Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj – epidemiologija i trendovi

Šećerna bolest predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Cilj je ovoga članka dati pregled epidemiologije i trendova šećerne bolesti u Hrvatskoj te usporedbu sa zemljama u okruženju. članak također donosi pregled alata za javnozdravstveno praćenje i upravljanje šećernom bolesti, kao i komentar na neke nedavne intervencije. Hrvatska je zemlja sa srednjom prevalencijom šećerne bolesti, u usporedbi sa zemljama u okruženju ,no suočeni smo s epidemijom šećerne bolesti i svim opterećenjima koja ona nosi za pojedinca i za društvo. Alati u vidu strateških dokumenata i informacijskih rješenja jesu dostupni, no za njihovo optimalno provođenje i iskorištavanje potrebno je inzistirati na suradnji i unaprjeđenju interoperabilnosti na svim razinama

Šećerna bolest u Republici Hrvatskoj – epidemiologija i trendovi

Šećerna bolest predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema i izazova, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Cilj je ovoga članka dati pregled epidemiologije i trendova šećerne bolesti u Hrvatskoj te usporedbu sa zemljama u okruženju. članak također donosi pregled alata za javnozdravstveno praćenje i upravljanje šećernom bolesti, kao i komentar na neke nedavne intervencije. Hrvatska je zemlja sa srednjom prevalencijom šećerne bolesti, u usporedbi sa zemljama u okruženju ,no suočeni smo s epidemijom šećerne bolesti i svim opterećenjima koja ona nosi za pojedinca i za društvo. Alati u vidu strateških dokumenata i informacijskih rješenja jesu dostupni, no za njihovo optimalno provođenje i iskorištavanje potrebno je inzistirati na suradnji i unaprjeđenju interoperabilnosti na svim razinama

Analiza stanja ljudskih resursa u sustavu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj

Ovaj rad predstavlja analizu stanja ljudskih resursa u sustavu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti, s naglaskom na odnos broja oboljelih i broja dijabetologa u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovi su odnosi promatrani kroz nekoliko modela skrbi za osobe oboljele od raznih oblika šećerne bolesti u skladu s postojećim ljudskim resursima u sustavu. Tek na osnovi analize ljudskih resursa, opterećenja bolešću i predviđanja budućih trendova moguće je planirati intenzitet i kvalitetu skrbi te planirati vlastite smjernice ili pridržavanje postojećima. Također, analiza i upravljanje ljudskim resursima omogućava planiranje i kontroliranje epidemije bolesti te implementaciju i evaluaciju programa za intenziviranje skrbi s ciljem poboljšanja zdravstvenog statusa oboljelih te smanjenja troškova liječenja komplikacija šećerne bolesti

OECD’s work on health care quality and outcomes indicators: Implications for the Croatian healthcare system in the light of the ongoing accession process

Aktualni proces pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) jedinstvena je prilika za opis djelovanja ove međunarodne organizacije u području zdravstva te pregled predviđenih implikacija za hrvatski zdravstveni sustav. Pregled se posebno osvrće na rad OECD-a u području pokazatelja kvalitete, sigurnosti i ishoda zdravstvene zaštite te je zasnovan na znanstvenoj i sivoj literaturi kao i višegodišnjem iskustvu autora u radu s OECD-om. OECD je prepoznat po svojim naporima u prikupljanju i analizi podataka i izvještavanju o zdravstvenoj kvaliteti, sigurnosti i ishodima na globalnoj razini. Rad OECD-a u području zdravstva uključuje komparativnu analiza podataka, procjenu kvalitete zdravstvene skrbi u zemljama članicama, mjerenje ishoda zdravstvene skrbi te analizu učinkovitosti i pravednosti zdravstvenih sustava. Implikacije za hrvatski zdravstveni sustav u svjetlu pristupnog procesa mnogostruke su i odnose se na zdravstveni sustav, ustanove, zdravstvene djelatnike kao i pacijente. U ovom procesu prije, ali i nakon pristupa OECD-u, pridržavajući se međunarodnih standarda, učeći iz najboljih praksi i poboljšavajući podatkovnu kulturu, Hrvatska može raditi na postizanju bolje kvalitete zdravstvene skrbi, poboljšanih zdravstvenih ishoda i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. U ovom je procesu važno da se kreatori politike (engl. policy-makers) i dionici u Hrvatskoj pozabave izazovima koji se mogu pojaviti tijekom ovog procesa kako bi se osigurala uspješna tranzicija u članstvo u OECD-u i povezane koristi za zdravstveni sektor.The current process of Croatia’s accession to the Organization for Economic Co-operation and Development (OECD) is a unique opportunity to describe the activities of this international organization in the field of healthcare and review the expected implications for the Croatian healthcare system. The review focuses in particular on the work of the OECD in the field of indicators of quality, safety and health care outcomes and is based on scientific and grey literature as well as the author’s many years of experience in working with the OECD. The OECD is recognized for its efforts in collecting, analyzing and reporting data on health quality, safety and outcomes globally. The OECD’s work in the field of health includes comparative data analysis, assessment of the quality of health care in member countries, measurement of health care outcomes, and analysis of the efficiency and equity of health systems. The implications for the Croatian healthcare system in the light of the accession process are manifold and relate to the healthcare system, institutions, medical staff as well as patients. In this process, before and after accession to the OECD, by adhering to international standards, learning from best practices and improving data culture, Croatia can work towards achieving better quality of health care, improved health outcomes and a more efficient health system. In this process, it is important that policy-makers and stakeholders in Croatia address the challenges that may arise during this process in order to ensure a successful transition to OECD membership and related benefits for the health sector

Smart grid substation equipment maintenance management functionality based on control center SCADA data

Classic approach to preventive maintenance of equipment in power system substations was based on periodical maintenance according to regulations and best practices recommended by vendors. SCADA system in HOPS is used primary for real-time monitoring and control of the equipment in substations. Real time data available in SCADA databases contain useful information for substation maintenance optimization based on operational conditions. Malfunctions and failures in the substations are monitored via SCADA system. Analyses of these data can be used to evaluate maintenance strategy and plan the reconstructions and replacement of the equipment. This article presents current maintenance management approach in HOPS, which is the only transmission system operator in Croatia, and possible improvements in efficiency of equipment maintenance using SCADA data. Prerequisite for the analyses of these kinds of data is standardization and unification of information names and structures. HOPS put a lot of effort in standardization of SCADA data during last refurbishment of control centers. Use of SCADA data for analysis drives the need for standardization and vice versa. Examples of statistical analyses of the SCADA data are done on multiple levels. High level analyses is used to provide the global overview of the real time data. It can point to suspicious information that require detailed analyses. The signals that appear often in the list can indicate that there is a problem in the primary equipment, monitoring system or alarm configuration. Low level analyses can be done on target information important for equipment maintenance. In this paper some low level analyses are presented for switching equipment, transformer lifetime, equipment in operation, and tap changer operation. An analysis is made for number of switching operations for breakers and disconnectors in different operational conditions. Preventive maintenance should be done based on number of switching in normal operations and even more often for breakers that are often interrupting fault current. SCADA data can be used for availability of the equipment and duration of failures thus providing valuable information to managers. An analysis on RTU communication availability is shown

Analiza stanja ljudskih resursa u sustavu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj

Ovaj rad predstavlja analizu stanja ljudskih resursa u sustavu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti, s naglaskom na odnos broja oboljelih i broja dijabetologa u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ovi su odnosi promatrani kroz nekoliko modela skrbi za osobe oboljele od raznih oblika šećerne bolesti u skladu s postojećim ljudskim resursima u sustavu. Tek na osnovi analize ljudskih resursa, opterećenja bolešću i predviđanja budućih trendova moguće je planirati intenzitet i kvalitetu skrbi te planirati vlastite smjernice ili pridržavanje postojećima. Također, analiza i upravljanje ljudskim resursima omogućava planiranje i kontroliranje epidemije bolesti te implementaciju i evaluaciju programa za intenziviranje skrbi s ciljem poboljšanja zdravstvenog statusa oboljelih te smanjenja troškova liječenja komplikacija šećerne bolesti

Protoci na granici atmosfera-more i termohalina promjenjivost ADRICOSM poligona Pelješac-Vis-Drvenik

Thermohaline properties in the east Adriatic coastal area were measured bi-weekly during the cold season of 2002/2003 and weekly in the warm season of 2003 at 14 stations. The collected data set has space and time coverage suitable for comparison with general thermohaline climatology of the region. Temporal salinity changes registered during the experiment show strong departures from the typical annual cycle in which salinity follows average surface water flux variability. Throughout the experiment, high salinity values were measured as a consequence of prolonged bora events in the cold period, and unusual spring-summer atmospheric conditions. Due to the anomalously long and strong heating season, corresponding surface temperatures were also higher than the long-term averages. Surface heat and water fluxes were calculated for the research period, and were compared with climatological values originating from meteorological stations in the ADRICOSM polygon.Tijekom razdoblja listopad 2002. – rujan 2003. u području istočne obale Jadranskog mora, unutar poligona Pelješac-Vis-Drvenik, kao dio projekta ADRICOSM (Integrirano upravljajnje obalnom zonom Jadranskoga mora), obavljena su vrlo intenzivna mjerenja termohalinih osobina vodenog stupca na 14 postaja. Tijekom zimskog razdoblja mjerilo se jednom u dva tjedna, a kasnije jednom tjedno. Dobra prostorno-vremenska pokrivenost podacima omogućila je usporedbu s klimatološkim vrijednostima. Pokazano je kako su promjene saliniteta u ovom razdoblju znatno odstupale od prosjeka. Tijekom istraživanja uočen je iznadprosječno visoki salinitet koji je bio posljedica jakih i dugotrajnih epizoda bure u hladnom dijelu godine te neuobičajenih atmosferskih uvjeta tijekom razdoblja proljeće-ljeto 2003. Kao posljedica neuobičajeno duge i intenzivne sezone grijanja temperatura mora također je bila iznadprosječna. Procesi na granici atmosfera-more također su pokazali znatna odstupanja od klimatoloških vrijednosti