24 research outputs found
Uporaba, percepcija kvalitete i alternativni izvori pitke vode u OsjeÄko-baranjskoj županiji (Usage, quality perception and alternative sources of drinking water in Osijek-baranya county)
RastuÄa ekoloÅ”ka svijest i stalno prisutna strepnja za vlastito zdravlje i agresivnost medija mogu, opravdano ili ne, izazvati nepovjerenje graÄana prema pouzdanosti vode za piÄe koju piju. Cilj je rada procijeniti kako stanovnici naÅ”e Županije koriste vodu koju piju, kako ocjenjuju njenu kvalitetu i u kolikoj mjeri vodom za piÄe posežu iz drugih izvora. Anonimnom anketom, zatvorenog tipa, sluÄajnim izborom, ispitana je 281 punoljetna osoba, urbanih i ruralnih podruÄja Županije koja se vodom za piÄe opskrbljuje putem javnih ili privatnih vodovoda i bunara. Samo 1% (prosjeÄno 1,2 L/dan) isporuÄene vode javnog vodovoda potroÅ”i se na piÄe. Neovisno o vrsti vodoopskrbe, 20% anketiranih ne pije vodu sa slavina, okus vode uglavnom smatra dobrim, podjednako strahuju od moguÄeg zagaÄenja vode (45%), sve manje skupljaju kiÅ”nicu kao oblik Å”tednje vode, priznaju rastroÅ”nost u potroÅ”nji vode. VeÄina korisnika vode iz javnog vodovoda ne zna ili misli da se voda ne kontrolira. VeÄina se voda iz privatnih vodovoda ili bunara ne kontrolira iako vlasnici žele redovito kontrolirati vodu, nisu jednoduÅ”ni po pitanju plaÄanja troÅ”kova analiza. Vodu dodatno proÄiÅ”Äava 13% anketiranih, uglavnom stanovnika gradova Županije. Stolnu i izvorsku vodu iskljuÄivo pije 14% anketiranih neovisno o vrsti vodoopskrbe. Oko 20% ispitanika je priznalo da vodu povremeno kupuju pod utjecajem reklama i prijatelja.VeÄina anketiranih osoba (90%) s veÄom ili manjom uÄestaloÅ”Äu pije mineralne, uglavnom gazirane vode. Postoji statistiÄki znaÄajna povezanost iznesenih stavova obzirom na zalihe i Äuvanje vode kao naÅ”eg bogatstva i vrste vodoopskrbe (Ļ2 = 14.639Ķ¾ p< 0.01). Stanovnici Županije razvijaju stavove i ponaÅ”anje prema vodi za piÄe kao stanovnici velikih svjetskih metropola
Work of Epidemiological department of the Osijek public health institute before and during the wartime 1991/92.
Odlukom Å taba saniteta Republike Hrvatske odreĀÄen je Zavod za zaÅ”titu zdravlja Osijek kao nositelj aktivnosti na koordinaciji higijensko-epidemioloÅ”ke službe za Slavoniju i Baranju. Dogovoreno je svakodnevno izvjeÅ”tavanje o stanju u vodoopskrbi, prehrani, o broju prognanika i epidemioloÅ”kim zbivanjima. Posao je organiziran tako da funkcioniranje ustanove ni u jednom trenutku nije doÅ”lo u pitanje. Odmah nakon stavljanja u punu pripravnost zapoÄeo je rad na osposobljavanju alternativnih izvora pitke vode u sluÄaju oÅ”teÄenja ili uniÅ”enja gradskog vodovoda. Osposobljeno je viÅ”e od 250 bunara na podruÄju grada. Isto tako je posveÄena pažnja pitanju javne masovne prehrane i osiguranju higijenskih uvjeta života i boravka prognanika. Napravljena je asanacija, dezinfekcija i deratizacija na prvim borbenim linijama, rovovima i skloniÅ”tima. Zbog privremene okupacije izgubljen je uvid u epidemioloÅ”ku situaciju dvadesetak sela opÄine Osijek.Medical corps headquarters made the decision that the Osijek Public Health Institute as carrier on the coordination of epidemiological servise for region Slavonija i Baranja. Everyday reporting was agreed upon for the watter of wattersupply, feeding through public kitchens, number of refugees and important epidemiological evants. Work was organized in a way that functioning of the Institution never came in danger. Instantly after being put on altert, work on repair of alternativ water resources, in case of damaging or destroying of city waterworks started. During that process, more then 250 waterwells were repaired and made useful in the area. Special attention was given to mass feeding and sanatory conditions of life of refugees. Work was also done on the improvement of sanitary conditions, desinfiction and deratization on the first front lines, trenches and shelters. Besides, rytham of peacetime jobs was kept, even through because of temporary occupation, insight in the epidemiological situation about twenty villages was lost
KroniÄni hepatitis B
KroniÄna hepatitis B virus (HBV) infekcija je u svijetu najÄeÅ”Äa bolest jetre. Procjenjuje se da danas od ove bolesti boluje oko 300 milijuna ljudi. NajviÅ”e oboljelih je u Kini, jugoistoku Azije, istoku Europe i Africi. Bolest se Å”iri seksualnim putom, tijekom trudnoÄe i poroda, unutar obitelji ukoliko je jedna osoba vironoÅ”a, ubodima nesterilnim iglama, a ponekad i kao posljedica razliÄitih medicinskih aktivnosti. Zaražavanje najÄeÅ”Äe prolazi bez ikakvih vidljivih znakova bolesti (inaparentno), dok rijetki oboljeli pokazuju žuticu i poviÅ”ene jetrene transaminaze. Oko 90% zaraženih (bez obzira na kliniÄku sliku bolesti) se obeskliÄi nakon kraÄeg vremena. Ostali zaraženi (bolesni) mogu ostati duže vrijeme kliconoÅ”e Å”to na kraju dovodi do razliÄitih jetrenih bolesti i oÅ”teÄenja od kojih je hepatocelularni karcinom najteža (HCC). U Azijskim i AfriÄkim zemljama prijenos virusa s majke na dijete je viÅ”estruko viÅ”i nego u Europi ili u Hrvatskoj. NovoroÄenÄe zaraženo virusom je u najviÅ”em riziku za relativno brzi razvoj HCC. Stoga se u razvijenom svijetu provodi provjera trudnica na prisutnost virusa. U KB Osijek ovakvo ispitivanje trudnica provodi se veÄ 20-tak godina. U OsjeÄko-baranjskoj županiji je 1987. godine prvi puta u KliniÄkoj bolnici Osijek zapoÄelo cijepljenje djece roÄene od pozitivnih majki
Osteoporoza i njezin znaÄaj u OsjeÄko-baranjskoj županiji (Osteoporosis and its significance in the Osijek-baranya county)
Unos kalcija u tijelo u dovoljnim koliÄinama samo je jedan od Äimbenika potrebnih kako za spreÄavanje tako i za lijeÄenje osteoporoze. Zapravo, nije potrebno raspravljati o tome koliko je dovoljno dnevno unositi kalcija, veÄ je važnije znati je li trenutni unos kalcija u tijelo manji nego Å”to treba biti. Osim kalcija, za spreÄavanje osteoporoze u tijelo je potrebno unositi joÅ” i vitamin D i bjelanÄevine. Potrebna je i fiziÄka aktivnost, bez obzira u kojemu obliku ona bila. Svake se godine na raznim kongresima i simpozijima obnavljaju spoznaje o osteoporozi i ulozi kalcija u spreÄavanju razvoja osteoporoze. Zbog praktiÄne važnosti misli se da bi dnevni unos kalcija trebao biti 1200 mg/dnevno za osobe u dobi do 50 godina, a 1200 Ć¢ā¬ā 1500 mg/dnevno za osobe starije od 50 godina. U OsjeÄko-baranjskoj županiji prosjeÄna stopa osteoporoze (na 1000 stanovnika) je 7,4 za dob do 64 godine starosti, te 29,2 za starije od 64 godine
The Role of Fruit Drinks in Daily Diet of Some Osijek Inhabitants, Croatia
The aim of the study was to assess the role of fruit drinks in daily diet of Osijek inhabitants. A special questionnaire
was administered to 199 patients visiting a family physicianās office during December 2003. The concentration of vitamin
C (L-ascorbic acid) was determined in 42 commercially available fruit drinks. Only 11% (22/199) of study subjects
did not take fruit drinks. The mean concentration of vitamin C in all samples was 150.10166.83 mg/L. The questionnaire
revealed that 89% (177/199) of study subjects using fruit drinks were taking a mean of 0.4 L of fruit drink per day,
yielding a mean of 60.04 mg of vitamin C, i.e. 100% of the recommended daily allowance of 60 mg. Study results indicated
fruit drinks to be a significant source of vitamin C in daily diet, however, great variation in vitamin C intake according
to socioeconomic status of study subjects and type of fruit drink should be noted
Kretanje zaraznih bolesti protiv kojih se provodi obvezno cijepljenje na podruÄju grada Osijeka (Development of communicable diseases liable to vaccination in the territory of the city of Osijek)
Program obvezatnog cijepljenja doprinio je da su sve teÅ”ke djeÄje bolesti na podruÄju grada Osijeka koje su prije uvoÄenja cijepljenja bile uvelike rasprostranjene, a i smrtonosne, sada stavljene pod nadzor, a neke se veÄ godinama ne pojavljuju. Stopa pobola od tuberkuloze se u posljednjih 20 godina viÅ”e nego prepolovila. Tetanus se u nekoliko zadnjih godina javlja sporadiÄno godiÅ”nje s jednom ili nijednom oboljelom osobom, a difterije nema veÄ 40 godina. Hripavac se u veÄem broju oboljelih javljao sve do poÄetka 90-tih godina, a nakon toga se godiÅ”nje pojavljuje u svega nekoliko sluÄajeva. Nakon 1967.godine viÅ”e nema oboljelih od poliomijelitisa. Broj oboljelih od morbila pada od sredine 80-tih godina na svega nekoliko godiÅ”nje, od rubeole isto tako i to od sredine 90-tih godina, dok oboljelih od parotitisa unazad 10 godina ima samo ispod 10 oboljelih godiÅ”nje