Age and Sex Differences in Behavioral and Emotional Problems in Children and Youth in Institutional Treatment in Republic Croatia

Na uzorku od 418 ispitanika u institucionalnom tretmanu djece i mladih u Republici Hrvatskoj provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja razlika prema dobi i spolu temeljem Liste za provjeru dječjeg ponašanja (Achenbach, 2001). Lista za provjeru dječjeg ponašanja (Child Behaviour Check List) instrument je namijenjen procjeni ponašajnih i emocionalnih problema kod djece. U radu je prvotno utvrđena faktorska struktura te metrijska svojstva instrumenta. Postupkom diskriminacijske analize i analize varijance dobivene su statistički značajne razlike obzirom na spol i dob. Rezultati pokazuju kako u odnosu na dob postoje statistički značajne razlike obzirom na probleme koje iskazuju djeca i mladi u institucionalnom tretmanu i to na način da najmlađi ispitanici (do 14 godine) pokazuju najveću razinu problema kako na pojedinim sindromima tako i na ukupnim problemima. Obzirom na spol također postoje statistički značajne razlike između ispitanika na način da ispitanice ženskog spola pokazuju veću razinu problema na pojedinačnim sindromima, kao i na ukupnim problemima. Kvalitativna analiza jedne od otvorenih varijabli instrumenta također daje podatke o višestrukoj rizičnosti kod djevojaka, s time da su kroz analizu prepoznate specifične teme poput povodljivosti, konzumiranja sredstava ovisnosti, neadekvatnog odnosa prema suprotnom spolu, skitnje i promiskuiteta. Ovakvi rezultati daju određene smjernice za izravan rad i razradu novih programa, ali također upućuju i na potrebu daljnjeg istraživanja posebno kada je riječ o djevojkama u institucionalnom tretmanu.On total sample of 418 children and youth in institutional treatment in Republic Croatia, research was conducted with main goal to determin age and sex differences according to Child Behaviour Checklist (Achenbach, 2001). Discriminatory analysis shows statistically significant differences regarding both criteria. Results show that youngest children (up to 14 years old) and girls manifest highest level of problem on particular syndromes and on total problems. Qualitative analysis of one of the open-end variables also indicate multiple risk in girls, with outlined specific topics such as pliability, alchol and drug abuse, inadequate relationships with opposite sex, runnying away and promiscuity. These results give certain guidelines for direct work and development of new treatment programs, but they also indicate the need for further research especcially when it comes to girls in institutional treatment

Alice in wonderland- qualitative methodology and grounded theory method

U ovom radu prikazana je metoda utemeljene teorije autora Glasera i Straussa kao jedna od metoda kvalitativnog pristupa. Metoda je predstavljena kroz svoj razvoj te u odnosu na svoje glavne postavke i ključne elemente: metodu stalne usporedbe, teorijsku uzorkovanje te kodiranje. Metoda stalne usporedbe i teorijsko uzorkovanje povezuju se kroz kružni proces usporedbe i refleksije starog i novog materijala u istraživanju. Na taj način proces analize podataka daje smjer za prikupljanje novih podataka. Nadalje, rad opisuje i tri vrste kodiranja svojstvenih metodi utemeljene teorije: otvorenom, osnom (aksijalnom) i odnosnom (selektivnom) kodiranju. Daje se osvrt i na dva pristupa u razvoju metode utemeljene teorije: glaserijanskom i straussijanskom pristupu. Osnovna razlika između ova dva pristupa odnosi se na to koristi li istraživač definiranu paradigmu istraživanja ili ulazi u područje istraživanja bez ideje/hipoteze o onome što se proučava sve dok se teorija sama ne pojavi. Rad završava prikazom teškoća i dilema vezanih uz metodu utemeljene teorije od kojih su najznačajnije: neizvjesnost vezana uz pojavljivanje teorije, vremenska zahtjevnost, pitanje prosuđivanja i evaluacije teorije i istraživanja te pitanje pristranosti istraživača.This paper discusses grounded theory method by Glaser and Strauss as one of the method in qualitative approach. Method is presented through its development and in relation to its main principles and key elements: constant comparative method, theoretical sampling and coding. Constant comparative method and theoretical sampling is connected through circular process of comparison and reflection of old and new material in research. In this way process of data analysis gives direction for gathering new data. Furthermore, paper presents tri types of coding common for grounded theory method: open, axial and relational coding. Paper also discus two approaches in development of grounded theory method: glaserian and straussian approach. The main difference between those two approaches is: does the researcher use defined paradigm of research or does the researcher entry the field of research without idea/ hypothesis about the phenomenon of research and „wait“ the theory to emerge. At the end of the paper several problems and dilemmas related to grounded theory method are presented: insecurity about emergence of theory, time consuming nature of this method, question of reviewing and evaluation of theory and research and objectivity of researcher

Alice in wonderland- qualitative methodology and grounded theory method

U ovom radu prikazana je metoda utemeljene teorije autora Glasera i Straussa kao jedna od metoda kvalitativnog pristupa. Metoda je predstavljena kroz svoj razvoj te u odnosu na svoje glavne postavke i ključne elemente: metodu stalne usporedbe, teorijsku uzorkovanje te kodiranje. Metoda stalne usporedbe i teorijsko uzorkovanje povezuju se kroz kružni proces usporedbe i refleksije starog i novog materijala u istraživanju. Na taj način proces analize podataka daje smjer za prikupljanje novih podataka. Nadalje, rad opisuje i tri vrste kodiranja svojstvenih metodi utemeljene teorije: otvorenom, osnom (aksijalnom) i odnosnom (selektivnom) kodiranju. Daje se osvrt i na dva pristupa u razvoju metode utemeljene teorije: glaserijanskom i straussijanskom pristupu. Osnovna razlika između ova dva pristupa odnosi se na to koristi li istraživač definiranu paradigmu istraživanja ili ulazi u područje istraživanja bez ideje/hipoteze o onome što se proučava sve dok se teorija sama ne pojavi. Rad završava prikazom teškoća i dilema vezanih uz metodu utemeljene teorije od kojih su najznačajnije: neizvjesnost vezana uz pojavljivanje teorije, vremenska zahtjevnost, pitanje prosuđivanja i evaluacije teorije i istraživanja te pitanje pristranosti istraživača.This paper discusses grounded theory method by Glaser and Strauss as one of the method in qualitative approach. Method is presented through its development and in relation to its main principles and key elements: constant comparative method, theoretical sampling and coding. Constant comparative method and theoretical sampling is connected through circular process of comparison and reflection of old and new material in research. In this way process of data analysis gives direction for gathering new data. Furthermore, paper presents tri types of coding common for grounded theory method: open, axial and relational coding. Paper also discus two approaches in development of grounded theory method: glaserian and straussian approach. The main difference between those two approaches is: does the researcher use defined paradigm of research or does the researcher entry the field of research without idea/ hypothesis about the phenomenon of research and „wait“ the theory to emerge. At the end of the paper several problems and dilemmas related to grounded theory method are presented: insecurity about emergence of theory, time consuming nature of this method, question of reviewing and evaluation of theory and research and objectivity of researcher

RELATIONSHIP BETWEEN ASSESSED RISK AREAS WITH INDIVIDUAL, FAMILY AND OTHER CHARACTERISTICS OF FEMALE MINORS FROM DIFFERENT TREATMENT PROGRAMS

Svrha rada je upoznavanje, do sada nedovoljno istraženih, specifi čnih obilježja maloljetnica s poremećajima u ponašanju u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 237 maloljetnica koje su u vrijeme istraživanja bile uključene u institucionalni, poluinstitucionalni ili izvaninstitucionalni tretmanski program. Specifi čni ciljevi rada odnose se na utvrđivanje razina i specifi čnih područja rizika te značajnosti razlika u procjeni razina rizika za korisnice različitih vrsta tretmana. Nadalje, u radu se nastoji utvrditi povezanost procijenjenih područja rizika s drugim procjenjivanim i za tretman važnim područjima kao što su jake strane, potrebe i okolnosti obiteljskog života te individualna obilježja maloljetnice. Primijenjen je Upitnik za određivanje razine intervencija/vođenje slučaja čija je namjena procjena rizika i potreba djece i mladih, a sa svrhom određivanja vrste i duljine tretmana, predikcije ishoda tretmana i ponašanja u budućnosti. Za obradu dobivenih podataka korištene su robustna diskriminacijska analiza i kvazikanonička korelacijska analiza. Robustna diskriminacijska analiza ukazuju na statistički značajno razlikovanje tri skupine ispitanica, dakle onih iz institucionalnog, poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana. Na većini područja rizika maloljetnice uključene u institucionalni tretman procijene su na višoj razini rizika. Rezultati kvazikanoničke korelacijske analize ukazuju na postojanje povezanosti između procjenjivanih područja rizičnosti i drugih procjenjivanih i za tretman važnih područja. Pri tome su najviše korelacije među kvazikanoničkim faktorima dobivene za povezanost područja rizika i obilježja maloljetnica, što ukazuje na izuzetnu složenost populacije maloljetnica s poremećajima u ponašanju, kako gledano u cjelini tako i po pojedinim subuzorcima. U skladu s dobivenim podacima, odnosno razinama rizika, tretmanskim potrebama i prijemčivosti, u radu su predložene i komponente tretmana za svaku od tri skupine maloljetnica.The purpose of this paper is familiarizing with, so far insuffi ciently explored, specifi c characteristics of female children and youth with behavioral disorders in the Republic of Croatia. The study was conducted on a sample of 237 female children and youth with behaviour disorders who, at the time of research, were included in institutional treatment, day treatment or community treatment programs (three subsamples). Specifi c goals of the paper are related to determination of the level and specifi c areas of risk and the signifi cance of differences in the assessed risk levels for benefi ciaries across multiple types of treatment. Further goal is to research relationships between the estimated areas of risk with other, for treatment important areas, such as strengths, needs, family life circumstances and individual characteristics of minors. The instrument Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI) was applied. It’s intention is to assess level of risk and needs of children and youth in order to determine required level of service as well as prediction of treatment outcome and future behavior. To process the obtained data, robust discriminant analysis and quasi correlation analysis were used. Robust discriminatory analysis fortifi es statistically signifi cant difference in almost all observed risk areas between examinees from three subsamples. Results of quasy correlation analysis indicate the existence of signifi cant relationships between assessed areas of risk and other assessed and for treatment important areas. The highest correlation among quasy canonical factors is obtained for the association of areas of risk and characteristics of minors, what indicates the extreme complexity of the population of female minors with behavioral disorders, as seen entirety and by subsamples. In accordance with levels of risk, treatment needs and responsiveness, suggestions about the components of treatment for each of the three groups of female minors are contained in the paper

DIFFERENCES IN ASSESSMENT OF RISK AMONG TWO GROUPS OF INSTITUTIONAL TREATMENT BENEFICIARIES

Rad se bavi utvrđivanjem razlika, obzirom na razinu i područja rizika procijenjenih Upitnikom za određivanje razine intervencija i vođenje slučaja (YLS/CMI, Hoge, Andrews, Leschield, 2002), između ispitanika kojima je izrečena odgojna mjera i ispitanika koji su u ustanovu smješteni temeljem socijalno-zaštitnih i obiteljsko-pravnih mehanizama. Istraživanje je provedeno na uzorku od 418 ispitanika i ispitanica u 14 institucija za skrb i tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju na području Republike Hrvatske. Diskriminacijskom analizom utvrđene su statistički značajne razlike u ukupnoj razini rizičnosti između ispitanika upućenih u tretman temeljem socijalno – zaštitnih intervencija ili obiteljsko pravnih mjera te onih s izrečenom odgojnom mjerom, na način da mladi kojima je izrečena odgojna mjera iskazuju višu razinu rizičnosti. Rad utvrđuje i razlike između dviju skupina ispitanika u odnosu na područja rizika koje mjeri instrument korišten u istraživanju. Dobiveni rezultati mogu predstavljati dobar temelj za diferencijaciju tretmana temeljem procjene specifi čnih rizika i potreba unutar i između uzorka ispitanika.This paper addresses a determination of differences between examinees, according to areas of risks and total risk of the assessment instrument Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI, Hoge, Andrews, Leschield, 2002), within youth offenders, placed according to the Act on Juvenile Court and those placed in institution according to the Family Act and the Social Welfare Act. The study has been carried out on a sample of 418 examinees from 14 welfare and treatment institutions for children with behavior disorders in the Republic of Croatia. Through analysis of variance and discriminatory analysis statistically signifi cant differences on risk scores have been identifi ed between examinees with social welfare and family measures and those with juvenile court measure. Youth with juvenile court measures have been estimated with higher scores concerning risk factors. This paper establishes differences between these two groups of examinees relating areas of risk assessed by the instrument used in the research. Gained results could be a good foundation for the differentiation of the treatment based on the assessment of specifi c risks and needs of youth-at-risk

RELATIONSHIP BETWEEN ASSESSED RISK AREAS WITH INDIVIDUAL, FAMILY AND OTHER CHARACTERISTICS OF FEMALE MINORS FROM DIFFERENT TREATMENT PROGRAMS

Svrha rada je upoznavanje, do sada nedovoljno istraženih, specifi čnih obilježja maloljetnica s poremećajima u ponašanju u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na uzorku od 237 maloljetnica koje su u vrijeme istraživanja bile uključene u institucionalni, poluinstitucionalni ili izvaninstitucionalni tretmanski program. Specifi čni ciljevi rada odnose se na utvrđivanje razina i specifi čnih područja rizika te značajnosti razlika u procjeni razina rizika za korisnice različitih vrsta tretmana. Nadalje, u radu se nastoji utvrditi povezanost procijenjenih područja rizika s drugim procjenjivanim i za tretman važnim područjima kao što su jake strane, potrebe i okolnosti obiteljskog života te individualna obilježja maloljetnice. Primijenjen je Upitnik za određivanje razine intervencija/vođenje slučaja čija je namjena procjena rizika i potreba djece i mladih, a sa svrhom određivanja vrste i duljine tretmana, predikcije ishoda tretmana i ponašanja u budućnosti. Za obradu dobivenih podataka korištene su robustna diskriminacijska analiza i kvazikanonička korelacijska analiza. Robustna diskriminacijska analiza ukazuju na statistički značajno razlikovanje tri skupine ispitanica, dakle onih iz institucionalnog, poluinstitucionalnog i izvaninstitucionalnog tretmana. Na većini područja rizika maloljetnice uključene u institucionalni tretman procijene su na višoj razini rizika. Rezultati kvazikanoničke korelacijske analize ukazuju na postojanje povezanosti između procjenjivanih područja rizičnosti i drugih procjenjivanih i za tretman važnih područja. Pri tome su najviše korelacije među kvazikanoničkim faktorima dobivene za povezanost područja rizika i obilježja maloljetnica, što ukazuje na izuzetnu složenost populacije maloljetnica s poremećajima u ponašanju, kako gledano u cjelini tako i po pojedinim subuzorcima. U skladu s dobivenim podacima, odnosno razinama rizika, tretmanskim potrebama i prijemčivosti, u radu su predložene i komponente tretmana za svaku od tri skupine maloljetnica.The purpose of this paper is familiarizing with, so far insuffi ciently explored, specifi c characteristics of female children and youth with behavioral disorders in the Republic of Croatia. The study was conducted on a sample of 237 female children and youth with behaviour disorders who, at the time of research, were included in institutional treatment, day treatment or community treatment programs (three subsamples). Specifi c goals of the paper are related to determination of the level and specifi c areas of risk and the signifi cance of differences in the assessed risk levels for benefi ciaries across multiple types of treatment. Further goal is to research relationships between the estimated areas of risk with other, for treatment important areas, such as strengths, needs, family life circumstances and individual characteristics of minors. The instrument Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI) was applied. It’s intention is to assess level of risk and needs of children and youth in order to determine required level of service as well as prediction of treatment outcome and future behavior. To process the obtained data, robust discriminant analysis and quasi correlation analysis were used. Robust discriminatory analysis fortifi es statistically signifi cant difference in almost all observed risk areas between examinees from three subsamples. Results of quasy correlation analysis indicate the existence of signifi cant relationships between assessed areas of risk and other assessed and for treatment important areas. The highest correlation among quasy canonical factors is obtained for the association of areas of risk and characteristics of minors, what indicates the extreme complexity of the population of female minors with behavioral disorders, as seen entirety and by subsamples. In accordance with levels of risk, treatment needs and responsiveness, suggestions about the components of treatment for each of the three groups of female minors are contained in the paper

DIFFERENCES IN ASSESSMENT OF RISK AMONG TWO GROUPS OF INSTITUTIONAL TREATMENT BENEFICIARIES

Rad se bavi utvrđivanjem razlika, obzirom na razinu i područja rizika procijenjenih Upitnikom za određivanje razine intervencija i vođenje slučaja (YLS/CMI, Hoge, Andrews, Leschield, 2002), između ispitanika kojima je izrečena odgojna mjera i ispitanika koji su u ustanovu smješteni temeljem socijalno-zaštitnih i obiteljsko-pravnih mehanizama. Istraživanje je provedeno na uzorku od 418 ispitanika i ispitanica u 14 institucija za skrb i tretman djece i mladih s poremećajima u ponašanju na području Republike Hrvatske. Diskriminacijskom analizom utvrđene su statistički značajne razlike u ukupnoj razini rizičnosti između ispitanika upućenih u tretman temeljem socijalno – zaštitnih intervencija ili obiteljsko pravnih mjera te onih s izrečenom odgojnom mjerom, na način da mladi kojima je izrečena odgojna mjera iskazuju višu razinu rizičnosti. Rad utvrđuje i razlike između dviju skupina ispitanika u odnosu na područja rizika koje mjeri instrument korišten u istraživanju. Dobiveni rezultati mogu predstavljati dobar temelj za diferencijaciju tretmana temeljem procjene specifi čnih rizika i potreba unutar i između uzorka ispitanika.This paper addresses a determination of differences between examinees, according to areas of risks and total risk of the assessment instrument Youth Level of Service/Case Management Inventory (YLS/CMI, Hoge, Andrews, Leschield, 2002), within youth offenders, placed according to the Act on Juvenile Court and those placed in institution according to the Family Act and the Social Welfare Act. The study has been carried out on a sample of 418 examinees from 14 welfare and treatment institutions for children with behavior disorders in the Republic of Croatia. Through analysis of variance and discriminatory analysis statistically signifi cant differences on risk scores have been identifi ed between examinees with social welfare and family measures and those with juvenile court measure. Youth with juvenile court measures have been estimated with higher scores concerning risk factors. This paper establishes differences between these two groups of examinees relating areas of risk assessed by the instrument used in the research. Gained results could be a good foundation for the differentiation of the treatment based on the assessment of specifi c risks and needs of youth-at-risk

PERCEPTION OF SCHOOL SUCCESS/FAILURE IN CHILDREN AND YOUTH WITH BEHAVIOUR DISORDERS

U projektu „Socijalnopedagoška dijagnoza - participacija korisnika u procesu procjene potreba i planiranja intervencija“ sudjelovalo je 40-ero djece i mladih. Dvadeset sedmero sudionika nalazilo se u procesu institucionalne dijagnostike, dok je 13-ero bilo smješteno u stambenoj zajednici. U istraživanju je primijenjen polustrukturirani intervju s naglaskom na samoprezentaciji djece i mladih. Intervju je obuhvaćao sva važna područja života djece i mladih: o sebi, obitelj, škola, vršnjaci i slobodno vrijeme, normativne orijentacije, budućnost, strategije suočavanja, intervencije, poremećaji u ponašanju. Za obradu podataka primijenjena je kvalitativna metodologija. Kroz proces sažimanja izvorne rečenice iz intervjua organizirane su u kategorije i dimenzije. Ovaj rad dio je cjelovitog istraživanja i bavi se područjem škole kroz kategorije: doživljaj škole, odnos prema školi, promjene škole, način učenja, doživljaj učenja, doživljaj školskog uspjeha, odnos s nastavnicima, očekivanja od nastavnika, očekivanja nastavnika, položaj među vršnjacima. Elementi školskog uspjeha pokazali su se povezani s pozitivnim doživljajem škole, radnim navikama i samomotivacijom za učenje te dobrim odnosima s vršnjacima i nastavnicima. Neuspjeh je bio povezan s negativnim doživljajem škole, nepostojanjem radnih navika i strukture učenja te s osjećajem različitosti od vršnjaka, što često rezultira bježanjem iz škole.Forty children and young people participated in the project entitled "Sociopedagogical diagnosis - participation of beneficiaries in the process of assessing needs and planning interventions". Twenty-seven participants were included in institutional diagnostics, while 13 of them were placed in a residential community. A semi-structured interview was applied in the survey, focusing on the self-presentation of children and youth. The interview included all important areas of the life of children and youth: themselves, school, peers and free time, normative orientations, the future, confrontation strategies, interventions, behaviour disorders. A qualitative methodology was used to process data. Categories and dimensions were organised through a process of summarising original sentences from the interview. This paper is part of a comprehensive study and deals with the school area divided into the following categories: perception of school, relationship towards school, changing schools, learning methods, perception of school success, relationship with teachers, what is expected from teachers, what teachers expect, and status among peers. Elements of school success showed themselves to be connected with a positive perception of school, working habits and self-motivation for learning, as well as with good relationships with peers and teachers. Failure was connected with a negative perception of school, lack of working habits and a learning structure, and with the feeling of being different from peers, which often results in truancy