Napomyza gymnostoma Loew (Agromyzidae: Diptera) biology in central Croatia

Lisni miner poriluka, Phytomyza (Napomyza) gymnostoma Loew je kukac nepoznatog podrijetla, čija je prva masovnija pojava u Hrvatskoj zabilježena 1999. godine. Od tada je postao dominantan štetnik na lukovičastom povrću, te pojedinih godina čini i ekonomski značajne štete. U ovom radu prvi put je opisana biologija Ph. gymnostoma u Hrvatskoj, te utvrđen najviši intenzitet napada na biljkama luka, poriluka i vlasca. Istraživanja su provedena na području Siska i u Zagrebu u razdoblju od 1999. – 2001. godine. Utvrđeno je da Ph. gymnostoma u središnjoj Hrvatskoj razvija dvije generacije godišnje – proljetnu i jesensku. Let odraslih oblika obično započinje u drugoj dekadi ožujka i traje do kraja travnja. Iz jaja koja nakon kopulacije odlože ženke ove generacije izliježu se ličinke koje je moguće zamijetiti od druge dekade ožujka do kraja svibnja. Po svršetku razvoja ličinke prelaze u stadij kukuljice, a u tom stadiju nalaze se do rujna. Let muha jesenske generacije započinje krajem prve dekade rujna i traje do kraja listopada. Nakon kopulacije, ženke jesenske generacije odlažu jaja pretežito na biljke poriluka. Jaja jesenske generacije moguće je naći od sredine rujna do kraja listopada. Ličinke izlegle iz tih jaja hrane se lukovičastim povrćem tijekom listopada, te do sredine studenog. Po završetku svog razvoja, ličinke jesenske generacije preobražavaju se u stadij kukuljice, u kojem vrsta i prezimi. Najveći intenzitet napada tijekom istraživanja zabilježen je 1999. godine – 40 ličinki i kukuljica u jednoj biljci luka, 25 u jednoj biljci poriluka i 14 ličinki i kukuljica u jednoj biljci vlasca. U manjim vrtovima, gdje luk nije tretiran insekticidima, u razdoblju od 1999. – 2001. godine zabilježen je napad na gotovo svim biljkama luka, dok je na luku koji se uzgaja na velikim površinama za tržište napadnuto prosječno 12,5 – 28,5% biljaka, a biljke su napadnute s prosječno 1,3 – 1,9 ličinki po biljci.The leek leaf miner, Phytomyza (Napomza) gymnostoma Loew is an insect of unknown origin. Since the first outbreak of diseased in 1999, this insect has been the dominant pest on onions, and is spread all over Croatia. In some years, it causes considerable economic damage. This paper presents the first description of the biology of Phytomyza gymnostoma in Croatia and the infestation rate on onions, leeks and chives. The research was conducted in the Sisak region and in Zagreb during the period of 1999 – 2001. It was found that Ph. gymnostoma develops two generations annually – the spring and autumn generations. The flight of adult flies starts in the second decade of March, and is continuous till the end of April. Females lay eggs a few days after copulation. Larvae that hatch from those eggs are present from the second decade of March till the end of May. After finishing their development, larvae transform into the stage of pupae. This stage lasts till September. The auutumn (second) generation flight starts at the beginning of September and lasts till the end of October. A couple days after copulation, the females lay eggs mostly on leek plants. the auutumn generation eggs are present from mid-September till the end of October. Larvae hatched from those eggs feed inside leek plants during October till mid-November. After finishing their development, the larvae transform into pupae. Pupae overwinter till the next spring and the emergence of new imagos. During the research, the highest infestation was recorded in 1999, when we found 40 larvae and pupae of Ph. gymnostoma per onion plant, 25 larvae and pupae per leek plant and 14 per chive plant. A higher infestation was recorded with untreated onions in smaller gardens than with onion plants grown in larger plantations (12.5 – 28.5% of all plants were infected with 1.3 – 1.9 larvae per plant, in average)

Popis vrsta lisnih uši natpor. Aphidoidea (Hemiptera, Homoptera, Sternorrhyncha) u Hrvatskoj

A check-list of aphids in Croatia is presented, with a list of references including the unpublished Igrc Barčić and Dinarina papers on aphid identification in the archives of the Department for Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb and the results of Gotlin Čuljak from the period 1996–1998, performed for the first time in Croatia (GOTLIN ČULJAK, 2001). In the reference list, 156 species have been described, and there are additional unpublished identifications (Igrc Barčić described 24 species, Dinarina 6 species). GOTLIN ČULJAK (2001) described the presence of 83 aphid species, of which 13 are completely new for the Croatian fauna. These are the following species: Callipterinella calliptera Harting, 1841; Callipterinella minutissima Stroyan, 1953; Chaitophorus populeti Panzer, 1805; Drepanosiphum acerinum Walker, 1838; Drepanosiphum aceris Koch, 1855; Drepanosiphum dixoni Hille Ris Lambers, 1971; Eulachnus sp. del Guercio, 1909; Hormaphis betulae Mordvilko, 1901; Hyperomyzus lampsanae Börner, 1932; Macrosiphum gei Koch, 1855; Periphyllus californiensis Shinji, 1917; Tinocallis platani Kaltenbach, 1842 and Tuberculatus (Tuberculoides) moerickei Hille Ris Lambers, 1974. The check-list contains 199 aphid species, categorised in 3 families, 10 subfamilies, 16 tribes and 84 genera.Pregledom literaturnih podataka, pisanih materijala o determinacijama lisnih uši Igrc Barčić i Dinarina koji se nalaze u arhivu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, Agronomski fakultet Zagreb te faunističkih istraživanja Gotlin Čuljak u razdoblju od 1996–1998 napravljen je prvi popis lisnih uši u Hrvatskoj (GOTLIN ČULJAK, 2001). Pregledom literature utvrđena je prisutnost 156 vrsta, neobjavljene determinacije Igrc Barčić sadrže 24, a Dinarina 6 vrsta. GOTLIN ČULJAK (2001) faunističkim istraživanjem utvrđuje prisutnost 83 vrste lisnih uši od čega je 13 potpuno novih u fauni Hrvatske. To su slijedeće vrste: Callipterinella calliptera Harting, 1841; Callipterinella minutissima Stroyan, 1953; Chaitophorus populeti Panzer, 1805; Drepanosiphum acerinum Walker, 1838; Drepanosiphum aceris Koch, 1855; Drepanosiphum dixoni Hille Ris Lambers, 1971; Eulachnus sp. del Guercio, 1909; Hormaphis betulae Mordvilko, 1901; Hyperomyzus lampsanae Börner, 1932; Macrosiphum gei Koch, 1855; Periphyllus californiensis Shinji, 1917; Tinocallis platani Kaltenbach, 1842 i Tuberculatus (Tuberculoides) moerickei Hille Ris Lambers, 1974. Popis lisnih uši Hrvatske, uključujući i novoutvrđene vrste, sadrži 199 vrsta svrstanih u 3 porodice, 10 potporodica, 16 tribusa i 84 roda

Istraživanje kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte) u Hrvatskoj (1994. - 2003).

Ten years of research work conducted in the Department for Agricultural Zoology of the Agriculture faculty in Zngreb concerning the western corn rootworm (WCR) resulted in 45 scientific and professional papers published in foreign or national publications and meeting proceedings. All of these publications are rewieved in this paper. The development of the WCR in Croatia and Europe confirms the first statement that this insect pest will develop in Europe even faster than in the USA. This paper is intended to support new research on of the WCR, which is underway in many countries of Europe.Desetogodišnja istraživanja znanstvenika Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu prikazana su u 45 objavljenih znanstvenih i stručnih radova o kukuruznoj zlatici. Radovi su objavljeni u inozemnim i domaćim publikacijama i na skupovima. Svi ti radovi prikazani su u ovom preglednom radu te navedeni u popisu radova. Razvoj kukuruzne zlatice u Europi potvrdio je prvu prognozu da će se štetnik dobro aklimatizirati u Hrvatskoj i Europi i postati još važnijim štetnikom nego što je sada u SAD. Stoga se ovim preglednim radom želi podržati istraživanja koja se sada provode u mnogim europskim zemljama

Štitasti moljac agruma, Dialeurodes citri (Ashmead, 1885) (Homoptera: Aleyrodidae) u mediteranskom dijelu Hrvatske

Dialeurodes citri (Hom. Aleyrodidae) first invaded citrus orchards in the South Adriatic, near Dubrovnik, during 1977. Since the characteristics of the pest have not been studied in Croatia, this paper reviews its morphology, locations, host plant range and biology. Leaf samples, collected all over the Croatian coast and islands, were observed in the laboratory for purpose of creating a map with citrus whitefly locations, morphological description and a list of host plants. The pest biological cycle and population trend were investigated in the region of Split (May 1996-May 1998). The presence of citrus whitefly was confirmed in all citrus-growing areas of Croatia. The number of noted host plants was somewhat lower than in Mediterranean countries. Other than citrus, it also colonised and harmed laurustinus (Viburnum tinus Hemsl.), persimmon (Diospyros kaki Thunb.) and several plants of Oleaceae. The citrus whitefly had three generations on citrus per year. However, the part of larval population that belonged to second generation did not finish the post-embryonic development and it remained on the summer flush leaves and awaited the hibernation. The appearance of adults followed the appearance of young citrus growth. All development stages had three population peaks during vegetation period. The presence of young larval stages (L-1, L-2) was pronounced during the middle of June, August and October. The pest overwintered mainly as fourth instar larva. On deciduous persimmon trees it had two generations per year.Nazočnost vrste Dialeurodes citri (Hom. Aleyrodidae) prvi put je zabilježena na području Ju.nog Jadrana, u nasadima agruma u okolici Dubrovnika 1977 godine. Budući da obilježja ovog štetnika u Hrvatskoj nisu istraživana, rad sadrži njegovu morfologiju, nalazišta, biljke domaćine i biologiju. Uzorci listova, skupljani na obalnom i otočnom dijelu Hrvatske, su pregledavani u laboratoriju kako bi se izradila karta nalazišta, morfološki opis i popis biljaka domaćina ove insekatske vrste. Biološki ciklus i dinamika populacije su istraživani na području Splita (svibanj 1996 . svibanj 1998). Nazočnost štitastog moljca agruma je utvrđena na čitavom području uzgoja agruma u Hrvatskoj. Broj utvrđenih biljka domaćina je bio ne.to manji u usporedbi s podacima iz ostalih mediteranskih zemalja. Osim agruma štetnik je naseljavao i oštećivao lempriku (Viburnum tinus Hemsl.), kaki (Diospyros kaki Thunb.) i nekoliko vrsta familije Oleaceae. Štetnik je ostvarivao tri generacije godišnje na agrumima. Ipak, dio populacije ličinki druge generacije nije završavao postembrionalni razvoj već je ostajao na listovima ljetnog porasta i čekao prezimljavanje. Pojava odraslih oblika je slijedila pojavu mladog porasta agruma. Svi razvojni stadiji su ostvarivali tri populacijska maksimuma u vegetacijskom razdoblju. Nazočnost mladih ličinačkih stadija (L-1, L-2) je bilježena sredinom lipnja, kolovoza i listopada. Štetnik je uglavnom prezimljavao kao ličinka četvrtog stadija. Na listopadnom domaćinu kakiju, zabilježene su dvije generacije

Popis vrsta lisnih uši natpor. Aphidoidea (Hemiptera, Homoptera, Sternorrhyncha) u Hrvatskoj

A check-list of aphids in Croatia is presented, with a list of references including the unpublished Igrc Barčić and Dinarina papers on aphid identification in the archives of the Department for Agricultural Zoology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb and the results of Gotlin Čuljak from the period 1996–1998, performed for the first time in Croatia (GOTLIN ČULJAK, 2001). In the reference list, 156 species have been described, and there are additional unpublished identifications (Igrc Barčić described 24 species, Dinarina 6 species). GOTLIN ČULJAK (2001) described the presence of 83 aphid species, of which 13 are completely new for the Croatian fauna. These are the following species: Callipterinella calliptera Harting, 1841; Callipterinella minutissima Stroyan, 1953; Chaitophorus populeti Panzer, 1805; Drepanosiphum acerinum Walker, 1838; Drepanosiphum aceris Koch, 1855; Drepanosiphum dixoni Hille Ris Lambers, 1971; Eulachnus sp. del Guercio, 1909; Hormaphis betulae Mordvilko, 1901; Hyperomyzus lampsanae Börner, 1932; Macrosiphum gei Koch, 1855; Periphyllus californiensis Shinji, 1917; Tinocallis platani Kaltenbach, 1842 and Tuberculatus (Tuberculoides) moerickei Hille Ris Lambers, 1974. The check-list contains 199 aphid species, categorised in 3 families, 10 subfamilies, 16 tribes and 84 genera.Pregledom literaturnih podataka, pisanih materijala o determinacijama lisnih uši Igrc Barčić i Dinarina koji se nalaze u arhivu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, Agronomski fakultet Zagreb te faunističkih istraživanja Gotlin Čuljak u razdoblju od 1996–1998 napravljen je prvi popis lisnih uši u Hrvatskoj (GOTLIN ČULJAK, 2001). Pregledom literature utvrđena je prisutnost 156 vrsta, neobjavljene determinacije Igrc Barčić sadrže 24, a Dinarina 6 vrsta. GOTLIN ČULJAK (2001) faunističkim istraživanjem utvrđuje prisutnost 83 vrste lisnih uši od čega je 13 potpuno novih u fauni Hrvatske. To su slijedeće vrste: Callipterinella calliptera Harting, 1841; Callipterinella minutissima Stroyan, 1953; Chaitophorus populeti Panzer, 1805; Drepanosiphum acerinum Walker, 1838; Drepanosiphum aceris Koch, 1855; Drepanosiphum dixoni Hille Ris Lambers, 1971; Eulachnus sp. del Guercio, 1909; Hormaphis betulae Mordvilko, 1901; Hyperomyzus lampsanae Börner, 1932; Macrosiphum gei Koch, 1855; Periphyllus californiensis Shinji, 1917; Tinocallis platani Kaltenbach, 1842 i Tuberculatus (Tuberculoides) moerickei Hille Ris Lambers, 1974. Popis lisnih uši Hrvatske, uključujući i novoutvrđene vrste, sadrži 199 vrsta svrstanih u 3 porodice, 10 potporodica, 16 tribusa i 84 roda