Official male two-word first names in Croatia in 2011

The subject of the paper are male two-word first names registered in the population census of the Republic of Croatia conducted in 2011. Among approximately 5600 different first names with more than ten bearers registered that year we found 150 two-word first names. First the statistical data of the entire corpus of two-word first names are presented, and then the attention is paid to male two-word first names (N = 71). It is determined which male two-word first names had the most bearers and which of their components were the most frequent. The corpus is then analyzed from a linguistic point of view. In classifying the examples, the criterion of component combinations is applied (first attention is paid to the linguistic origin and then to the onomastic definition of the first name, which is more precise). Some peculiarities of the registered first names are also highlighted (e.g., the types of links between components are determined, etc.)

Od hobotnice Paula do mačka Ahileja – imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja

In this paper, proper names of animals which predicted the outcomes of sports competitions are analyzed. A representative corpus containing over 200 zoonyms has been collected by means of excerpting from numerous, mostly online sources from different countries. The corpus is classified in line with the semantic-motivational criterion (i.e. according to the meaning of the word or stem from which an individual zoonym was formed), while determining the shares of individual motivational groups. The results of the analysis are compared with the results of research of other zoonymic layers with the aim of determining the specificities of animal namegiving. The paper is accompanied by an alphabetical list of collected zoonyms with information about the type of animal, the country where the animal lived when it predicted the outcomes of sports competitions and the sports competition the outcome of which it predicted.Imena životinja koje su predviđale ishode sportskih natjecanja dosad nisu bila sustavno istraživana ni obrađena. Proučavanjem mnogobrojnih popularnih, uglavnom internetskih vrela ekscerpirano je 200-tinjak imena (nekim je imenima (poput Fiona, Harry, Juno, Nicholas, Otto, Pablo i Paula) imenovano više životinja, a neke životinje imenuju se dvama imenima (npr. Eberhard/Harry)). Semantičko-motivacijskom analizom korpusa utvrdili smo da su u njemu zastupljena i izravno i neizravno motivirana imena. Izravno je motivirano tek oko 11 % prikupljenih imena, a po tako malome udjelu izravno motiviranih imena ovaj se korpus urbanih zoonima razlikuje od korpusa povijesnih i suvremenih ruralnih zoonima. Izravno motivirani zoonimi iz ovoga korpusa koji zrcale neku fizičku značajku (boju općenito, boju određenoga dijela tijela, specifičan izgled dijelova tijela itd.) poprilično su malobrojni, dok su u ruralnoj zoonimiji dominantni upravo zoonimi motivirani riječima koje se odnose na boju. Budući da ruralni kontekst podrazumijeva suživot više jedinki iste vrste, u njemu nadijevanje imena motiviranih nazivom vrste nije razlikovno, pa ni funkcionalno; u ovome pak korpusu, specifičnu za urbani kontekst, zamjetan je udio imena motiviranih upravo nazivom vrste kojoj pripada imenovana životinja. Dio neizravno motiviranih imena nastao je na istim modelima imenovanja kao i ruralni zoonimi – riječ je o primjerima koji zrcale neke fizičke (npr. boju) ili karakterne značajke životinja te pozitivan odnos imenovatelja prema životinji. Uz prethodno spomenute zoonime koji se mogu uspoređivati s osobnim nadimcima, u ovome je korpusu potvrđen izrazito velik udio zoonima motiviranih antroponimima. Taj se model imenovanja svakako temelji na antropomorfizaciji i personifikaciji životinja. Zoonimi iz te skupine najčešće nastaju od osobnih imena, a rjeđe od prezimena, osobnih nadimaka ili cijelih antroponimskih formula. Dio njih temelji se na asocijaciji na poznate osobe, a za ovaj je korpus specifičan zamjetan udio imena motiviranih antroponimima koji se odnose na poznate sportaše, što u podlozi ima funkciju životinja – predviđanje ishoda sportskih natjecanja. U ukupnome su korpusu dobro zastupljeni i zoonimi motivirani imenima likova iz umjetničkih djela (ponajprije iz igranih i animiranih filmova te serija), kao i zoonimi motivirani imenima iz mitologije. Ovaj je zoonimijski korpus specifičan i iz tvorbene perspektive. Najviše je imena nastalo transonimizacijom, što je izravna posljedica brojnosti imena motiviranih antroponimima. Uz transonimizaciju, zamjetan dio primjera nastao je onimizacijom te imenskom sufiksalnom tvorbom, a potvrđeni su i specifični tvorbeni načini poput pokraćivanja, stapanja, reduplikacije i metateze. Usporedbe radi, u ruralnoj zoonimiji najčešći je tvorbeni način imenska sufiksalna tvorba, a zatim onimizacija te onimizacija uz usporednu konverziju. Navedeni zaključci svakako nas upućuju na to da ovaj korpus ima drugačije značajke od korpusa ruralnih zoonima, zbog čega ga svakako treba promatrati kao zaseban tip – kao urbane zoonime

Prosodia y vocalismo del habla de Sveti Đurđ

Svrha je ovoga rada prikazati vokalizam i prozodijske osobine govora Svetoga Đurđa. To podrazumijeva raščlambu nekoliko istraživanjā koja su dosada provedena na tome području te pregled fonoloških opisā kojima su spomenute studije rezultirale. Nedosljednost rezultatā izloženih u njima iziskuje da se na kritički osvrt nastavi vlastito istraživanje. Stoga su u drugome dijelu rada predstavljeni najzanimljiviji detalji povezani s akcentuacijom – naglasni tip, inventar i realizacija naglasaka, ograničenja u distribuciji te pomicanje naglasaka, kao i njihovo podrijetlo. Dobivene zaključke promatrali smo u kontekstu opisa vokalizma, nadovezujući detalje o inventaru, realizaciji, distribuciji i podrijetlu vokala na činjenicu da je moguće razlikovati nenaglašeni, kratki naglašeni i dugi naglašeni slog. Cjeloviti fonološki opis točnije će odrediti govor Svetoga Đurđa te ga preciznije smjestiti unutar varaždinsko-ludbreškoga dijalekta, kajkavskoga narječja i hrvatskoga jezika kao sustava.El propósito de este trabajo es recalcar las características vocálicas y prosódicas del habla de Sveti Đurđ. El trabajo comprende el análisis de varios estudios que hasta ahora se han realizado en dicho territorio, así como el compendio de las descripciones fonológicas provenientes de los mismos. La falta de constancia en los resultados de los estudios mencionados, además de la reseña crítica, requiere una investigación propia que la acompañe. Por consiguiente, en la segunda parte del trabajo están presentados los detalles más interesantes relacionados con la acentuación: el tipo de la acentuación, el inventario, la realización, las restricciones en la distribución de los acentos, el cambio de la posición del acento, al igual que su desarrollo histórico. Las conclusiones obtenidas las hemos observado en el contexto del vocalismo puesto que están estrechamente vinculados. Consecuentemente, en la tercera parte del artículo se ha estudiado el sistema formado por trece vocales, así como los detalles acerca de su realización, procedencia y distribución que depende de las características cuantitativas de la sílaba. Una descripción fonológica completa definirá de una manera más correcta el habla de Sveti Đurđ y la situará más precisamente dentro del tipo prosódico I5 de Ivšić, dialecto varaždinsko-ludbreški según Lončarić, el 1.º grupo conservador (zagorskomeđimurski) de la zona dialectal kajkaviana y la lengua croata percibida como sistema