Quality Assurance at the Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb

Tijekom 97 godina postojanja Fakultet obavlja osnovnu obrazovno-znanstvenu funkciju u području veterinarske medicine. Osim obrazovanja i znanstvenih istraživanja, Fakultet provodi aktivnosti i na brojnim drugim područjima, što ide u prilog činjenici da je veterinarska medicina iznimno dinamična profesija koja se bavi raznolikim oblicima djelovanja. Sustav osiguravanja kvalitete na Veterinarskom fakultetu sastavni je dio razvoja Fakulteta i nužan dio u ostvarenju misije i vizije Fakulteta. Osiguravanje kvalitete nastave, studijskih programa i drugih oblika djelovanja prati se putem periodičnih unutarnjih i vanjskih nadzora, posebice od strane AZVO-a i EAEVE-a. Ostali procesi koji se odvijaju na Veterinarskom fakultetu (znanstveno-istraživački rad, stručni rad, međunarodna suradnja, administrativno poslovanje, upravljanje organizacijom) provode se i nadziru i prema normi ISO 9001:2008, koja je na Fakultetu u primjeni od 2014. godine, odlukom Uprave i Fakultetskog vijeća. Na Veterinarskom fakultetu trenutačno postoji i pet laboratorija akreditiranih u skladu s normom ISO 17025:2007, koji djeluju kao službeni i referentni laboratoriji Republike Hrvatske. Misao vodilja sustava kvalitete Veterinarskoga fakulteta jest omogućiti izvrsnost u svim oblicima djelovanja: od najkvalitetnije nastave do najnovijih istraživanja, što sve zajedno omogućuje zaokruženu potporu studentima i djelatnicima, ali i poboljšava odnose s veterinarima i širom zajednicom. Prihvaćanje kulture kvalitete od strane svih djelatnika Veterinarskoga fakulteta iznimno je važno za daljnji razvoj, kao i prelazak iz sustava osiguravanja kvalitete u cjeloviti i jedinstven sustav kvalitete, koji će omogućiti neprekidno poboljšavanje rada i putem analize rizika smanjiti ili ukloniti mogućnosti pogrešaka na razini Fakulteta.Over the 97 years of its existence, the Faculty of Veterinary Medicine of the University of Zagreb has conducted education and scientific research in the field of veterinary medicine. In addition, the Faculty conducts activities in many other areas, which attests to the fact that veterinary medicine is an extremely dynamic profession, involved in various forms of activities. The system of quality assurance at the Faculty of Veterinary Medicine is an integral part of the development of the Faculty, and is a necessary part in achieving the mission and vision of the Faculty. To ensure the quality of teaching and the study programs in general, periodic internal and external inspections are conducted, in particular by AZVO and EAEVE. Other processes that take place at the Faculty of Veterinary Medicine (scientific research, professional work, international cooperation, administrative management) have been implemented and monitored in accordance with ISO 9001:2008, since 2014. At the Faculty of Veterinary Medicine, there are currently five laboratories accredited in accordance with ISO 17025: 2007, which act as official and reference laboratories for Croatia. The guiding principle of the quality systems at the Faculty is to provide excellence in all activities: from the highest quality of education to the latest research, all of which provides comprehensive support for students and staff, but also improves relationships with veterinarians and the wider community. The acceptance of a quality culture by all employees of the Faculty is very important for further development, as well as the transition from a quality assurance system to an integrated and unified total quality system, which will allow continuous improvement of all activities

Genotipovi bakterije Chlamydia psittaci u golubova u Hrvatskoj.

In this investigation fecal samples from a total of 232 homing pigeon lofts, belonging to both racing and breeding pigeons, were examined by specific real-time PCR to reveal the presence of Chlamydiaceae, and randomly collected Chlamydia positive samples were genotyped by two different molecular methods; C. psittaci-specific restriction fragment length polymorphism (RFLP) and Multiple-Locus Variable number tandem repeat Analysis (MLVA), in order to obtain relevant information about the prevalence of different genotypes, and to reveal the potential threat to humans that come into close contact with homing pigeons. Chlamydiosis in birds manifests as an acute, unapparent, sub-clinical, and chronic disease, but frequently also as an asymptomatic infection, which represents an additional danger for public health. Currently, nine different genotypes of C. psittaci have been generally accepted, based on PCR amplification, as well as an additional six provisional genotypes, based on DNA microarray. The predominant serotype/genotype in pigeons is B, but also other genotypes were discovered, such as A, C and D, as well as mixed infection. Out of 232 examined samples, 30 (12.9%) of them were PCR positive. DNA from six random positive fecal samples was further examined and the presence of C. psittaci was confirmed in all of them. According to RFLP genotyping, from 6 C. psittaci positive samples, 4 of them belonged to genotype B, and 2 strains remained untyped, due to the low concentration of DNA isolated. Regarding the MLVA typing, the pattern assigned as 22146334 could be described as a classical “pigeon” MLVA pattern. The presence of 12.9% homing pigeons positive to Chlamydiaceae by PCR clearly demonstrates the presence of zoonotic microorganisms and a possible risk for pigeon fanciers that come in close contact with the birds.Ukupno su bila pretražena 232 uzorka izmeta golubova na prisutnost bakterija porodice Chlamydiaceae pomoću za Chlamydiaceae specifične lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu. Nasumično odabrani pozitivni uzorci pretraženi su i na prisutnost bakterije Chlamydia psittaci (C. psittaci), te su u slučaju pozitivnog nalaza i genotipizirani pomoću dvije različite molekularne metode - MLVA i RFLP, kako bi dobili svrsishodne informacije o učestalosti različitih genotipova, te otkrili potencijalnu prijetnju za zdravlje ljudi koji dolaze u bliži kontakt s golubovima. Klamidioza u ptica očituje se kao akutna, inaparentna, supklinička ili kronična bolest, ali često i kao asimptomatska zaraza, što predstavlja dodatnu opasnost za javno zdravstvo. Novijim istraživanjima, temeljenim na lančanoj reakciji polimerazom (PCR) nađeno je devet različitih genotipova C. psittaci. Prevladavajući serotip/genotip u golubova je B, ali su u njih nađeni i drugi genotipovi, kao što su A, C i D, te mješovite infekcije. Od 232 pregledana uzorka, njih 30 (12,9%) bilo je pozitivno na prisutnost bakterija iz porodice Chlamydiaceae. Nasumično izabrana DNK šest pozitivnih uzoraka dodatno je pretražena i na prisutnost C. psittaci, te je nalaz bio pozitivan u svih šest uzoraka. Pomoću PCR-RFLP metode, od 6 uzoraka pozitivnih na bakteriju C. psittaci, četiri su pripadala genotipu B, dok se dva uzorka nisu mogla pretražiti zbog niske koncentracije izdvojene DNK. Pomoću MLVA metode, četiri pretražena uzorka označena su oznakom 22146334, što se opisuje kao “golublji” genotip. Nalaz 12,9% golubova pozitivnih na prisutnost bakterija porodice Chlamydiaceae jasno pokazuje prisutnost uzročnika u jatima golubova u Hrvatskoj, te mogući rizik za uzgajivače koji dolaze u bliski kontakt s pticama

Molekulska karakterizacija APEC sojeva E. coli izdvojenih na farmama peradi Republike Hrvatske

Kolibaciloza uzrokovana ptičjim patogenim sojevima bakterije Escherichia coli (APEC) stvara velike gospodarske gubitke u intenzivnoj peradarskoj proizvodnji. Često nastaje kao sekundarna infekcija zbog imunosupresije uzrokovane drugim bolestima. Osim toga, neadekvatni zoohigijenski uvjeti i drugi stresni čimbenici kao što je nesivost mogu utjecati na pojavu bolesti. S obzirom na velike štete koje uzrokuje te postojanje zoonotskog potencijala, utvrđivanje proširenosti APEC sojeva i njihova tipizacija, može pomoći u provođenju nužnih profilaktičkih mjera kao što je cijepljenje. U ovom su istraživanju izdvojeni sojevi E. coli iz lešina dostavljenih na patomorfološku pretragu s farmi peradi koje imaju probleme s kolibacilozom. Iz bakterijskih je kultura izdvojena ukupna DNK i određena pripadnost filogenetskim skupinama (A, B1, B2, D) dokazivanjem gena chuA, yjaA i ulomka DNK Tspe4.C2 primjenom PCR reakcije. Utvrđeno je i postojanje pojedinih gena virulencije koji mogu biti pokazatelj patogenosti sojeva. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da postoji velika raznovrsnost filogenetskih skupina E. coli što otežava provođenje imunoprofilakse, te su utvrđene razlike u prevalenciji određenih gena virulencija između pojedinih sojeva

Morfološke osobitosti pasivnog fleksornog mehanizma ptica s različitim rasporedom prstiju

Birds possess a mechanism which allows passive flexion of the digits of the hind limbs which consists of two components: “automatic digital flexor mechanism” (ADFM) and “digital tendon-locking mechanism” (DTLM). The aim of this paper was to establish the existence and specificities of those components in examples of birds with anisodactyl (domestic chickens) and zygodactyl (parrots) digit layout using standard anatomical dissection and histological methods. Spatial distribution of the parrots’ muscles with a central role in DTLM (M. flexor digitorum longus and m. flexor hallucis longus) was the same as the chickens’. The plantar position of the fourth digit, which makes the difference between the anisodactyl and the zygodactyl digit layouts, did not cause changes in the position and function of this flexor muscles. The domestic chickens’ tendon sheath ridges, as well as the tendon tubercles of the flexor muscles were less developed while the parrots’ tubercles and ridges were clearly defined and the differences in their morphology were visible. There were no chondrogenic elements or they were barely noticeable in the parrots’ tendons. A potential cause of these distinctions could be the difference in the load which the tendons endure due to the different biomechanical composition. The parrots primarily inhabit trees where they move agilely around by grasping the branches. The Galliformes have a much larger body mass which is a consequence of their life on the ground, so the flexor muscle tendons suffer a greater load than the parrots and the cartilage tissue embedded in the tendon itself could act to distribute the weight of the body borne by the foot and the tendonPtice posjeduju mehanizam koji im omogućuje pasivnu fleksiju prstiju noge, a sastoji se od dvije komponente: automatskog digitalnog fleksornog mehanizma (ADFM) i digitalnog mehanizma zatvaranja tetiva (DTLM). Cilj ovoga rada bio je ustanoviti postojanje i specifičnost ovih komponenti u predstavnika ptica s anizodaktilnim (domaća kokoš) i zigodaktilnim (papige) rasporedom prstiju, primjenjujući standardnu anatomsku sekciju i histološke metode. Prostorna organizacija mišića koji imaju središnju ulogu u DTLM-u (m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus) jednaka je u papiga i domaće kokoši. Plantarni položaj četvrtog prsta, što čini razliku između anizodaktilnog i zigodaktilnog rasporeda prstiju, nije uvjetovao promjene položaja i funkcije tih fleksornih mišića. Nabori tetivnih ovojnica i kvržice na tetivama fleksornih mišića bili su slabije razvijeni u domaće kokoši, dok su u papiga nabori i kvržice bili jasno definirani, a njihove morfološke razlike vidljive. Hondrogeni elementi nedostaju ili su jedva zamjetni u tetivama papiga. Mogući uzrok ovoj pojavi mogla bi biti razlika u opterećenju koje trpe tetive zbog različitih biomehaničkih prilika. Papige su primarno vezane za krošnje drveća gdje se vrlo spretno kreću prihvatom za grane. Kod galiformnih je ptica masa tijela znatno veća, što je posljedica prilagodbe životu na tlu, pa tetive fleksornih mišića trpe veće opterećenje nego kod papiga, dok hrskavično tkivo uklopljeno u samu tetivu može djelovati na raspodjelu mase tijela koje podnosi stopalo, pa samim tim i tetiva

Struktura ilegalno uvezenoga mesa i mesnih proizvoda i pojavnost bakterije Escherichia coli u uzorcima zaplijenjenima na graničnim prijelazima Republike Hrvatske

Prevention and control of foodborne diseases is an international public health goal. Legal imports of food of animal origin are monitored for contamination, and alerts are reported regularly, but food brought into the country illegally could represent a potential threat to consumers’ health. In order to assess the level of the risk for public health from uncontrolled imported food of animal origin entering the Republic of Croatia, 83 meat samples were collected at 6 border points between Croatia and third countries. The origins of all confiscated samples were third countries, and the final destinations were EU countries and Switzerland. The weight of the confiscated samples ranged from 500 g to 108 kg. Special attention was focused on the presence of E. coli and its antimicrobial susceptibility. From altogether 83 confiscated meat samples, 8 were positive for E. coli. Although STEC and/or O157, as well as multidrug resistant E. coli were not found in the examined samples, illegally imported meat should be monitored continuously to prevent possible foodborne bacterial infections.Prevencija i kontrola bolesti uzrokovanih hranom među glavnim su ciljevima javnoga zdravstva diljem svijeta. Legalan uvoz hrane redovito se prati službenim kontrolama i o tome se redovito izvješćuje. S druge strane, hrana koja se nezakonito unese u zemlju mogla bi biti potencijalna prijetnja zdravlju potrošača. Kako bi se procijenila razina rizika za javno zdravstvo, ukupno 83 uzorka mesa i mesnih proizvoda različita podrijetla oduzeta su na šest graničnih prijelaza između Hrvatske i trećih zemalja. Posebna je pozornost bila usmjerena na prisutnost E. coli i njezinu antimikrobnu osjetljivost. Podrijetlo pošiljki bile su tzv. treće zemlje, a konačna destinacija zemlje EU-a i Švicarska. Težina zaplijenjenih pošiljki bila je od 500 g do 108 kg. E. coli pronađena je u ukupno 8 zaplijenjenih pošiljki. Iako u ispitivanim uzorcima nisu pronađeni STEC/O157 ni multirezistentna E. coli, nezakonito unesenu hranu svakako treba kontinuirano pratiti i pregledavati kako bi se spriječilo širenje bakterijske infekcije uzrokovane hranom

Monitoring potvrđuje visoku prevalenciju bakterije Mycoplasma synoviae u jatima nesilica u Hrvatskoj

Mycoplasma synoviae (MS), despite its lower pathogenicity, has the ability to cause significant losses in poultry production but is usually underdiagnosed. In egg layer production, losses could be significant because of the drop in egg production and poor eggshell quality. Problems with colibacillosis and other infections secondary to MS have been continuously reported on Croatian egg layer farms. As a result, regular monitoring of flocks also included screening of the seroprevalence and molecular detection of MS using ELISA and qPCR tests, respectively. During monitoring, altogether 1135 samples were tested, including 1067 serum samples and 68 tracheal swabs, in a total of 126 flocks and 83 longitudinally merged flocks on 15 farms during the period from 2017 to 2021. The results showed a high general prevalence of MS with 86.6 % positive layer farms, while grouped flock seroprevalence and prevalence were 98.6% and 85.7%, respectively. With age, seroprevalence and ELISA titers rise significantly compared to the rearing period, with a significant mutual correlation over the entire production period. Additionally, there is a significant correlation between ELISA titers and age in weeks. Several flocks covered longitudinally from the first week of age, over the rearing period to the end of production, showed low prevalence during the rearing period, with a later significant rise in titer and prevalence, which indicates the dominance of horizontal transmission during production. Overall results indicate the need for a prompt reaction regarding preventive measures, such as better flock management, biosecurity and vaccination, which would reduce the losses and improve production.Mycoplasma synoviae (MS), unatoč nižoj patogenosti, može uzrokovati značajne gubitke u proizvodnji peradi, no obično je poddijagnosticirana. Gubici u proizvodnji konzumnih jaja mogu biti značajni zbog pada proizvodnje i loše kvalitete ljuske jajeta. Problemi s kolibacilozom i drugim zarazama koje se javljaju kao sekundarne MS-u kontinuirano se prijavljuju na farmama nesilica konzumnih jaja u Hrvatskoj. Stoga je u praćenje zdravlja na farmama uključeno i otkrivanje seroprevalencije i molekularnog dokaza MS-a primjenom ELISA i qPCR testova. Tijekom praćenja testirano je ukupno 1135 uzoraka, 1067 seruma i 68 obrisaka dušnika, u ukupno 126 jata, odnosno 83 longitudinalno grupiranih jata na 15 farmi od 2017. do 2021. godine. Rezultati su pokazali visoku opću prevalenciju od 86,6% pozitivnih farmi na MS. Kod longitudinalno grupiranih jata seroprevalencija je iznosila 98,6%, dok je molekularnim monitoringom prevalencija bila 85,7%. S dobi, seroprevalencija i ELISA titar značajno rastu, uz značajnu međusobnu korelaciju tijekom cijelog razdoblja proizvodnje. Također, postoji značajna korelacija između ELISA titra i dobi u tjednima. Jata praćena longitudinalno od dobi jednog tjedna do kraja proizvodnje, pokazuju nisku prevalenciju tijekom uzgojnog razdoblja. Kasnije, u razdoblju proizvodnje, dolazi do značajnog porasta titra i prevalencije, što ukazuje na dominantan horizontalni prijenos tijekom proizvodnje. Rezultati monitoringa skreću pozornost na potrebu brze reakcije na farmama s ciljem poboljšanja preventivnih mjera, naročito boljeg upravljanja jatima, biosigurnosnih mjera i cijepljenja, što bi značajno smanjilo gubitke i poboljšalo proizvodnju

Gallibacterium anatis infection in laying hens

Gallibacterium anatis jedan je od najčešćih uzročnika infekcije gornjih dišnih puteva i donjega reproduktivnog sustava kokoši. Premda je dio fiziološke mikroflore, u nepovoljnim uvjetima može uzrokovati infekciju te posljedično smanjenje proizvodnje i porast mortaliteta. Klinička slika i patomorfološke promjene vrlo su nespecifične, što otežava postavljanje etiološke dijagnoze. Najčešće uzrokuje probleme na farmama kokoši nesilica, iako je dokazan i na roditeljskim farmama te farmama tovnih pilića. Infekcija bakterijom G. anatis potencijalna je opasnost za peradarsku industriju zbog velikih ekonomskih gubitaka koje može uzrokovati u kratkom razdoblju. S obzirom na to da se radi o oportunističkom patogenu, za kontrolu bolesti najvažnija je primjena biosigurnosnih mjera te načela svi unutra – svi van. Zbog vrlo brzog razvoja rezistencije na antimikrobne pripravke, u slučaju infekcije preporučuje se primjena cjepiva te prilagodba programa imunoprofilakse svakoj pojedinoj farmi.Gallibacterium anatis is one of the most common causative agents of upper respiratory and lower reproductive tract infections. Although it is a part of the physiological microflora, it can cause an infection in unfavorable conditions that leads to a decrease in production and an increase in mortality rates. The clinical symptoms and pathomorphological changes are not specific, which complicates diagnosis. It is most often found on layer farms, although it has been detected on breeder and broiler farms as well. Infection with G. anatis represents a potential threat for production because of its economic impact on the poultry industry. It can cause major losses in a short period of time. Since it is an opportunistic pathogen, the most useful methods for controlling the disease are implementation of biosafety measures and “all in-all out” principle. Due to the very rapid development of multidrug resistance, vaccine application and individual adjustment of the immunoprophylaxis program to the farm is essential in order to prevent disease outbreaks

Aerobna mikroflora čovječjih ribica (Proteus anguinus) s prirodnih staništa i onih poplavama izbačenih na površinu u Hrvatskoj

Proteus anguinus (olm) is an amphibian endemic to underground cave systems of the Dinaric karst of Central Europe, adapted to a life in complete darkness. Recent studies have demonstrated the global decline of amphibians due to poorly understood microbiological diseases, emphasizing just how little is known about the natural microflora of amphibians. Not much is known about the olm’s microbiota in their cave habitats, and nothing is known about the microbiology of animals washed to the surface. This observational study describes the microbiological analysis of the skin, cloaca and oral cavity of six olms collected from their cave habitats, and 16 collected after being washed out by flows from two springs, to learn more about the olm’s normal microbiota and possible changes after contact with the different environmental conditions on the surface. Standard microbiological procedures, MALDI-TOF and Real-Time PCR were used for microbiological species identification. All animals tested negative for Ranavirus, Batrachochytrium dendrobatidis, Batrachochytrium salamandrivorans and Chlamydia spp. The most abundant fungi isolated were Penicillium spp. and Cladosporium spp. The washed out animals showed a higher diversity of bacterial flora than those from cave habitats, with Acinetobacter johnsonii, Aeromonas hydrophila, Bacillus spp. and Janthinobacterium lividum as the most frequently identified isolates.Proteus anguinus (čovječja ribica) endemski je vodozemac podzemnih voda Dinarskog krša središnje Europe, prilagođen životu u potpunoj tami. Novija su istraživanja pokazala globalno smanjenje populacije vodozemaca, prvenstveno zbog nedovoljno istraženih bolesti, ističući manjkavo poznavanje mikroflore vodozemaca. Ne zna se mnogo ni o mikroflori čovječjih ribica s njihovih prirodnih staniša, a podataka o mikrobiologiji jedinki poplavama izbačenih na površinu uopće nema. Ovim opservacijskim istraživanjem dobiveni su rezultati mikrobiološke analize kože, kloake i usne šupljine šest čovječjih ribica s njihovih prirodnih staništa, te 16 jedinki prikupljenih nakon što su poplavama izbačene na površinu iz dvaju izvora. Željelo se saznati više o normalnoj mikroflori čovječjih ribica i o mogućim promjenama mikroflore nakon dodira životinja s različitim vanjskim utjecajima na površini. Identifikacija mikroba obavljena je standardnim mikrobiološkim metodama, te tehnikama MALDI-TOF i Real-Time PCR. Ni u jedne životinje nisu izolirani Ranavirus, Batrachochytrium dendrobatidis, Batrachochytrium salamandrivorans ni Chlamydia spp. Među gljivicama, najzastupljenije su bile Penicillium spp. i Cladosporium spp. U životinja izbačenih na površinu bakterijska je flora bila znatno raznolikija negoli u onih s prirodnih staništa, pri čemu su najzastupljeniji izolati bili Acinetobacter johnsonii, Aeromonas hydrophila, Bacillus spp. i Janthinobacterium lividum