Biokemija kancerogenih tvari u duhanskom dimu

Duhanski dim je kompleksna smjesa raznih vrsta spojeva, od kojih su mnoge kancerogene, što može biti posljedica genotoksičnosti, citotoksičnosti ili uzrokovanja raznih upala. Većina karcinogena je stabilna i nereaktivna, pa ulaskom u organizam dolazi do metaboličke aktivacije najčešće pomoću enzima citokroma P450 1A2. Aktivacijom nastaju reaktivne vrste koje mogu tvoriti kovalentne adukte s DNA koji smetaju u točnom prenošenju genske informacije. Interakcija DNA s aktiviranim metabolitima dešava se pretežito na gvaninima, ali nisu ni ostale baze isključene. Mehanizmi djelovanja i aktivacije istraživani u in vitro uvjetima ili na modelu miševa, zbog čega još uvijek nije u potpunosti jasan način djelovanja kancerogenih sastavnica na ljudski organizam zbog puno veće kompleksnosti u odnosu na mišji. Ovaj rad prikazuje dosad utvrđene kancerogene sastavnice dima, njihova kemijska obilježja te način metaboličke aktivacije i kako utječu na pojavu raka

Med prevajanjem in prevodi

Prispevek obravnava prevajanje v kontekstu poučevanja tujih jezikov, pri čemer se v prvi vrsti osredotoča na didaktiko pouka klasičnih jezikov. Pouk stare grščine in latinščine ima za osrednji cilj bralno razumevanje izvirnih besedil in zato dolgo tradicijo ukvarjanja z vprašanjem prevajanja v didaktične namene. To se zdi zanimivo predvsem spričo sodobnih teoretičnih smernic, ki prevajanju – potem ko je po zatonu slovnično-prevajalske metode v veliki meri izgubilo veljavo – ponovno odmerjajo pomembnejše mesto v okviru pouka modernih tujih jezikov. Prispevek tako opozarja na možno vlogo, ki jo ima prevajanje lahko predvsem pri delu z zahtevnejšo tujejezično književnostjo in razvijanju kompetence bralnega razumevanja. Obenem poudarja, da je prevajanje lahko dobrodošlo orodje tudi pri razvijanju kompetenc, ki so vezane na literarnost obravnavanih besedil. To se zdi še posebej pomenljivo v obdobju, v katerem lahko zasledimo močne tendence po vračanju literarnih besedil v učilnice modernih tujih jezikov

O branju izvirnih besedil pri pouku klasičnih jezikov

Članek prinaša synkrisis dveh načinov, s pomočjo katerih učitelji klasičnih jezikov učencem pomagamo pri bralnem razumevanju izvirnih latinskih in starogrških besedil. Prvi način predstavlja postopek prevajanja po skladenjski prioriteti, ki ga pri pouku klasičnih jezikov tradicionalno spodbujamo v našem prostoru; drugega povezujemo predvsem z alternativnimi metodami poučevanja klasičnih jezikov (npr. z metodo bralnega pristopa, ki se je uveljavila v anglosaksonskem prostoru) in pomeni tehniko linearnega branja. S soočenjem obeh bralnih tehnik prispevek načenja nekatera temeljna vprašanja didaktike pouka klasičnih jezikov (učnih ciljev, razmerja med prevajanjem in bralnim razumevanjem, specifik branja izvirnih besedil v klasičnih jezikih), ponudi pa tudi nekaj primerov vaj in praktičnih strategij, ki so nam lahko v pomoč pri spodbujanju bralnega razumevanja ter pri senzibiliziranju učencev za branje latinskih in starogrških literarnih besedil

Monitoring the fermentation of local white wine from vineyards of Ilok

Cilj završnog rada bio je proizvesti bijelo vino od sorti Graševina bijela i Rajnski rizling bijeli, pri čemu je korišteno grožđe s područja Iločkog vinogorja. Nakon vinifikacije u privatnoj obiteljskoj vinariji Kočet provedena je kemijska analiza proizvedenog domaćeg vina u laboratoriju Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta. Određeni su osnovni parametri kakvoće: šećer, ukupne i hlapljive kiseline, slobodni, vezani i ukupni sumpor, alkohol, glicerol te jabučna, vinska, mliječna i limunska kiselina. Laboratorijske metode koje su pritom bile korištene su: RS-metoda za određivanje šećera, neutralizacija s NaOH za ukupne kiseline, polumikro postupak za hlapljive kiseline, titracija s NaOH za određivanje slobodnog i vezanog sumpora, kemijska i denzitometrijska metoda za određivanje alkohola, enzimsko određivanje glicerola te papirna kromatografija za određivanje jabučne, vinske, mliječne i limunske kiseline. Rezultati analiziranog domaćeg bijelog vina su u skladu s vrijednostima Pravilnika o vinu iz 1996. godine.The aim of final work was to produce white wine from Graševina and Rizling varieties in private family winery Kočet. Used grapes were from Ilok wine region. After production, various chemical procedures were applied in order to analyze produced domestic wine at the Faculty of Food Technology and Biotechnology. So, basic wine quality parameters such as: sugar, total and evaporative acidity, free, bounded and total sulfur, alcohol, glycerol and malic, tartaric, lactic and citric acid were determined. Laboratory methods that were used are: RS - method for determination of sugars, neutralization with sodium hydroxide for total acidity, halfmicro procedure for the determination of evaporative acidity, titration with NaOH for the determination of free and bound sulfur, chemical and densitometric method for determination of alcohol, enzymatic determination of glycerol and paper chromatography for the determination of malic, tartaric, lactic and citric acid. The results of analyzed domestic white wine were in accordance with the Croatian wine regulations from year 1996

Physiology of strain Lactobacillus amylovorus DSM 20531T cultivated on maltose at laboratory scale

Amilolitička bakterija mliječne kiseline Lactobacillus amylovorus DSM 20531T uzgojena je u laboratorijskom mjerilu u modificiranoj MRS podlozi sa maltozom kao izvorom ugljika i energije i induktorom sinteze amilaze. Ovaj soj je uzastopnim precjepljivanjem i uzgojem u podlozi sa maltozom prilagoĎen na korištenje disaharida i, nakon toga, u laboratorijskom mjerilu raste brţe i sintetizira znatno manje biomase nego kada nije prilagoĎen na ovaj supstrat. Homofermentativnom razgradnjom maltoze L. amylovorus DSM 20531T proizvodi mliječnu kiselinu kao jedini krajnji proizvod metabolizma i to znatno učinkovitije nakon prilagodbe. Proizvedena amilaza je izdvojena kroz dva postupka - najprije taloţenjem amonijevim sulfatom i, nakon toga, ionsko-izmjenjivačkom kromatografijom. Tri kromatografski izdvojena proteinska pika pokazuju aktivnost prema škrobu u natrijevom acetatnom puferu (50 mmol L-1, pH 5,5 pri 55C). Ovi su rezultati u skladu sa rezultatima biospecifične kromatografije pomoću koje su izdvojena tri proteinska pika, koja takoĎer pokazuju aktivnost prema škrobu. Najveću specifičnu aktivnost od 300 U mg-1 imaju proteini eluirani tijekom ionsko-izmjenjivačke kromatografije pri 0,6 mol L-1 NaCl u puferu. Sva tri izdvojena pika sadrţe više proteinskih vrpci, kako je to detektirano SDS-PAGE metodom, i mase ovih proteina su izmeĎu 50 i 94 kDa.Cultivation of an amylolytic lactic acid bacterium Lactobacillus amylovorus DSM 20531T was carried out in laboratory scale in a modified MRS medium with maltose as a main carbon and energy source and as an inductor of amylase synthesis. The strain was adapted to use disaccharide by iterative cultivation in the medium with maltose and, afterwards, it grew faster and considerably lower concentration of a biomass was synthesized compared to unadapted conditions. The maltose was homofermentatively degraded by L. amylovorus DSM 20531T and lactic acid was produced more efficiently as a single final product of metabolism after the adaptation. Produced amylase was separated in a two-step procedure which consisted of precipitation by ammonium sulfate and ion-exchange chromatography. Three protein peaks were chromatographycally separated and all of them showed activity toward starch in a sodium acetate buffer (50 mmol L-1, pH 5,5 at 55C). Obtained results are in agreement with results of biospecific chromatography when three protein peaks with activity toward the starch were separated as well. The proteins that were eluted during the ion-exchange chromatography at 0.6 mol L-1 NaCl in the buffer had the highest specific activity of 300 U mg-1. All three separated peaks contained more protein bands, as revealed by SDS-PAGE, and their molecular masses were estimated to be between 50 and 94 kDa

Glauconitic Materials from Lower Miocene Macelj-Sandstones of the Hrvatsko Zagorje, North-Western Croatia

The Lower Miocene Macelj-sandstones, from the western part of Hrvatsko Zagorje, are green in colour with variable amounts of glauconitic grains. This paper presents the results of mineralogical and some petrological analysis of three characteristic samples of these sandstones. The natural sandstone samples were analysed by polarising microscope and by X-ray powder diffraction (XRD). After separation, the pure or almost pure glauconitic materials were analysed by XRD, chemical analysis and thermal analysis (TG, DTA and DTG). The results show variation, not only in the glauconitic material of the sandstone samples, but also within individual samples. The amount of smectite layers varies from <5% to approximately 40% depending on the degree of order and the stage of glauconite evolution. This is indicated by the contents of K, Al, Fe, adsorbed water and cation exchange capacity as well as XRD powder patterns