MORFOLOŠKE RAZLIKE IZMEÐU IGRAČKIH POZICIJA KOD VRHUNSKIH RUKOMETAŠA

This study presents morphological characteristics of 37 elite Croatian junior and senior national male handball players. A set of 27 anthropometric measures were carried out on 9 wing attack players, 6 pivots, 5 goalkeepers and 17 back court players. The body fat percentage and the BMI were calculated. ANOVA showed statistically significant differences between wing attackers and other playing positions in variables of body height, body mass, biltareral measures of leg and arm length, abdomen skinfold, circumference of right extended upperarm, circumference of right flexed upperarm, bilateral measures of forearm circumference, circumference of right upperleg, bilateral measures of lower leg circumference and abdominal circumference. Morphological characteristics can influence the ability of players to respond better to the requirements of the certain position in the game.U ovom radu predstavljene su morfološke karakteristike 37 vrhunskih hrvatskih juniorskih i seniorskih rukometaša. Mjerenja su provedena putem seta od 27 antropometrijskih mjera, izmjerenih na 9 krilnih igrača, 6 pivota, 5 golmana i 17 vanjskih igrača. Postotak masti ITM (Indeks tjelesne mase) su izračunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički značajne razlike izmeðu krila i igrača sa ostalih pozicija u igri u varijablama tjelesne visine, tjelesne mase, obostrano u mjerama dužine ruke i noge, kožnom naboru trbuha, opsegu desne ispružene nadlaktice, ospegu desne savijene nadlaktice, obostrano u mjerama opsega podlaktice i potkoljenice, opsegu desne natkoljenice i opsegu trbuha. Morfološke karakterisitke mogu utjecati na bolji odgovor igrača obzirom na zahtjeve pojedine igračke pozicij

MORFOLOŠKE RAZLIKE IZMEÐU IGRAČKIH POZICIJA KOD VRHUNSKIH RUKOMETAŠA

This study presents morphological characteristics of 37 elite Croatian junior and senior national male handball players. A set of 27 anthropometric measures were carried out on 9 wing attack players, 6 pivots, 5 goalkeepers and 17 back court players. The body fat percentage and the BMI were calculated. ANOVA showed statistically significant differences between wing attackers and other playing positions in variables of body height, body mass, biltareral measures of leg and arm length, abdomen skinfold, circumference of right extended upperarm, circumference of right flexed upperarm, bilateral measures of forearm circumference, circumference of right upperleg, bilateral measures of lower leg circumference and abdominal circumference. Morphological characteristics can influence the ability of players to respond better to the requirements of the certain position in the game.U ovom radu predstavljene su morfološke karakteristike 37 vrhunskih hrvatskih juniorskih i seniorskih rukometaša. Mjerenja su provedena putem seta od 27 antropometrijskih mjera, izmjerenih na 9 krilnih igrača, 6 pivota, 5 golmana i 17 vanjskih igrača. Postotak masti ITM (Indeks tjelesne mase) su izračunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički značajne razlike izmeðu krila i igrača sa ostalih pozicija u igri u varijablama tjelesne visine, tjelesne mase, obostrano u mjerama dužine ruke i noge, kožnom naboru trbuha, opsegu desne ispružene nadlaktice, ospegu desne savijene nadlaktice, obostrano u mjerama opsega podlaktice i potkoljenice, opsegu desne natkoljenice i opsegu trbuha. Morfološke karakterisitke mogu utjecati na bolji odgovor igrača obzirom na zahtjeve pojedine igračke pozicij

RAZLIKE U MORFOLOŠKIM KARAKTERISTIKAMA IZMEĐU VRHUNSKIH HRVATSKIH RUKOMETAŠICA OBZIROM NA IGRAČKU POZICIJU

This study presents morphologic characteristics of 37 elite Croatian female handball players. A set of 21 anthropometric measures was carried out on 12 wing attack players, 6 pivots, 6 goalkeepers and 13 back court players. Body fat percentage and BMI were also calculated. ANOVA showed statistically significant differences in variables of longitudinal skeletal dimensions, body volume and body fat. Post hoc analysis showed the most statistically significant differences in aforementioned variables between goalkeepers and wing attack players. Wing attack players are found to be with the lowest height and weight values, whereas goalkeepers are the tallest and the heaviest among all players according to their game position. Differences between wing attack players and back court players have been found in variables of longitudinal skeletal dimensions, thigh skinfold measures and upper leg and upper arm circumference, latter being the only variable of difference between wing attackers and pivot players.U ovom radu predstavljene su morfološke karakterisitke 37 vrhunskih hrvatskih rukometašica. Mjerenja su provedena putem seta od 21 antropometrijske mjere na 12 krilnih igračica, 6 kružnih igračica (pivota), 6 golmanica i 13 vanjskih igračica. Postotak tjelesne masti i ITM (Indeks tjelesne mase) također su izračunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički značajne razlike u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, volumenu tijela i tjelesnoj masti. Post hoc analiza pokazala je najveće statistički značajne razlike u prethodno navedenim varijablama imeđu golmanica i krilnih igračica. Krilne igračice opisuju najniže vrijednosti visine i mase tijela, za razliku od golmanica koje opisuju najviše vrijednosti u visini i masi tijela u usporedbi s ostalim igračicama i pozicijama u igri. Statistički značajne razlike između krilnih igračica i vanjskih igračica pronađene su u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, bedrenom kožnom naboru, te opsegu natkoljenice i nadlaktice. Između krilnih igračica i pivota pronađene su statistički značajne razlike u opsegu nadlaktice

RAZLIKE U MORFOLOŠKIM KARAKTERISTIKAMA IZMEĐU VRHUNSKIH HRVATSKIH RUKOMETAŠICA OBZIROM NA IGRAČKU POZICIJU

This study presents morphologic characteristics of 37 elite Croatian female handball players. A set of 21 anthropometric measures was carried out on 12 wing attack players, 6 pivots, 6 goalkeepers and 13 back court players. Body fat percentage and BMI were also calculated. ANOVA showed statistically significant differences in variables of longitudinal skeletal dimensions, body volume and body fat. Post hoc analysis showed the most statistically significant differences in aforementioned variables between goalkeepers and wing attack players. Wing attack players are found to be with the lowest height and weight values, whereas goalkeepers are the tallest and the heaviest among all players according to their game position. Differences between wing attack players and back court players have been found in variables of longitudinal skeletal dimensions, thigh skinfold measures and upper leg and upper arm circumference, latter being the only variable of difference between wing attackers and pivot players.U ovom radu predstavljene su morfološke karakterisitke 37 vrhunskih hrvatskih rukometašica. Mjerenja su provedena putem seta od 21 antropometrijske mjere na 12 krilnih igračica, 6 kružnih igračica (pivota), 6 golmanica i 13 vanjskih igračica. Postotak tjelesne masti i ITM (Indeks tjelesne mase) također su izračunati. Univarijatna analiza varijance (ANOVA) pokazala je statistički značajne razlike u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, volumenu tijela i tjelesnoj masti. Post hoc analiza pokazala je najveće statistički značajne razlike u prethodno navedenim varijablama imeđu golmanica i krilnih igračica. Krilne igračice opisuju najniže vrijednosti visine i mase tijela, za razliku od golmanica koje opisuju najviše vrijednosti u visini i masi tijela u usporedbi s ostalim igračicama i pozicijama u igri. Statistički značajne razlike između krilnih igračica i vanjskih igračica pronađene su u varijablama longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, bedrenom kožnom naboru, te opsegu natkoljenice i nadlaktice. Između krilnih igračica i pivota pronađene su statistički značajne razlike u opsegu nadlaktice

Pokazatelji situacijske učinkovitosti ekipa sudionica svjetskog prvenstva za rukometaše, održanog 2003. godine u portugalu

The research on situation-related efficiency or performance was conducted on a sample of 60 handball matches (i.e. 120 records of activities performed exclusively during attack). Twenty-four different national teams were divided into four preliminary groups of six teams. The aim of this research was to analyse the factors of situational efficiency in handball, as in the following: (1) differences in the variances of situational factors among teams and (2) the contribution of standard performance parameters to the criterion of success in handball matches defined as a goal difference in the match’s final score. The sample of predictor variables encompassed the frequencies of shot effectiveness parameters, assists and technical errors. The criterion variable was defined as the final outcome of matches. Multivariate analysis of variance was used to determine the differences that were statistically significant (p < 0.01) among the variances of the observed standard parameters of situational efficiency. Each preliminary group was observed separately. A series of regression analyses was used to define the contribution of predictor variables to the successfulness of the teams. Although the level of the contribution of separate parts of the situational efficiency varied across the groups, the statistical significance was determined in all of them on a high statistical significance level (p < 0.01) with the determination coefficients which explained the common variance of the predictor system and the criterion (a goal difference) within a range of 0.73 – 0.84. However, it was not possible to create the general model of competition efficacy, because the structure of it varied across the teams and matches.Uvod Sukladno pravilima rukometne igre, pogodak je jedini element kojemu je dogovorno dodijeljena nominalna numerička vrijednost kojom se definira kumulativni angažman obje ekipe (Rogulj, 2003). Svaka utakmica je specifična manifestacija svih sposobnosti, osobina, znanja i ostalih karakteristika sportaša, ali i trenera i ostale prateće logistike. Upravo zato sučeljavanje dvaju protivnika proizvodi sličan, ali nikada isti razvoj, odnosno rezultatski tijek utakmice (Vuleta i sur., 2005). Svjetska prvenstva i druga velika natjecanja na kojima nastupaju nacionalne selekcije, održavaju se pretežno u relativno kratkom periodu s vrlo visokim natjecateljskim ritmom, pa se rezultati analiza pokazatelja situacijske efikasnosti mogu interpretirati samo u kontekstu pokazatelja detektiranih na takvoj vrsti natjecanja (Gruić i sur., 2005). Istraživanje se temelji na rezultatima i podacima prikupljenima na Svjetskom rukometnom prvenstvu održanom 2003. u Portugalu. Cilj rada je analizirati čimbenike situacijske efikasnosti u rukometu. Prvi parcijalni cilj rada je ispitati razlike u varijancama promatranih pokazatelja situacijske efikasnosti među skupinama preliminarnog dijela natjecanja. Drugi parcijalni cilj rada je analizirati razinu doprinosa situacijskih parametara uspješnosti ekipa definiranoj konačnim ishodom utakmice (gol – razlikom koja u svojim vrijednostima uključuje pobjedu, poraz i neodlučeni rezultat). Metode istraživanja Uzorak entiteta čini 60 utakmica preliminarnog dijela Svjetskog rukometnog prvenstva 2003. Sudjelovale su 24 reprezentacije koje su bile podijeljene u četiri grupe po šest ekipa. Prediktorski skup varijabli sadrži frekvencije uspješnosti šutiranja napadača s vanjskih, krilnih i linijskih pozicija, iz prodora, protunapada i sedmeraca, zatim frekvencije asistencija, tehničkih pogrešaka, opomena, isključenja i diskvalifikacija. U ovom radu uspješnost pojedinih ekipa definirana je gol-razlikom na kraju pojedinih utakmica. Rezultati Ukupni prosjek broja udaraca upućenih prema protivničkim vratima u 120 registriranih entiteta bio je oko 51 s postotkom uspješne realizacije od 53,22%. Od ukupnog broja, 21 udarac je bio upućen s vanjskih pozicija s uspješnošću realizacije od 38,54%. S krilnih pozicija upućeno je prosječno 8 udaraca uz 55,65%-tnu uspješnost realizacije, a s položaja kružnog igrača u prosjeku 9 udaraca uz uspješnost realizacije od 62,50%. Iz protunapada je od prosječno 6 udaraca uspješno realizirano 70,55%. Broj tehničkih pogrešaka (15,68) bio je prosječno veći od broja uspješnih proigravanja (12,04). Pobjedničke i poražene ekipe su u prosjeku podjednako često napad završavale udarcem na vrata (51,07 i 51,24), no s različitim postotkom uspješnosti realizacije. Pobjednici su s prosječno 62,25% uspješne realizacije bili bolji za oko 18% (ili oko 9 pogodaka) od poraženih ekipa (44,3%). S vanjskih pozicija pobjedničke ekipe su iz manjeg broja pokušaja (oko 17) imale veći postotak uspješne realizacije od poraženih ekipa (oko 25) – 48,78% u odnosu na 31,48% kod poraženih. Pobjedničke ekipe su od prosječno 9 udaraca s krilnih pozicija imale 62,16%-tnu realizaciju, dok su pora-žene ekipe na 7,41 udaraca prosječno uspješno realizirale tek pola (47,63%). S pozicija kružnog napadača pobjedničke ekipe su uz veći broj upućenih udaraca (prosječno 10,16 u odnosu na prosječnih 8,24 udaraca poraženih ekipa) imale i značajno veći postotak uspješne realizacije u odnosu na poražene ekipe (66,67% prema 57,02%). Činjenicu da su pobjedničke ekipe zbog svog dobrog obrambenog djelovanja češće dolazile u priliku uputiti uda-rac iz protunapada (prosječno 7,74) od poraženih ekipa (prosječno 4,31), prati i bolja uspješnost realizacije (76,87% pobjednika prema 59,4% poraženih). Odnos uspješnih asistencija i pogrešaka je ujednačen kod pobjednika (prosječno 14,40 odnosno 14,42), a kod poraženih ekipa broj pogrešaka (prosječno 16,74) prevladava nad brojem uspješnih proigravanja igrača u situaciji izglednoj za postizanje pogotka (prosječno 9,81). Varijabla neuspješan šut s vanjskih pozicija (FS_N) u skupinama A, B i C ima statistički značajan (p=0,00-1) negativan utjecaj (BETA= -0,44-56), a varijabla uspješan šut iz protunapada (FB_U) u skupinama A, C i D ima statistički značajan (p=0,01) pozitivan utjecaj (BETA= 0,42-55) na gol-razliku na kraju utakmica preliminarnog dijela natjecanja. Varijabla uspješan šut s vanjskih pozicija (FS_U) u skupini B ima statistički značajan (p=0,03) pozitivan utjecaj (BETA= 0,28) na gol-razliku na kraju utakmica preliminarnog dijela natjecanja. Na vrlo visokoj razini zaključivanja (p=0,01) isto se može tvrditi i za varijablu tehničke pogreške u napadu (ERR) (BETA= - 0,42) u skupini C. Samo u skupini D se, na vrlo visokoj razini statističkog zaključivanja, može tvrditi da su varijable uspješan šut s krilnih napadačkih pozicija (BETA= 0,31; p<0,03) i uspješan šut s pozicije kružnog napadača (BETA= 0,34; p<0,01) imale pozitivan utjecaj na konačnu rezultatsku uspješnost definiranu gol-razlikom na kraju utakmica. Rasprava i zaključak Multivarijatnom analizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike (p<0,01) između varijanci promatranih standardnih pokazatelja situacijske efikasnosti u četiri natjecateljske skupine preliminarnog dijela natjecanja, pa se svaka skupina promatrala odvojeno. Generatori uspješnosti u skupini D bitno se razlikuju od generatora uspješnosti u ostalim natjecateljskim skupinama (jedino je u ovoj skupini težište igre prebačeno s vanjskih napadača na linijske igrače). Serijom regresijskih analiza analiziran je utjecaj prediktorskih varijabli na uspješnost ekipa. Iako se opisi rezultata provedenih analiza na skupinama razlikuju, kod svih je utvrđena statistička značajnost na visokoj razini zaključivanja (p<0,01) s koeficijentima determinacije koji opisuju zajednički varijabilitet sustava prediktora i kriterija (gol-razlika) u rasponu od 0,73 do 0,84. Na temelju rezultata dobivenih analizom parametara situacijske efikasnosti u napadu, moguće je zaključiti da potvrđuju neke zaključke drugih autora koji se bave ovom problematikom (Rogulj, 2003; Vuleta i sur., 2005, Gruić i sur., 2005; itd.). Parcijalni rezultati regresijskih analiza potvrđuju važnost situacijske efikasnosti vanjske napadačke linije u generiranju konačnih rezultata. Ukupna varijanca kriterija uspješnosti ekipa uvelike je objašnjena situacijskom (ne) efikasnošću vanjskih igrača, odnosno efikasnošću protunapadačkog djelovanja. Rezultati koji ukazuju na postojanje uzročno-posljedične veze između ova dva čimbenika uspješnosti znakoviti su jer ocrtavaju smjernice razvoja rukometne igre. Linijski igrači su usavršili svoje vještine i sposobnosti gotovo do krajnjih granica, pa se na temelju njihovog tehničko-taktičkog djelovanja ne može očekivati znatno podizanje razine igre u napadu. Uz činjenicu da su kvalitetni, visoko trenirani vanjski igrači bili nositelji uspješnosti ekipa na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003 rezultanta svih provedenih statističkih i matematičkih postupaka i analiza glasi: konačna uspješnost ekipa u svakoj preliminarnoj natjecateljskoj skupini, odnosno na kraju natjecanja, uvjetovana je različitim faktorima, a model situacijske učinkovitosti različit je za svaku pojedinu ekipu i u svakoj pojedinoj utakmici

Pokazatelji situacijske učinkovitosti ekipa sudionica svjetskog prvenstva za rukometašice, održanog 2003. godine u Hrvatskoj

The research was conducted on a sample of 60 handball matches (a total of 120 play records of individual teams) during the preliminary part of the 2003 World Championship for women in Croatia. Twentyfour different female national handball teams were divided into four preliminary competition groups of six teams. The goal was to determine and analyse the factors of performance or situational efficiency in handball. The research focused on the differences in variances of the situational factors among the teams and on the contribution of standard situational parameters to the criterion outcomes of handball matches defined as the goal-difference in the match’s final score. The sample of predictor variables encompassed the shooting efficiency parameters across playing positions, assists, 7-m-throws won, and technical errors committed. The criterion variable was defined as the goal-difference of the match’s final score. Multivariate analyses of variance were used to determine the differences that were statistically significant at the level of p<.01 among the variances of the observed standard parameters of performance. Therefore, each preliminary group was observed separately. The series of regression analyses was used to define the contribution of the predictor variables to the performance of the teams. The obtained results showed that the performance of the teams in each group was described by different performance factors; the statistical significance was determined in all the groups at a high conclusion level (p<.01). The conclusion was that the final competition efficacy model or performance of the teams in every preliminary group or at the end of the competition was preconditioned by different factors.Uvod Rukometnu igru obilježava jednostavno definiran cilj - postizanje što većeg, odnosno primanje što manjeg broja pogodaka (Rogulj, 2003). Pojedine utakmice službenih natjecanja situacije su kada se tako jednostavno definirani cilj želi konkretizirati. Svako se nadmetanje prati službenim statističkim programom u samom tijeku natjecanja ili se pak naknadno pregledava video zapis utakmice. Analizom prikupljenih podataka moguće je utvrditi efikasnost promatranih ekipa, odnosno čimbenike koji su pridonijeli ostvarivanju postignutog rezultata. Stručnjaci i treneri koji analiziraju efikasnost svojih igračica u natjecateljskim uvjetima u mogućnosti su donijeti racionalnu odluku o pojedinačnom učinku svake igračice i ekipe u cjelini te ujedno analizom igre protivničke ekipe izvršiti kvalitetnu pripremu za sljedeću utakmicu. Nažalost, brzi transfer službenih statističkih obrada pojedinih utakmica rukometni eksperti mogu koristiti samo na natjecanjima europske i svjetske razine. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su podaci prikupljeni na Svjetskom prvenstvu u rukometu za žene, održanom u Hrvatskoj 2003. godine. Cilj rada je analizirati doprinos pokazatelja situacijske efikasnosti u napadu na natjecateljsku uspješnost, tj. na konačni ishod utakmice definiran gol-razlikom na kraju utakmice u pojedinim natjecateljskim skupinama. Metode istraživanja Uzorak entiteta predstavlja 120 zapisa podataka o igri 24 nacionalne ekipe u 60 utakmica preliminarnog dijela Svjetskog rukometnog prvenstva za žene 2003. godine u Hrvatskoj. Sudionice prvenstva bile su podijeljene u četiri skupine po šest ekipa. Prediktorski skup varijabli sadrži frekvencije uspješnog i neuspješnog šutiranja napadača s različitih igračkih pozicija (vanjskih, linijskih i krilnih) i iz protunapada te frekvencije asistencija, izborenih sedmeraca i tehničkih pogrešaka. Za potrebe ovog istraživanja pri utvrđivanju uspješnosti korištena je kriterijska varijabla gol-razlika na kraju utakmice. Rezultati U preliminarnom dijelu natjecanja ukupni prosjek broja udaraca upućenih prema golu iznosi 51,79 s postotkom uspješne realizacije od 52,46%. S obzirom na igračke pozicije, najviše udaraca upućeno je s vanjskih pozicija (prosječno 22,67) s postotkom uspješne realizacije od 34,10%. Slijede udarci s krilnih pozicija (prosječno 9,80), s postotkom uspješne realizacije od 50,07%, zatim udarci s mjesta kružnog napadača (prosječno 6,04) s postotkom uspješne realizacije od 70,03%. Iz protunapada su prosječno upućena 6,42 udarca, od čega je uspješno realizirano oko 76,94%. Prosječan broj asistencija iznosi 15,26, a tehničkih pogrešaka 17,73. Ekipe su u prosjeku iznudile 4,58 sedmeraca na utakmicama. Pobjedničke ekipe prosječno su upućivale 3,55 udaraca na vrata više od poraženih ekipa, s razlikom u uspješnosti realizacije izražene u postocima u odnosu 61,31% : 43,33% u korist pobjedničkih ekipa. S vanjskih pozicija pobjedničke ekipe prosječno su upućivale ukupno 19,76 udaraca, sa 41,95% uspješne realizacije, a poražene ekipe 25,36 udaraca od kojih je 28,35% uspješno realizirano. Uspješnost realizacije s linijskih pozicija (krilo i kružni napadač) za pobjedničke ekipe iznosila je 66,16% od ukupno upućenih prosječno 17,23 udarca. Poražene ekipe, osim što su upućivale prosječno manje udaraca (14,51) s istih pozicija, imale su i slabiju realizaciju – 49,82%. Pobjedničke ekipe češće su dolazile u situacije za protunapadačko djelovanje (prosječno 8,69 puta) s uspješnijom realizacijom (80,66%) u odnosu na poražene ekipe, koje su od prosječno 4,12 protunapada uspješno realizirale 68,68%. Igračice pobjedničkih ekipa učestalije su surađivale (prosječno 19,38 asistencija) od igračica poraženih ekipa (prosječno 11,12 asistencija). Prosječno veliki broj pogrešaka imale su obje ekipe (15,43 pobjedničke, 20,38 poražene) s time da su u prosjeku po utakmici poražene ekipe imale pet pogrešaka više. Situaciju za realizaciju kaznenog udarca pobjedničke ekipe ostvarile su prosječno pet puta na utakmici, a samo jednom manje istu situaciju iznudile su poražene ekipe. Rezultati parcijalne regresijske analize ne pridaju statističku značajnost nijednoj varijabli prediktorskog skupa u natjecateljskoj skupini A, odnosno nijedan promatrani segment nije doprinosio rezultatu u toj mjeri da bi se mogla determinirati statistička značajnost. Varijabla uspješan šut s krilnih pozicija (WI_U) u skupini B ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.38) na konačnu rezultatsku uspješnost definiranu gol-razlikom na kraju utakmica. Na isti kriterij u skupini B statistički značajan, ali negativan utjecaj (BETA=-.24; -.37) imaju varijable neuspješan šut s krilnih pozicija (WI_N) i neuspješan šut s vanjskih pozicija (9M_N). U natjecateljskoj skupini C varijabla uspješan udarac iz protunapada (FB_U) ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.53), dok varijabla tehničke pogreške (TF) ima statistički značajan negativan utjecaj (BETA=-.33) u objašnjenju kriterija gol-razlika. U skupini D, varijabla uspješan šut s pozicije kružnog napadača (6M_U) ima statistički značajan pozitivan utjecaj (BETA=.43) na definirani kriterij uspješnosti, dok varijable neuspješan šut s pozicije kružnog napadača (6M_N) te neuspješan šut krilnih napadača (WI_N) imaju statistički značajan negativan utjecaj (BETA=-.43;-.37) na uspješnost ekipa, definiranu gol-razlikom. Rasprava i zaključak Doprinos prediktorskih varijabli u definiranju uspješnosti ekipa u pojedinim preliminarnim skupinama analiziran je serijom regresijskih analiza. U svakoj skupini uspješnost je opisana različitim varijablama prediktorskog skupa, no kod svih je utvrđena visoka značajnost na razini zaključivanja (p<.01). Zajednički varijabilitet prediktorskog skupa i kriterija (gol-razlika) opisan je vrijednostima koeficijenta determinacije, koji se kreće u rasponu od .67 do .86 obzirom na različite natjecateljske skupine. Pretpostavlja se da potpuno objašnjenje, odnosno 14 do 33% varijabiliteta kriterija definiranog gol-razlikom leži u varijablama koje nisu obuhvaćene ovim skupom prediktorskih varijabli, kao što su: broj postavljenih napada, dužina napada, situacijska efikasnost protivničke ekipe, situacijska efikasnost u obrani (vratara, obrambenih igrača) i sl. Bitno je naglasiti kako veličina i struktura uzorka entiteta i promatranih varijabla ograničava vrijednost dobivenih informacija te upozorava na mogućnosti pogrešaka u interpretaciji. Opći zaključci koji se odnose na utvrđivanje čimbenika situacijske efikasnosti podrazumijevaju istovremeno skladno ofenzivno djelovanje svih napadačkih linija. Rezultati provedenih analiza na ovom prvenstvu ističu važnost racionalizacije šutiranja vanjskih te linijskih (krilnih i kružnih) napadačica u definiranju uspješnosti pojedinih ekipa. Rezultatska uspješnost ovisi o različitim čimbenicima, dok se model situacijske efikasnosti razlikuje od ekipe do ekipe u svakoj pojedinoj utakmici (Gruić, 2006). Dobiveni rezultati o uspostavljenim relacijama pokazatelja situacijske efikasnosti u fazi napada značajno doprinose razvoju modela igre za buduća velika natjecanja

Erstellung eines Fragebogens zur Einschätzung, inwiefern unsportliches Verhalten als berechtigt wahrgenommen wird

Cilj rada bio je konstruirati upitnik za procjenu percipirane legitimnosti nesportskoga ponašanja, utvrditi njegove mjerne karakteristike i provjeriti teorijske pretpostavke o relacijama percipirane legitimnosti nesportskog ponašanja sa spolom, sportskim stažem i rangom natjecanja. Konstruirani upitnik sadrži 14 čestica, koje opisuju specifična nesportska ponašanja iz kategorija fizičke agresije, verbalne agresije i varanja. Stupanj percipirane legitimnosti nesportskoga ponašanja može se interpretirati analizom odgovora na pojedine čestice upitnika, rezultatima na podskalama Legitimnost težih prekršaja, Legitimnost lakših prekršaja i Legitimnost verbalne agresije ili ukupnim rezultatom. Mjerna svojstva upitnika utvrđena su na uzorku od 251 studenta Kineziološkoga fakulteta u Zagrebu. Komponentnim modelom faktorske analize, pri čemu je primijenjen Guttman-Kaiserov kriterij za redukciju broja glavnih komponenata i oblimin rotacija s Kaiserovom normalizacijom, utvrđena je jednostavna i semantički interpretabilna faktorska struktura. Cronbachov koeficijent pouzdanosti kretao se od 0,77 do 0,86, a test-retest pouzdanosti od 0,67 do 0,85. Serijom multiplih regresijskih analiza utvrđena je različita povezanost spola, sportskoga staža i ranga natjecanja s pojedinim podskalama upitnika. Rezultati istraživanja pokazuju da konstruirani upitnik ima zadovoljavajuća mjerna svojstva te da se može rabiti za procjenu percipirane legitimnosti težih prekršaja, lakših prekršaja i verbalne agresije u sportu.The aim of this study was to develop a questionnaire for the assessment of perceived legitimacy of unsportsmanlike conduct, to examine its psychometric characteristics and relations with gender, sport experience, and competition level. The questionnaire (PLNP) has 14 items describing physical aggression, verbal aggression and cheating. The participant assesses the acceptability of each type of behavior on a Likert five-point scale. The degree of perceived legitimacy can be obtained on the basis of answers to each questionnaire item, the results on the subscales – Legitimacy of Serious Fouls, Legitimacy of Less Serious Fouls, and Legitimacy of Verbal Aggression – or on the basis of the total result. Psychometric characteristics of the questionnaire were tested on a sample of 251 students of the Faculty of Kinesiology. Principal components factor analysis revealed a simple and semantically interpretable factor structure. Cronbach\u27s reliability coefficients ranged from 0.77-0.86, while test-retest reliability ranged from 0.67-0.85. Multiple regression analyses revealed different relations of gender, sport experience, and competition level with PLNP subscales. The developed questionnaire showed satisfactory psychometric characteristics and that it can be used for the assessment of perceived legitimacy of serious fouls, less serious fouls, and verbal aggression in sports.Das Ziel dieser Arbeit war, einen Fragebogen zu konstruieren, um einschätzen zu können, inwiefern unter Sportlern unsportliches Verhalten als berechtigt wahrgenommen wird; des Weiteren soll der Fragebogen ermöglichen, die messbaren Merkmale unsportlichen Verhaltens zu ermitteln sowie theoretische Grundvoraussetzungen zum Bezug zwischen wahrgenommener Legitimität unsportlichen Verhaltens einerseits und Geschlechtszugehörigkeit, Dauer der Sportkarriere und Ranglistenposition andererseits zu überprüfen. Der erstellte Fragebogen enthält 14 Komponenten, mit denen spezifische unsportliche, den Kategorien körperliche und verbale Aggression sowie Betrug zugehörende Verhaltensmuster beschrieben werden; es war Aufgabe der Untersuchungsteilnehmer, anhand der Likert-Skala (Stufen 1 bis 5) zu bewerten, inwiefern die beschriebenen Verhaltensmuster akzeptabel seien. Die Stufen der wahrgenommenen Legitimität unsportlichen Verhaltens konnten anhand einer Analyse der zu den einzelnen Komponenten gewonnenen Fragen ermittelt werden, und zwar mittels Aussagen, die zu den Subskalen Berechtigung schwerwiegenderer Vergehen, Berechtigung leichterer Vergehen und Berechtigung verbaler Aggression gemacht wurden, oder aber aufgrund des Gesamtergebnisses. An der Untersuchung nahmen 251 Studenten der Fakultät für Sportwissenschaft in Zagreb teil. Anhand einer Faktorenanalyse mit Komponentenmodell, wobei nach dem Guttmann- Kaiser\u27schen Kriterium zur Reduzierung der Hauptkomponentenzahl sowie nach der Oblimin-Rotation verfahren wurde, konnte eine einfache und semantisch interpretationsfähige Faktorenstruktur ermittelt werden. Der Reliabilitäts-Koeffizient nach Cronbach lag bei 0,77–0,86, die Test-Retest-Reliabilität wiederum bei 0,67–0,85. Eine Serie multipler Regressionsanalysen ergab unterschiedliche Beziehungsmuster zwischen Geschlechtszugehörigkeit, Dauer der Sportkarriere und Ranglistenposition einerseits und einzelnen Subskalen andererseits. Die Untersuchung erwies, dass der erstellte Fragebogen über befriedigende messbare Eigenschaften verfügt und dass er ohne Weiteres eingesetzt werden kann, um festzustellen, inwiefern unter Sportlern schwere und leichtere Vergehen sowie verbale Übergriffe als berechtigt wahrgenommen werden

BodyMeasures - Sustav za digitalno mjerenje ljudskog tijela

BodyMeasures je inovativni softverski proizvod koji, u svega nekoliko sekundi, koristeći računalni vid, izmjeri ljudsko tijelo (visinu, dužinu podlaktice, potkoljenice itd.) što je značajno brže od svih dosadašnjih priznatih metoda, kojima je za ta ista mjerenja potrebno 25-45 minuta. Prednost BodyMeasures je i što se obavlja u realnom vremenu, bez snimanja fotografija, čime je zajamčena privatnost, anonimnost i sigurnost svake osobe. Proizvod je primjenjiv u čitavom nizu područja: sportu, zdravstvu, obrazovanju, ergonomiji, modi, prodaji odjeće, marketingu i promociji, turističkoj industriji, osiguranju

BodyMeasures - Sustav za digitalno mjerenje ljudskog tijela

BodyMeasures je inovativni softverski proizvod koji, u svega nekoliko sekundi, koristeći računalni vid, izmjeri ljudsko tijelo (visinu, dužinu podlaktice, potkoljenice itd.) što je značajno brže od svih dosadašnjih priznatih metoda, kojima je za ta ista mjerenja potrebno 25-45 minuta. Prednost BodyMeasures je i što se obavlja u realnom vremenu, bez snimanja fotografija, čime je zajamčena privatnost, anonimnost i sigurnost svake osobe. Proizvod je primjenjiv u čitavom nizu područja: sportu, zdravstvu, obrazovanju, ergonomiji, modi, prodaji odjeće, marketingu i promociji, turističkoj industriji, osiguranju