TRENING U VODI – ALTERNATIVA ILI DOPUNSKA TRENING METODA KLASIČNOM TRENINGU SPORTAŠA

The aquatic training methods are all types of training while the body is immersed in water. The most important factor influencing the body is the low impact nature of the exercises. Thephysical characteristics of the water affect human body during standing or floating in supine or prone position. The level of immersion and the water temperature will affect human body in rest but also while doing aquatic exercise. In this review, the cardiorespiratory changes during the aquatic training are discussed, especially during the deep and shallow water running. Also, the changes in neuromuscular status during others types of exercise in water are analyzed. There are possible benefits, as improving the physical fitness of an athlete and accelerating the post-game or post-training recovery which might be obtained during aquatic training. Water environment is also favorable for injured athletes during rehabilitation and also for other athletes that are experiencing interruptions in training process and competition programs caused by illness or other factors such as postseason break. Therefore, it is important to identify the effects and mechanisms of the aquatic training that are associated with changes in physiological status and athletic performance in athletes.Trening u vodi predstavlja niz oblika treninga koji se izvode s tijelom uronjenim u vodi i poznat je po smanjenim silama reakcije podloge te ostalim karakteristikama koje utječu na ljudsko tijelo bez obzira da li se tijelo nalazilo u horizontalnoj ili vertikalnoj poziciji. Dubina vode i temperature takoðer različito utječu na ljudsko tijelo tijekom odmaranja, ali i tijekom vježbanja. U ovom preglednom radu promatrane su kardiorespiratorne promjene tijekom trčanja u dubokoj i plitkoj vodi te promjene u neuromuskularnom statusu tijekom drugih trenažnih oblika u vodi. Moguće pozitivne reakcije poput unapreðenja tjelesnog statusa sportaša, brži oporavak nakon treninga i natjecanja, rezultat su treninga u vodi, dok trening u ovom specifičnom mediju takoðer može pružiti ozlijeðenim sportašima odliène okolinske uvjete za rehabilitaciju. Takoðer, koristan je i za sve ostale sportaše koji iz raznih razloga nisu u mogućnosti provoditi planirani trenažni i natjecateljski program, npr. bolest, završni period i ostali faktori. Zbog toga je važno identificirati sve efekte i mehanizme treninga u vodi koji su povezani s promjenama u funkcionalnom i neuromuskularnom statusu te s izvedbom sportaša

Differences in Situation Efficacy Indicators at the Elite Basketball Players that Play on Different Positions in the Team

The aim of our study was to determine the differences in situational efficacy for basketball players, in relation to their team positions: between guards and forwards/centres, and between the players on the four major positions in the team. The final sample of subjects (74 basketball players) is selected from the initial sample of 107 subjects, selected from nine men’s senior basketball teams that played in A-1 Croatian men’s basketball league championship in 2006/2007. Results confirmed the hypothesis that there is a significant difference between different groups of players: point/shooting guards, comparing with forwards/centres; players that play on four positions: point guard, shooting guard, small forward, power forward/centre. Guards have shown greater efficiency and utilization of the three-point shots, while centres are better in two-point shots. Guards have a greater number of assists, successful and unsuccessful three-point shots, while centres are better in the offensive and defensive rebounds, as same as in successful and unsuccessful two-point shots. No statistically significant differences were found among the players on the guard positions (point guard and shooting guard), while only one statistically significant difference is found among the players on the position forward/ centre (small forward and power forward/ centre)

Differences in Situation Efficacy Indicators at the Elite Basketball Players that Play on Different Positions in the Team

The aim of our study was to determine the differences in situational efficacy for basketball players, in relation to their team positions: between guards and forwards/centres, and between the players on the four major positions in the team. The final sample of subjects (74 basketball players) is selected from the initial sample of 107 subjects, selected from nine men’s senior basketball teams that played in A-1 Croatian men’s basketball league championship in 2006/2007. Results confirmed the hypothesis that there is a significant difference between different groups of players: point/shooting guards, comparing with forwards/centres; players that play on four positions: point guard, shooting guard, small forward, power forward/centre. Guards have shown greater efficiency and utilization of the three-point shots, while centres are better in two-point shots. Guards have a greater number of assists, successful and unsuccessful three-point shots, while centres are better in the offensive and defensive rebounds, as same as in successful and unsuccessful two-point shots. No statistically significant differences were found among the players on the guard positions (point guard and shooting guard), while only one statistically significant difference is found among the players on the position forward/ centre (small forward and power forward/ centre)

Latente Struktur von Variablen des sportlichen Trainings und der sportlichen Form aufgrund der Konditionstrainingsinhalte im Basketball

The research was conducted to determine the latent structure of the variables of characteristics of the sports preparation process and preparedness of basketball players of both sexes. The system for data collection was based on an expert assessment of the influence of the classes of conditioning preparation contents on certain characteristics of both the preparation process and the status of preparedness. The sample of en-tities (127) consisted of training contents aimed at the development of the motor, physiological and morphological characteristics of athletes, whereas the sample of variables (49) involved the characteristics of the preparation process. Eight factors were extracted by means of the factor analysis of attributes or variables under the G-K criterion. The factors exhausted 85.5 % of the total variance of the manifest space. The isolated latent dimensions (factors) were named as the factor of speed-related attributes of basketball, the factor of multilateral preparation of basketball players, the factor of an aerobic regimen of work and exertion of maximal force, the factor of basic preparation of basketball players, the factor of improving the soft tissues of basketball players, the uninterpretable factor, the factor of specific explosive strength of a vertical jumping ability type, and the factor of ball control.Uvod Radi optimalizacije procesa sportske pripreme sportski znanstvenici i stručnjaci nastoje prikupiti što više informacija o konkretnoj sportskoj aktivnosti te o strukturi zahtijevanih antropoloških obilježja sportaša. Za košarku se može najkraće kazati da je kompleksni sport koji čine kompleksi jednostavnih i složenih gibanja, a izvode ih članovi tima u uvjetima suradnje i suprotstavljanja protivniku tijekom igre. Iznimno je važno dobiti uvid u stanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te morfoloških karakteristika, zatim u zdravstveni status te psihosociološka obilježja sportaša. Budući da je košarka iznimno kompleksan sport, postavljaju se znatni zahtjevi na spomenuta antropološka obilježja. Osim utvrđivanja doprinosa svakog od obilježja, jako je važno utvrditi i optimalne odnose među svim obilježjima, čime se dobivaju informacije o integralnoj pripremljenosti. Sustav sportske pripreme čine: sustav treninga, sustav natjecanja i sustav dopunskih faktora. Cjelokupni sustav košarkaške pripreme usmjeren je na razvoj i održavanje sposobnosti, osobina i znanja od kojih zavisi uspjeh u natjecateljskim uvjetima. Ovo je istraživanje provedeno radi utvrđivanja latentne strukture varijabli procesa košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Metode Eksperti su ocjenama od 1 do 5 procijenili utjecaj svake tipične klase kondicijskih sadržaja na pojedine varijable koje opisuju proces košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Pouzdanost ekspertnih ocjena, odnosno objektivnost, utvrđena je statističkim postupkom svođenja na prvu glavnu komponentu. Tako je izračunat koeficijent pouzdanost za svaku pojedinu varijablu (Cronbachova alfa) (tablica 1). Uzorak entiteta u ovom istraživanju predstavljali su sadržaji (127) za razvoj motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja: hodanja i trčanja (33 sadržaja), skokovi (7), bacanja (4), metode istezanja (6), sadržaji treninga s otporom (40), sadržaji kontinuiranog trajanja i različite složenosti (5), sadržaji treninga u vodi (4), sadržaji višestrane pripreme (9), sadržaji s visokom frekvencijom alternativnih pokreta (3), kompleksni motorički zadaci (8) i sadržaji s promjenama smjera (8). Uzorak osnovnih entiteta definiran je na temelju dosadašnjih spoznaja o sadržajima višestrane i bazične kondicijske pripreme košarkaša. Uzorak varijabli (49) u ovom istraživanju čine karakteristike procesa pripreme košarkaša i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica: parametri natjecateljske efikasnosti u košarkaškoj igri (13), periodizacija treninga u godišnjem makrociklusu treninga (3), tipovi sportske pripreme (3), motoričke i funkcionalne sposobnosti te morfološke karakteristike (20), prevencija i rehabilitacija ozljeda (2), faze dugoročne sportske pripreme u odnosu na dob (dobne kategorije) (5) i struktura pojedinačnog treninga (3). Osnovni podaci obrađeni su metodama i programima za analizu pouzdanosti varijabli i faktorskom analizom za određivanje latentne strukture karakteristika procesa košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Za određivanje broja značajnih glavnih komponenata korišten je Guttman-Kaiserov kriterij, a za transformaciju inicijalnog koordinatnog sustava oblimin kosokutna rotacija. Rezultati Svođenjem na prvu glavnu komponentu za svaku je pojedinu varijablu izračunat koeficijent pouzdanosti Cronbachova alfa. Vrijednosti se kreću u intervalu od 0,75 do 0,94,što upućuje na statistički značajnu pouzdanost rezultata. Faktorskom je analizom izračunato kako daleko najveću količinu ukupne varijance iscrpljuje prva glavna komponenta (34%). Druga glavna komponenta objašnjava 17,7% ukupne varijance, a treća 13,1 %. Prve tri glavne komponente objašnjavaju ukupno 64,9 % od ukupne varijance, dok četvrta glavna komponenta objašnjava 6,6 %, peta 4,2%, šesta 3,7%, sedma 3,4% i osma 2,6 % od ukupne varijance. Posljednjih pet glavnih komponenata zajedno iscrpljuje 20,6% zajedničke objašnjive varijance u prostoru atributa procesa košarkaške pripreme. Komunaliteti imaju relativno visoke vrijednosti i kreću se u intervalu od 0,73 do 0,95, što ukazuje na vrlo visoke zajedničke varijance manifestnih atributa ili varijabli s jednim ili više ekstrahiranih faktora. Najveće komunalitete (od .90 do .95) imaju varijable: skok u obrani (DEFREB) .95, skok u napadu (OREB) .94, brzinska snaga (SPEEDPOW) .93, eksplozivna snaga tipa skoka (EXPOWJUMP) .93, dodavanje lopte (PASS) .93, osvojene lopte (STLS) .92, pomaganje u obrani (DEFHELP) .92, timing(TIMING) .92, prevencija ozljeda (INJURPREV) .91, rehabilitacija (REHAB) .91, pritisak u obrani (DEFPRESS) .90, tranzicijski napad (TRANOFF) .90 i tranzicijska obrana (TRANDEF) .90. Vrijednosti matrice paralelnih projekcija otkrivaju prisutnost i pozitivnih i negativnih projekcija, a vrijednosti koeficijenata se kreću od -.83 do .99. Najviše manifestnih varijabli vezano je uz prvu glavnu komponentu. Rasprava i zaključci Činjenica da je dobivena relativno jednostavna struktura atributa košarkaške pripreme i pripremljenosti, upućuje na zaključak da je uspješno riješen osnovni metodološki pristup u definiranju dimenzionalnosti toga prostora. Izolirane latentne dimenzije (faktori) nazvani su sljedećim imenima: faktor brzinskih obilježja košarkaške igre, faktor višestrane pripreme košarkaša, faktor aerobnog režima rada i maksimalnog ispoljavanja sile, faktor bazične pripreme košarkaša, faktor unapređenja mekih tkiva košarkaša, faktor dinamičke gibljivosti, faktor specifične eksplozivne snage tipa vertikalne skočnosti i faktor kontrole košarkaške lopte. Vidljivo je da je pokriven veći dio područja košarkaške pripreme i košarkaške pripremljenosti od kojih najviše zavisi uspjeh u košarci. Osobito je dobro pokriveno područje kondicijske pripreme i kondicijske pripremljenosti. Ovakav ishod je i logičan budući da su entiteti u ovom istraživanju bile klase sadržaja kondicijske pripreme. Svaki znanstveni rad otvara nove mogućnosti i daje poticaje za daljnja istraživanja. Stoga bi bilo korisno pokrenuti seriju istraživanja za definiranje različitih modela kondicijske pripreme, uz uvažavanje dobivenih faktora te vrednovanja efekata koji bi se postigli primjenom tako postavljenih modela kondicijske pripreme u različitim dijelovima godišnjeg ciklusa treninga.Die Untersuchung wurde vorgenommen, um die latente Struktur von Variablen des sportlichen Trainings und der sportlichen Form sowohl von Basketballspielern als auch von Basketballspielerinnen zu bestimmen. Das System der Datensammlung liegt einer fachkundigen Einschätzung zugrunde, die den Einfluss von Klasseninhalten des Konditionstrainings auf bestimmte Eigenschaften des sportartspezifischen Trainings und der sportlichen Form von Basketballspielern bestimmt. Untersuchungseinheiten (127) in dieser Untersu-chung waren die Trainingsinhalte zur Entwicklung der motorischen, physiologischen und morphologischen Merkmale. Die Variablen (49) in dieser Untersuchung waren die Prozesseigenschaften zur Vorbereitung der Basketballspieler. Mittels der Faktorenanalyse von Attributen oder Variablen und der Anwendung des G-K Kri-teriums wurden acht Faktoren isoliert, die 85,5 % der gesamten Varianz des manifesten Raums ausmachen. Die isolierten latenten Dimensionen (Faktoren) wurden mit folgenden Namen betitelt: Faktor der Geschwind-igkeitsmerkmale des Basketballspiels, Faktor der vielseitigen Vorbereitung der Basketballspieler, Faktor der aeroben Arbeitsweise und der maximalen Kraftausübung, Faktor des Grundtrainings der Basketballspieler, Faktor der Steigerung der weichen Gewebe der Basketballspieler, der nicht-interpretierbare Faktor, Faktor der spezifischen vertikalen Sprungkraft und Faktor der Ballkontrolle

Einfluss des programmierten Trainings auf Veränderungen der funktionellen Fähigkeiten von jungen Basketballspielern

The functional abilities of young basketball players were tested in three time points by means of a 7-test battery. The sample consisted of 15 junior top basketball players, aged 17-19 years, members of the junior Croatian national team that was preparing for the World Junior Basketball Championship in Greece in 1995. The results of the canonical discriminant analysis show the improvement of test results - these being the effects of the training process during the preparation period. Although the obtained differences are statistically significant in only one variable (T200), it can be said that, at the end of the preparation period, one of the basic objectives of the training process, ie. the highest results in the given tests, was accomplished.Funktionelle Fähigkeiten der jungen Basketballspieler wurden in drei Zeitpunkten mittels 7 Tests geprüft. Das Prüfmuster umfasste 15 junge Spitzenbasketballspieler, 17-19 Jahre alt, Mitglieder der Juniormannschaft Kroatiens, die sich auf die Juniorweltmeisterschaft 1995 in Griechenland vorbereitet hat. Die Ergebnisse der kanonischen Diskriminanzanalyse zeigen, da die verbesserte Testergebnisse aus der Wirkung des Trainings in der Vorbereitungszeit erfolgt haben. Obwohl die Ergebnisunterschiede nur in einer Variable (T200) statistisch bedeutend sind, kann beschlossen werden, dass eins der Hauptziele des Trainingsprozesses – die besten Testergebnisse am Ende der Vorbereitungsperiode - erreicht worden ist

Latente Struktur von Variablen des sportlichen Trainings und der sportlichen Form aufgrund der Konditionstrainingsinhalte im Basketball

The research was conducted to determine the latent structure of the variables of characteristics of the sports preparation process and preparedness of basketball players of both sexes. The system for data collection was based on an expert assessment of the influence of the classes of conditioning preparation contents on certain characteristics of both the preparation process and the status of preparedness. The sample of en-tities (127) consisted of training contents aimed at the development of the motor, physiological and morphological characteristics of athletes, whereas the sample of variables (49) involved the characteristics of the preparation process. Eight factors were extracted by means of the factor analysis of attributes or variables under the G-K criterion. The factors exhausted 85.5 % of the total variance of the manifest space. The isolated latent dimensions (factors) were named as the factor of speed-related attributes of basketball, the factor of multilateral preparation of basketball players, the factor of an aerobic regimen of work and exertion of maximal force, the factor of basic preparation of basketball players, the factor of improving the soft tissues of basketball players, the uninterpretable factor, the factor of specific explosive strength of a vertical jumping ability type, and the factor of ball control.Uvod Radi optimalizacije procesa sportske pripreme sportski znanstvenici i stručnjaci nastoje prikupiti što više informacija o konkretnoj sportskoj aktivnosti te o strukturi zahtijevanih antropoloških obilježja sportaša. Za košarku se može najkraće kazati da je kompleksni sport koji čine kompleksi jednostavnih i složenih gibanja, a izvode ih članovi tima u uvjetima suradnje i suprotstavljanja protivniku tijekom igre. Iznimno je važno dobiti uvid u stanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te morfoloških karakteristika, zatim u zdravstveni status te psihosociološka obilježja sportaša. Budući da je košarka iznimno kompleksan sport, postavljaju se znatni zahtjevi na spomenuta antropološka obilježja. Osim utvrđivanja doprinosa svakog od obilježja, jako je važno utvrditi i optimalne odnose među svim obilježjima, čime se dobivaju informacije o integralnoj pripremljenosti. Sustav sportske pripreme čine: sustav treninga, sustav natjecanja i sustav dopunskih faktora. Cjelokupni sustav košarkaške pripreme usmjeren je na razvoj i održavanje sposobnosti, osobina i znanja od kojih zavisi uspjeh u natjecateljskim uvjetima. Ovo je istraživanje provedeno radi utvrđivanja latentne strukture varijabli procesa košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Metode Eksperti su ocjenama od 1 do 5 procijenili utjecaj svake tipične klase kondicijskih sadržaja na pojedine varijable koje opisuju proces košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Pouzdanost ekspertnih ocjena, odnosno objektivnost, utvrđena je statističkim postupkom svođenja na prvu glavnu komponentu. Tako je izračunat koeficijent pouzdanost za svaku pojedinu varijablu (Cronbachova alfa) (tablica 1). Uzorak entiteta u ovom istraživanju predstavljali su sadržaji (127) za razvoj motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja: hodanja i trčanja (33 sadržaja), skokovi (7), bacanja (4), metode istezanja (6), sadržaji treninga s otporom (40), sadržaji kontinuiranog trajanja i različite složenosti (5), sadržaji treninga u vodi (4), sadržaji višestrane pripreme (9), sadržaji s visokom frekvencijom alternativnih pokreta (3), kompleksni motorički zadaci (8) i sadržaji s promjenama smjera (8). Uzorak osnovnih entiteta definiran je na temelju dosadašnjih spoznaja o sadržajima višestrane i bazične kondicijske pripreme košarkaša. Uzorak varijabli (49) u ovom istraživanju čine karakteristike procesa pripreme košarkaša i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica: parametri natjecateljske efikasnosti u košarkaškoj igri (13), periodizacija treninga u godišnjem makrociklusu treninga (3), tipovi sportske pripreme (3), motoričke i funkcionalne sposobnosti te morfološke karakteristike (20), prevencija i rehabilitacija ozljeda (2), faze dugoročne sportske pripreme u odnosu na dob (dobne kategorije) (5) i struktura pojedinačnog treninga (3). Osnovni podaci obrađeni su metodama i programima za analizu pouzdanosti varijabli i faktorskom analizom za određivanje latentne strukture karakteristika procesa košarkaške pripreme i obilježja pripremljenosti košarkaša/ica. Za određivanje broja značajnih glavnih komponenata korišten je Guttman-Kaiserov kriterij, a za transformaciju inicijalnog koordinatnog sustava oblimin kosokutna rotacija. Rezultati Svođenjem na prvu glavnu komponentu za svaku je pojedinu varijablu izračunat koeficijent pouzdanosti Cronbachova alfa. Vrijednosti se kreću u intervalu od 0,75 do 0,94,što upućuje na statistički značajnu pouzdanost rezultata. Faktorskom je analizom izračunato kako daleko najveću količinu ukupne varijance iscrpljuje prva glavna komponenta (34%). Druga glavna komponenta objašnjava 17,7% ukupne varijance, a treća 13,1 %. Prve tri glavne komponente objašnjavaju ukupno 64,9 % od ukupne varijance, dok četvrta glavna komponenta objašnjava 6,6 %, peta 4,2%, šesta 3,7%, sedma 3,4% i osma 2,6 % od ukupne varijance. Posljednjih pet glavnih komponenata zajedno iscrpljuje 20,6% zajedničke objašnjive varijance u prostoru atributa procesa košarkaške pripreme. Komunaliteti imaju relativno visoke vrijednosti i kreću se u intervalu od 0,73 do 0,95, što ukazuje na vrlo visoke zajedničke varijance manifestnih atributa ili varijabli s jednim ili više ekstrahiranih faktora. Najveće komunalitete (od .90 do .95) imaju varijable: skok u obrani (DEFREB) .95, skok u napadu (OREB) .94, brzinska snaga (SPEEDPOW) .93, eksplozivna snaga tipa skoka (EXPOWJUMP) .93, dodavanje lopte (PASS) .93, osvojene lopte (STLS) .92, pomaganje u obrani (DEFHELP) .92, timing(TIMING) .92, prevencija ozljeda (INJURPREV) .91, rehabilitacija (REHAB) .91, pritisak u obrani (DEFPRESS) .90, tranzicijski napad (TRANOFF) .90 i tranzicijska obrana (TRANDEF) .90. Vrijednosti matrice paralelnih projekcija otkrivaju prisutnost i pozitivnih i negativnih projekcija, a vrijednosti koeficijenata se kreću od -.83 do .99. Najviše manifestnih varijabli vezano je uz prvu glavnu komponentu. Rasprava i zaključci Činjenica da je dobivena relativno jednostavna struktura atributa košarkaške pripreme i pripremljenosti, upućuje na zaključak da je uspješno riješen osnovni metodološki pristup u definiranju dimenzionalnosti toga prostora. Izolirane latentne dimenzije (faktori) nazvani su sljedećim imenima: faktor brzinskih obilježja košarkaške igre, faktor višestrane pripreme košarkaša, faktor aerobnog režima rada i maksimalnog ispoljavanja sile, faktor bazične pripreme košarkaša, faktor unapređenja mekih tkiva košarkaša, faktor dinamičke gibljivosti, faktor specifične eksplozivne snage tipa vertikalne skočnosti i faktor kontrole košarkaške lopte. Vidljivo je da je pokriven veći dio područja košarkaške pripreme i košarkaške pripremljenosti od kojih najviše zavisi uspjeh u košarci. Osobito je dobro pokriveno područje kondicijske pripreme i kondicijske pripremljenosti. Ovakav ishod je i logičan budući da su entiteti u ovom istraživanju bile klase sadržaja kondicijske pripreme. Svaki znanstveni rad otvara nove mogućnosti i daje poticaje za daljnja istraživanja. Stoga bi bilo korisno pokrenuti seriju istraživanja za definiranje različitih modela kondicijske pripreme, uz uvažavanje dobivenih faktora te vrednovanja efekata koji bi se postigli primjenom tako postavljenih modela kondicijske pripreme u različitim dijelovima godišnjeg ciklusa treninga.Die Untersuchung wurde vorgenommen, um die latente Struktur von Variablen des sportlichen Trainings und der sportlichen Form sowohl von Basketballspielern als auch von Basketballspielerinnen zu bestimmen. Das System der Datensammlung liegt einer fachkundigen Einschätzung zugrunde, die den Einfluss von Klasseninhalten des Konditionstrainings auf bestimmte Eigenschaften des sportartspezifischen Trainings und der sportlichen Form von Basketballspielern bestimmt. Untersuchungseinheiten (127) in dieser Untersu-chung waren die Trainingsinhalte zur Entwicklung der motorischen, physiologischen und morphologischen Merkmale. Die Variablen (49) in dieser Untersuchung waren die Prozesseigenschaften zur Vorbereitung der Basketballspieler. Mittels der Faktorenanalyse von Attributen oder Variablen und der Anwendung des G-K Kri-teriums wurden acht Faktoren isoliert, die 85,5 % der gesamten Varianz des manifesten Raums ausmachen. Die isolierten latenten Dimensionen (Faktoren) wurden mit folgenden Namen betitelt: Faktor der Geschwind-igkeitsmerkmale des Basketballspiels, Faktor der vielseitigen Vorbereitung der Basketballspieler, Faktor der aeroben Arbeitsweise und der maximalen Kraftausübung, Faktor des Grundtrainings der Basketballspieler, Faktor der Steigerung der weichen Gewebe der Basketballspieler, der nicht-interpretierbare Faktor, Faktor der spezifischen vertikalen Sprungkraft und Faktor der Ballkontrolle

Proračun toplinskih karakteristika sunčevog toplovodnog sustava prema HRN EN 15316-4-3

Rad se temelji na proračunu toplinskog sunčevog sustava prema normi HRN EN 15316-4-3. Na početku je objašnjena energetska međuovisnost sustava i građevine, iz čega su proizašle proračunske metode. Zatim je dan općeniti opis "B metode" iz norme HRN EN 15316-4-3 koja je kasnije poslužila kao matrica za izradu proračunskog algoritma kojim se dobivaju toplinske karakteristike sunčevog sustava za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode, ovisno o ulaznim podacima sustava i klimatskih uvjeta prostora za koje se radi proračun. Na kraju je još dan i numerički primjer izračuna toplinskih karakteristika za Zagreb, posebno za običnu i posebno za niskoenergetsku građevinu, sa vrlo zanimljivim rezultatima

Bewertung der bei Basketballeuropameisterschaft in Barcelona1997 verzeichneten variablen des Schießens aufs ziel

The research was conducted in order to determine the size of the influence that the variables regarding throwing the ball into the basket have on the final basketball match score. For data acquisition the sample of 62 European Championship matches held in Barcelona was used. The sample of manifested variables consisted of seven standard indicators of situation related efficiency concerning shooting and assists that were officially registered for each team. The data, gathered from the official basketball] game statistics, were processed by means of basic statistical procedures, while the main research problem was analyzed by applying the classical algorithm of the regression analysis. The significant difference was determined between the winning and losing teams in variables of shooting and assists, the winning teams achieving the better results. The difference in the total match score averages between the winning and losing teams was 11 points. Regression analysis revealed interesting information on the relation of the predicting variables regarding ball throws and assists with the final game score in a basketball match. Multiple and partial regression coefficients suggest that the final match score could be predicted on the basis of the predicting variables. Multiple correlation of .59 is statistically significant and there is no doubt that 35% of the variance is common to the predicting variables and to the final match score. In the partial regression coefficients three variables (SUT2NE - two-point field goal-unsuccessful, SUT3NE - three-point field goal unsuccessful, and SLBAUS- free throws-successful) appeared to be the significant predictors. The obtained results support the tactical requirements for a high quality of the play organization on the phase of offence, which should provide a rational selection of shootings and minimize the number of unsuccessful throws. The SLBAUS variable displays that the losing teams were repeatedly forced to commit a considerable number of personal fouls which was, from the aspect of the success criterion, i.e. the final match outcome, beneficial for the winning teams that were successful in performing free throws. This study is a continuation of the research, established long ago, on the influence of standard indicators of the situation-related efficiency on a match outcome or success in the basketball game. It opens further possibilities for enlarging the basis of knowledge concerning this important segment of exact, objective monitoring of sports games, especially basketball.Das Ziel der Untersuchung war, den Einflussausmaß der die Korbeinwürfe betreffenden Variablen auf das Endresultat eines Basketballspieles festzustellen. Die Daten wurden aus 62 Spielen der Europameisterschaft in Barcelona abgenommen. Das Variablenmuster umfasste 7 gewöhnliche Anzeigen der situationsbezogenen Effizienz bezüglich Einwürfe und Assistenzen, die für jede Mannschaft offiziel verzeichnet wurden. Die aus der offizielen Spielstatistik erworbenen Daten wurden mittels statistischer Grundverfahren bearbeitet, während das Hauptproblem durch den klassischen Algorithmus der Regressionsanalyse analysiert wurde. Ein statistisch bedeutender Unterschied zwischen den erfolgreichen und den verlierenden Mannschaften wurde in den Variablen der Einwürfe und der Assistenzen zugunsten des Gewinners festgestellt. Der durchschnittliche Endergebnisunterschied zwischen den Gewinnern und den Verlierern war 11 Punkte. Mittels der Regressionsanalyse wurden interessante Informationen über die Beziehung der Prädiktorvariablen des Ballwurfs und der Assistenzen mit dem Endergebnis des Spieles entdeckt. Multiple und partiale Regressionskoeffiziente zeigen, dass das Endergebnis aufgrund der Prädiktorvariablen vorausgesehen werden kann. Die multiple Korrelation von 0,59 ist statistisch bedeutend und zweifellos ist 35% der Varianz den Prädiktorvariablen und dem Endergebnis gemeinsam. Unter den partialen Regressionskoeffizienten schienen 3 Variablen als bedeutende Anzeigen (SUT2NE — unerfolgreicher 2-Punkte-Schuß, SUT3NE- unerforlgreicher 3-Punkte-Schuß und SLBAUS - erfolgreicher Freiwurf). Die erworbenen Ergebnisse unterstützen den taktischen Bedarf nach guter Spielorganisation in der Verteidigungsphase, um eine rationale Ballwurfselektion zu ermöglichen und damit die Zahl unerfolgreicher Ballwürfe zu vermindern. Die Variable “SLBAUS” zeigt, dass die verlierende Mannschaft immer wieder dazu gezwungen war, mehrere Personalfouls zu machen, was vom Erfolgsamkeitsaspekt (Endresultat) für die in den Freischüssen erfolgreiche Gewinnermannschaft günstig war. Diese Studie ist die Fortsetzung einer vor langer Zeit durchgeführten Untersuchung über den Einfluss der Standardanzeigen der situationsbezogenen Effizienz auf das Endresultat oder die Leistung in einem Basketballspiel. Sie gibt weitere Möglichkeiten, um die Kenntnisbasis in diesem wichtigen Segment der exakten und objektiven Beobachtung der Ballspiele, besonders Basketballs, zu erweitern