Investigation of the antimicrobial effect of black cumin seed oil using staphylococcus aureus strains

As customer awareness grows, there is an increasing consumer demand for minimally processed food products containing reduced amounts of additives. In order to preserve the safety and stability of foodstuffs, the use of preservatives is necessary in most cases, but their amounts can be reduced or they can be replaced by using alternative preservatives. There are numerous research findings in the scientific literature that support the antimicrobial effect, oxidative stability and scavenger abilities of black cumin seed oil. These properties, combined with its beneficial physiological effects, make it particularly suitable for use as a natural preservative. The goal of this work was to investigate the antimicrobial effect of black cumin seed oil in the case of Staphylococcus aureus, a pathogen relevant from a food safety point of view. In order to be able to map the mode of action more accurately, we worked with erythromycin, and to test the suitability of the oil in a combined preservation process, it was combined with organic acids

Prisutnost aflatoksina i okratoksina A u proizvodima na bazi kakaovca

Tamna čokolada i napitci na bazi kakaovca prepoznati su kao sastavni dijelovi zdrave prehrane stoga je njihova kozumacija u porastu. Iako Uredba komisije (EZ) 1881/2006, sa svim izmjenama i dopunama (105/2010, 165/2010, 594/2012 i 1058/2012) ne spominje najveće dopuštene količine (NDK) aflatoksina (AF) i okratoksina A (OTA) u kakovcu i proizvodima na bazi kakaovca, ipak preporuča postavljanje dopuštenih količina za OTA od 1 μg/kg za čokoladu, čokoladu u prahu i tekuću čokoladu, te 2 μg/kg za sjeme kakaovca, kakao masu, kakaov kolač i kakaov prah. Stoga su u ovom radu provedene analize određivanja ukupnih AF i OTA u uzorcima tamne čokolade, koji su sadržavali od 32 do 99% kakaa bez ikakvih nadjeva i dodataka (orašastih plodova, suhog voća i dr.), kakao praha s 20% kakaa i napitcima na bazi kakao praha koji su sadržavali 15% kakaa. Upotrebom imunoenzimske ELISA metode (Enzyme-linked immunosorbent assay) proveden je „screening“ tržišta, kojim je dokazana prisutnost mikotoksina u čokoladama, kakao prahu i napitcima na bazi kakao praha u koncentracijama od 0,1 do 1,72 μg/kg za ukupne AF i od 0,1 do 4,24 μg/kg za OTA

A feketeköménymag-olaj antimikrobás hatásának vizsgálata Staphylococcus aureus törzseken

A vásárlói tudatosság növekedésével egyre nagyobb fogyasztói igény mutatkozik a minimálisan feldolgozott, csökkentett adalékanyag-tartalmú élelmiszeripari termékekre. Az élelmiszerek biztonságának és stabilitásának megőrzése érdekében a tartósítószerek használata a legtöbb esetben szükséges, de mennyiségük alternatív tartósítószerek alkalmazásával csökkenthető vagy helyettesíthető. A szakirodalomban számos kutatási eredmény található, amelyek alátámasztják a feketeköménymag-olaj antimikrobás hatását, oxidatív stabilitását és gyökfogó képességét. Ezek a tulajdonságok kedvező élettani hatásaival társulva különösen alkalmassá teszik természetes tartósítószerként való alkalmazásra. A munka célja a feketeköménymag-olaj antimikrobás hatásának vizsgálata volt – egy élelmiszerbiztonsági szempontból fontos kórokozó – a Staphylococcus aureus esetében. A hatásmechanizmus pontosabb feltérképezésének érdekében eritromicinnel dolgoztunk, majd az olaj kombinált tartósítási eljárásban való alkalmazhatóságának vizsgálatához szerves savakkal végeztünk kombinált kezeléseket

UTJECAJ NADOPUNE PREHRANE S Lactiplantibacillus plantarum I NA ČEŠLJAČU Aequipecten opercularis POD SIMULIRANO PROMJENJENIM KLIMATKSIM UVJETIMA

This study examined the effects of dietary supplementation of queen scallop Aequipecten opercularis with an indigenous strain of lactic acid bacteria (LAB), such as Lactiplantibacillus plantarum I previously isolated from its digestive tract, on gut microbial populations and growth rates during cultivation under simulated climate change conditions (pH 7.8, T=16±2°C). After one month of feeding, the results showed a noticeable reduction in aquaculture diseases causing pathogens while maintaining sufficient viable L. plantarum I cells. A higher pH and temperature resulted in higher growth rates, measured by the weight and length of scallops, compared to the control group. The results obtained shed light on the influence of the addition of lactic acid bacteria on the growth of bivalve mollusks under normal and climate change conditions, and provide control of pathogenic microorganisms. In the context of climate change, host-pathogen interactions need to be recognized and put under control by applying natural solutions to minimize the environmental footprint.U ovoj studiji ispitani su učinci dodataka prehrani češljači Aequipecten opercularis s autohtonim sojem bakterija mliječne kiseline (LAB), kao što je Lactiplantibacillus plantarum I koji je prethodno izoliran iz njegovog probavnog trakta, na populacije crijevnih mikroba i stope rasta tijekom uzgoja pod simulirano promjenjenim klimatskim uvjetima (pH 7,8, T=16±2°C). Nakon mjesec dana hranjenja, rezultati su pokazali zamjetno smanjenje uzročnika bolesti u akvakulturi uz zadržavanje dovoljne količine živih stanica L. plantarum I. Viši pH i temperatura rezultirali su većim stopama rasta, izmjerenom težinom i duljinom školjkaša, u usporedbi s kontrolnom skupinom. Dobiveni rezultati rasvjetljavaju utjecaj dodatka bakterija mliječne kiseline na rast školjkaša u normalnim i klimatskim promijenjenim uvjetima te omogućuju suzbijanje patogenih mikroorganizama. U kontekstu klimatskih promjena, interakcije domaćin-patogen treba prepoznati i staviti pod kontrolu primjenom prirodnih rješenja kako bi se smanjio utjecaj na okoliš

Usporedba osnovnog kemijskog i masno-kiselinskog sastava te mikrobiološke ispravnosti guščjih, kokošjih, pačjih i purećih jaja

Jaja se smatraju nutritivno cjelovitom namirnicom koja obogaćuje ljudsku prehranu, jer sadrže visokokvalitetne proteine, ugljikohidrate, lako probavljive masti i minerale, kao i vrijedne vitamine. Budući da u širokoj prodaji na našim prostorima, osim kokošjih, gotovo i nema jaja drugih vrsta peradi, a razlike se očituju u veličini, boji i težini jaja, kao i omjerima sastavnih dijelova (žumanjak, bjelanjak, ljuska) i hranjivih tvari (ugljikohidrati, proteini, masti, minerali), cilj ovog rada bio je usporediti sastav masnih kiselina, kemijski sastav te mikrobiološku ispravnost guščjih, pačjih, kokošjih i purećih jaja nabavljenih od istog malog domaćinstva. Srednja vrijednost aerobnih mezofilnih bakterija bila je 4,55±0,35 log CFU/g za guščja, 3,73±0,2 log CFU/g za pačja, 3,79±0,35 log CFU/g za kokošja te 4,16±0,3 log CFU/g za pureća jaja. Bakterije iz roda Salmonella i Listeria monocytogenes nisu dokazane ni u jednom uzorku jaja, dok su Enterobacteriaceae, Staphylococcus aureus, kvasci i plijesni dokazani u broju <1 log CFU/g. Za sve skupine masnih kiselina (SFA, MUFA, PUFA) utvrđena je značajna razlika (p<0,05) s obzirom na vrstu peradi. Dokozaheksaenska n-3 masna kiselina (DHA) određena je samo u pačjim jajima (0,18±0,02%). Sve vrste masnih kiselina su se međusobno značajno razlikovale (p<0,05) u omjeru n-6 i n-3 sa najvećim određenim omjerom kod purećih jaja (60,61), a najnižim kod gušćjih jaja (3,90), koja su ujedno jedina u skladu sa zdravstvenim preporukama (3-5:1)

Investigation of milk quality after removal of AFM1 using lactic acid bacteria and beta-glucan

Contamination of milk with aflatoxin M1 (AFM1) is related to the feed for milking cows, which is contaminated with aflatoxin B1 (AFB1). Feed AFB1 converts to AFM1 by dehydrogenation. In this study, we used Lactic acid bacteria (LAB) isolated from raw milk and its products and commercial or laboratory-made beta-glucan isolated from yeast and oats to establish how these mycotoxin binders affect the quality of sterilised, long-life, 2.8% fat milk contaminated with 0.05 mg/L of AFM1. We took the content of fats, carbohydrates, sugars (lactose), and proteins, and the calculated energy values for quality parameters. The mean energy value of the milk treated with AFM1 binders ranged between 85.7% and 101.5% of the control, untreated milk, whereas the fat content ranged between 65.3% and 100.7%. The protein content ranged between 64.4% and 101.1%, carbohydrates between 83.1% and 103%, and lactose between 76.3% and 100.8%. The results indicated a good possibility of binding of AFM1 with Lactobacilus plantarum bacteria, and 0.01% of β-glucan from oats was 0.005% of β-glucan isolated from yeast from Saccharomyces cerevisiae 20. These findings suggest that milk treated with these binders can be processed further and that its treatment significantly reduces the risk of exposure through diet and the related economic damage

Uklanjanje aflatoksina M1 iz mlijeka s autohtonim bakterijama mliječne kiseline centrifugiranjem i filtriranjem

In order to minimise human exposure to aflatoxin M1 (AFM1) the levels of this highly carcinogenic mycotoxin in milk, heat-treated milk, and other dairy products have been limited to <0.05 μg kg-1. However, its removal from dairy products presents a challenge for dairy producers, as commercial additives change organoleptic properties, and filtration alone yields poor results. The aim of this study was to find a strain of lactic acid bacteria (LAB) from milk or dairy products that most effectively binds AFM1 and to see whether heat treatment of the selected LAB affects the binding efficiency. We also wanted to investigate whether centrifugation can improve filtering of the obtained AFM1-LAB complexes from milk. To do that, we isolated and identified 10 native LAB species/strains, incubated their viable or heat-treated cells (108 CFU mL-1) in milk spiked with 0.5 μg L-1 of AFM1 at 4 °C for 0, 2, 4, and 24 h, and quantified the amount of unbound AFM1 with HPLC. AFM1 binding efficiency ranged from 21 to 92 % for viable cells and from 26 to 94 % for the heattreated ones. Since both viable and heat-treated Lactobacillus plantarum KM showed the best results, we used it for the next step in AFM1 removal from milk. Heat treatment in combination with filtration and centrifugation yielded removal as high as 96 %.Kako bi se smanjila izloženost ljudi aflatoksinu M1 (AFM1), razina toga visokokancerogenoga mikotoksina u mlijeku, termički obrađenome mlijeku i drugim mliječnim prerađevinama ograničena je na <0,05 μg kg-1. Međutim, njegovo uklanjanje iz mliječnih prerađevina pravi je izazov za proizvođače mlijeka, jer komercijalni aditivi mijenjaju njegova organoleptička svojstva, a sama filtracija daje slabe rezultate. Cilj ovoga rada bio je pronaći soj bakterije mliječne kiseline (BMK) iz mlijeka ili mliječnih prerađevina koji najučinkovitije veže AFM1 te vidjeti utječe li termičko tretiranje izabrane BMK na učinkovitost vezanja. Također, željeli smo istražiti može li centrifugiranje poboljšati filtriranje dobivenog AFM1-BMK kompleksa iz mlijeka. Kako bismo to učinili, izolirali smo i identificirali 10 autohtonih vrsta/sojeva BMK, inkubirali žive ili termički tretirane stanice (108 CFU mL-1) u mlijeku s 0,5 μg L-1 AFM1 na 4 °C tijekom 0, 2, 4 i 24 sata te kvantificirali nevezani AFM1 koristeći se HPLC-om. Učinkovitost vezanja AFM1 živim stanicama kretala se od 21 do 92 % te od 26 do 94 % termički tretiranim stanicama. Budući da su i žive i termički tretirane stanice Lactobacillus plantarum KM pokazale najbolje rezultate, navedeni se soj koristio u sljedećem koraku uklanjanja AFM1 iz mlijeka. Tretman toplinom u kombinaciji s filtracijom i centrifugiranjem rezultirao je uklanjanjem do 96 % AFM1 iz mlijeka

Uklanjanje kompleksa β-glukan-AFM1 iz mlijeka

Mikotoksini su sekundarni metaboliti toksikotvornih plijesni te su česti kontaminanti raznih prehrambenih proizvoda. Pojava aflatoksina M1 (AFM1) u mlijeku, prijetnja je zdravlju potrošača, posebice maloj djeci te dovodi do ekonomskih gubitaka zbog zbrinjavanja kontaminiranog mlijeka. Metode uklanjanja i/ili redukcije mikotoksina koje se koriste u prehrambenoj industriji troše velike količine energije i kemijskih sredstava, stoga biološke metode sve više dobivaju na značaju zbog svoje netoksičnosti i ekološkog aspekta. Cilj ovog rada je bio odrediti količinu nevezanog AFM1 nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 pomoću Centricon 70 Plus, MWCO 100 kDa filtera. U radu je upotrijebljen komercijalni β-glukan dobiven iz zobi i β-glukan izoliran iz biomase kvasca. Rezultati istraživanja ukazuju da je nakon uklanjanja kompleksa β-glukan-AFM1 u uzorku mlijeka zaostalo 35% AFM1 u slučaju kada je β-glukan dobiven iz zobi, odnosno 36,4% AFM1 kada je β-glukan izoliran iz kvasca

Mikrobiološki i kemijski parametri ribe i školjkaša

Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da ribe i školjkaši posjeduju različitu populaciju bakterija na koži, škrgama te u probavnom traktu. Pored toga, unutarnji organi (bubrezi, jetra i slezena) zdrave ribe mogu također sadržavati bakterije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio izolirati i identificirati mikrobnu populaciju lubina (Dicentrarchus labrax), dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) Jadranskog mora tijekom zimskog perioda. Od ukupno 15 uzoraka 5 je uzoraka bilo kontaminirano bakterijama iz roda Vibrio, iz 4 uzorka je izolirana E. coli, 5 uzoraka su bila pozitivna na sulfitoreducirajuće klostridije dok je Pseudomonas aeruginosa dokazan samo u uzorcima dagnji i kamenica. U svim uzorcima lubina su dokazane enterobakterije. U niti jednom uzorku lubina i školjkaša nije dokazana prisutnost bakterija iz roda Salmonella kao ni Listeria monocytogenes. Bakterije mliječne kiseline su izolirane iz samo jednog uzorka lubina i to rod Lactobacillus. Fizikalno-kemijska analiza mesa ribe pokazala je da meso ima zadovoljavajući pH, histamin nije detektiran, odnosno koncentracija je bila ispod granice detekcije dok je koncentracija trimetilamina iznosila niskih 0,801±0,58 mgN/100 g mesa