PANDEMIJA COVID-19 I INTIMNO PARTNERSKO NASILJE: ISKUSTVA I ISHODI ZA STRUČNJAKE U SKLONIŠTIMA

Relatively few studies have addressed the impact of the COVID- 19 pandemic on IPV shelters and their staff. In this study, we conducted interviews with IPV shelter staff to examine 1) how shelters changed their work during the pandemic; 2) how staff described the occurrence of and response to vicarious trauma; and 3) what staff learned from their experience with the pandemic crisis. Three main themes emerged from the data. They include the following: 1) changes in organisational working conditions during the pandemic; 2) emotional challenges; and 3) positive effects of the pandemic. As in other countries, the pandemic in Croatia brought numerous challenges but also opportunities. Shelter staff demonstrated their strengths and commitment to supporting IPV victims during the pandemic. Their experiences should be used to develop an effective response to future crises.Relativno se malo studija bavilo utjecajem pandemije COVID-19 na skloništa za žrtve intimnog partnerskog nasilja (IPN) i njihovo osoblje. U ovoj smo studiji proveli intervjue sa stručnjacima IPN skloništa kako bismo ispitali: 1.) kako su skloništa promijenila svoj rad tijekom pandemije; 2.) kako je osoblje opisalo pojavu i odgovor na posrednu traumu i 3.) što je osoblje naučilo iz svog iskustva s pandemijskom krizom? Iz podataka su proizašle tri glavne teme. To su: 1.) promjene organizacijskih uvjeta rada tijekom pandemije; 2.) emocionalni izazovi i 3.) pozitivni učinci pandemije. Kao i u drugim zemljama, pandemija je u Hrvatskoj donijela brojne izazove, ali i prilike. Osoblje skloništa pokazalo je svoje snage i predanost pružanju potpore žrtvama IPN-a tijekom pandemije. Njihova iskustva treba iskoristiti za razvoj učinkovitog odgovora na buduće krize

KRIMINALITET NA PODRUČJU JUGOISTOČNE EUROPE

U radu se daje pregled Izvješća o kriminalitetu i njegovu učinku na Balkan koji je sastavio Ured UN za droge i kriminalitet. Prema sadržaju Izvješća, stanje kriminaliteta na području jugoistočne Europe nije zabrinjavajuće u odnosu na tzv. konvencionalni kriminalitet, dok se upozorava na opasnost specifičnih oblika kriminaliteta, poput organiziranog kriminaliteta (za koji se primjećuje smanjenje obujma) i ekonomskog kriminaliteta. Može se zaključiti da je riječ o relativno pozitivnom Izvješću koje se može ocijeniti “pametno izbalansiranim”. Prigovor koji se može uputiti Izvješću jest metodologija, tj. korištenje sekundarnih izvora podataka koji nameću velik stupanj opreza pri donošenju zaključaka