je li vitka proizvodnja primjenjiva u farmaceutskoj industriji prvenstveno zbog dugotrajnog putovanja sirovina i bolje pregovaračke moći dobavljača koji inzistiraju na većim pošiljkama. Stoga rad detaljno objašnjava i pokazuje gdje se može, a gdje ne uvesti načela vitke proizvodnje u farmaceutsku industriju.The pharmaceutical industry is a process industry and is based on the principles of Good Manufacturing Practice which sets out important guidelines especially in terms of quality output. On the first hand it would appear that these practices are in line with principles of lean production, which is also based on the superior quality thereby eliminating stocks and other discards. However, lean production is primarily developed for the discreate part industry and production in small series, which shows that it is not fully applicable in the pharmaceutical industry, so there is a question can lean be applied to pharmaceutical industry primarily due to the long journey of raw materials and better bargaining power of suppliers who insist on larger shipments. Therefore, the work explains in detail and shows where it is posible, and where not to introduce the principles of lean manufacturing in the pharmaceutical industry

Upotreba tehnologije velikih podataka u upravljanju lancem opskrbe

Na temelju teorije dinamičkih sposobnosti, u ovom se radu provjerava utječe li upotreba velikih podataka na performanse lanca opskrbe. Istraživanje je provedeno na 105 hrvatskih poduzeća kako bi se hijerarhijskom regresijom provela empirijska analiza. Rezultati pokazuju pozitivan, izravan efekt upotrebe velikih podataka na performanse lanca opskrbe. Ovo istraživanje omogućava razumijevanje kako upotrijebiti analizu velikih podataka za poboljšanje performansi lanca opskrbe, kako izgraditi dinamičke sposobnosti i pomoću njih ostvariti bolji konkurentski položaj na tržištu

MANUFACTURING IN EUROPE AND CROATIA TILL 2020: THE FORECASTS OF MANVIS DELPHI RESEARCH

Predviđanje je osnovni alat za strateško i taktičko planiranje. Predvi-đa njem se kompanije, pojedinci ili cjelokupne države mogu pripremiti za događaje koji dolaze. Upravo zbog takvih pobuda Europska je komisija u prosincu 2003. godine pokrenula projekt MANVIS – Manufacturing Visions da bi podrobno ispitala koje su perspektive europske proizvodnje.MANVIS je zamišljen kao sveobuhvatno istraživanje razvitka koncepata – od proizvodne tehnologije do organizacijskih koncepata. Istraživanje je podijeljeno u deset glavnih kategorija. Njima se prije svega željelo istražiti vremenski horizont realizacije i upotrebe pojedinog koncepta u masovnoj proizvodnji i zaostaje li Europa za ostalim svjetskim silama, kao što su npr., Amerika ili Japan. U istraživanju sudjeluju 22 europske zemlje, a kao i u mnogim dugoročnim istraživanjima (vremenski je horizont 20 godina) koristilo se Delphi metodom.Rezultati su iznimno zanimljivi, i to oni općeniti na europskoj razini i oni u usporedbi s odgovorima samo iz Hrvatske. Glavni problem koji muči Europu jest problem premještanja proizvodnje u područja s manjim troškovima radne snage i s nižim ekološkim standardima.Drugo vrlo važno pitanje bilo je: kako povećati konkurentnost europske privrede? Proizašlo je da bi, ako se želi slijediti američki primjer, bilo po-trebno više ulagati u razvitak i u upotrebu inteligentnih i nanomaterijala. Kao potencijalne prepreke takvom razvitku stručnjaci ističu ekonomsku održivost i tehnološku provedivost, a tek je na trećem mjestu nedostatak ulaganja u istraživanje i razvitak.Na posljetku bismo se željeli osvrnuti na probleme koji muče hrvatski proizvodni sektor. To se ponajprije odnosi na ulogu države u zaštiti i pomoći hrvatskome poduzetništvu, na potrebu stalnog obrazovanja, na potrebu pri-mjene novih tehnologija i na važnost inovacija. Glavne prepreke rješavanju ovih problema stručnjaci vide u zakonima, a onda i u nedostatku kvalifi ciranih ljudskih potencijala. Smatramo da bi se većim investiranjem u istraživanje i razvitak u proizvodnom sektoru i u istraživačkim institucijama, povećala mogućnost inovacija, pa time i konkurentnost, ali se to ne može postići bez vrhunskog kadra.Good forecasting is extremely important for strategic and tactical decision making. Forecasting enables companies, individuals or whole nations to prepare themselves for future events. That is why the European Commission started the project Manufacturing Visions – MANVIS – so that we can investigate the future of manufacturing in Europe. MANVIS is designed as a holistic research of relevant concepts – from manufacturing technology to organisational concepts. The research is divided into 10 main topics. Primary focus is put on time span of realisation and widespread use of certain concept and the question: does Europe lag behind world forces as America and Japan. 22 countries were involved in the research. As in many long term forecasting researches (time span is 20 years), Delphi method is used. The results are very interesting for the whole Europe and we compared them to Croatian answers. The main problem in Europe is the question of relocation to areas with lower labour costs and lower environmental standards. The other important question is how to increase Europe’s competitiveness. Now we see that it is necessary to invest more into research and development of intelligent and nano materials. Experts say that potential barriers are economic viability, technological feasibility, and lack of R&D funding. Finally we would like to address questions which bother Croatian companies. Results show that Croatian government should take a more active role in protecting local manufacturing. Also is needed to invest in permanent education, the necessity of using new technologies and more innovations. To solve these problems, the identifi ed barriers are the ineffi ciency of public law and lack of highly qualifi ed human resources. We believe that government incentives to local production would keep these invaluable human resources in Croatia. The source of competitive advantage greatly depends on possibility of innovation and that cannot be achieved without top specialist

Rasprostranjenost lean koncepata u hrvatskoj prerađivačkoj industriji

Još uvijek se znanstvenici ne slažu po pitanju što sve spada u lean proizvodnju, ali se znanstvenici slažu da je to menadžerska filozofija koja se razvija. Prema najnovijim istraživanjima obuhvaća koncept upravo na vrijeme (JIT), potpuno upravljanje kvalitetom, potpuno preventivno održavanje i upravljanje ljudskim potencijalima. Doprinos ovog rada je sistematizacija literature kako bi se identificiralo što spada u lean proizvodnju, a zatim je dan prikaz zastupljenosti tih praksa u hrvatskim proizvodnim poduzećima. Testirale su se tri hipoteze H1 - veća poduzeća imaju veću razinu korištenja lean koncepata (potvrđena), H2 - razina upotrebe lean-a je veća u diskretnoj industriji (nije potvrđena u skladu sa istraživanjima) i H3 - poduzeća s većom razinom lean-a imaju bolje poslovne rezultate (potvrđena regresijskom analizom). Budući da uvođenje lean-a u poduzeće u kratkom roku čak može dovesti do smanjenja produktivnosti, a koristi se ostvaruju tek u dužem roku, predlaže se da se ponovi ispitivanje i provjeri jesu li se performanse hrvatskih poduzeća u odnosu na razinu korištenja lean-a popravile. Istraživanje je pokazalo da se lean alati u prosjeku počeli uvoditi 2002. godine pa se to još uvijek smatra ranom fazom uvođenja lean menadžmenta

HOW DO QUALITY PROGRAMS INFLUENCE CREATIVE THINKING IN A COMPANY

U ovom radu istražit će se kako ISO 9000 certifikati i Potpuno upravljanje kvalitetom (TQM) djeluju na inovativnost poduzeća. Dosadašnja istraživanja pokazuju oprečne rezultate. Jedni tvrde da povećavaju inovativnost, dok drugi pokazuju da programi kvalitete guše inovativnost. Ovo istraživanje pokazuje da programi kvalitete pomažu inoviranju. Također se istražuje kako TQM, a kako ISO 9000 djeluju na inoviranje. Najveće prihode od novih proizvoda na tržištu imaju poduzeća koja koriste ISO i TQM, zatim oni koji koriste samo TQM, pa tek onda oni koji koriste samo ISO. Naime, dok je utjecaj TQM-a na inoviranje zastupljen u literaturi, utjecaj ISO-a 9000 na inoviranje gotovo je zanemaren. Opsežan pregled literature na temu programa kvalitete i inoviranja čini osnovu za buduća istraživanja.This paper examines the influence of ISO 9000 certificates and total quality management (TQM) on creative thinking in a company. Previous studies show conflicting results. Some argue that these two increase creative thinking, while others suggest that quality programs suppress creativity. This research shows that quality programs support innovations. It also examines how TQM and ISO 9000 affect innovations. Companies using ISO and TQM have the highest income from new products on the market, then follow those using only TQM, and finally come those using only ISO. Namely, the impact of TQM on innovations is analysed in literature, while the impact of ISO 9000 is practically neglected. Comprehensive overview of literature on the subject of quality program and innovations provides basis for future research

Istraživanje utjecaja čekanja studenata na percipiranu kvalitetu usluge na primjeru studentske referade

Cilj ovog rada je utvrditi utjecaj vremena čekanja studenata u studentskoj referadi na zadovoljstvo pruženom uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge, te empirijski analizirati repove čekanja u studentskoj referadi. Istraživanje je provedeno ispred jedne studentske referade, na način da se bilježilo svaki dan u jednom tjednu po tri sata dnevno, svaki dan u isto doba dana. Dijelilo se anketne upitnike studentima koji su čekali svoj ulazak u referadu kako bi primili usluge referade. Prikupljeni su podatci o demografskim obilježjima ispitanika, vremenu čekanja provedenog u repu, na šalteru usluživanja, vremenu provedenog u uslužnom sustavu, te zadovoljstvu uslugama. Rezultati istraživanja su testirani koristeći kvantitativne metode istraživanja, te je u zaključku istraživanja vidljivo da postoji uloga vremena čekanja na zadovoljstvo uslugom, tj. na percepciju kvalitete usluge