Medijsko uokvirivanje korona virusa u Hrvatskoj

Media framing is a method through which the media frame news into familiar narratives which correspond to the unconscious layers of our psyche. The media tend to overemphasize certain aspects of events, all the while in a Procrustean fashion ignoring those aspects that do not fit into the selected narrative frame (Kunczik and Zipfel, 1998: 103). Media framing relies on storytelling, and theorists note that master narratives selected from myths, fairy tales and dreams, largely reinforce the manipulative effects of media framing (Kent, 2015). This paper examines how Croatian print media framed the news on the coronavirus in the period between the first introduction of social distancing measures (19 March 2020) and relaxation of the measures (27 April 2020). Preliminary research points to the use of the following master narratives: overcoming the monster, rags to riches, the quest, tragedy as punishment for egoism and arrogance, rebirth. In addition, prominent members of the National Crisis Headquarters were framed within the hero archetype. The use of these master narratives in media framing of the corona crisis during the so-called first wave of the epidemic, clearly indicates the intention of propaganda and manipulation.Medijsko uokvirivanje je tehnika kojom mediji uokviruju vijesti u prepoznatljive narative koji korespondiraju s nesvjesnim slojevima psihe. Mediji prenaglašavaju određene aspekte događaja dok, s druge strane, po metodi Prokrustove postelje ignoriraju one aspekte koji se ne uklapaju u odabrani narativ (Kunczik i Zipfel, 1998: 103). Medijsko uokvirivanje se oslanja na vještinu pričanja priča, odnosno storytelling, a teoretičari naglašavaju kako master narativi selektirani iz mitova, bajki i snova u velikoj mjeri osnažuju manipulativne učinke medijskog uokvirivanja (Kent, 2015). Rad istražuje na koji su način hrvatski mediji uokvirivali vijesti o korona virusu u razdoblju od uvođenja mjera društvenog distanciranja (19.03.2020.) do popuštanja mjera (27.04.2020.). Preliminarno istraživanje upućuje na korištenje sljedećih master narativa: pobjeda nad čudovištem, od siromaha do bogataša, potraga, tragedija kao kazna za egoizam i oholost, preporod, a istaknuti članovi Nacionalnog stožera uokvireni su u arhetip heroja. Korištenje ovih master narativa u medijskom uokvirivanju korona krize u tzv. prvom valu epidemije, ukazuje na jasnu propagandističku, odnosno manipulativnu namjeru

Novinarski diskurs na portalima i Twitteru - medijski poligon borbe medijske pismenosti i lažnih vijesti?

Mainstream media often simply download information posted on social media from unreliable sources without critical thinking and verifying the content. Nowadays, the accuracy of information in all types of media is less important than the number of clicks and views per media content. Due to the fact that there is a proven correlation between the level of media literacy and democratic development of a society, as well as the fact that the media have a great influence on the shaping of public opinion via media framing and agendas, this paper explores the awareness on media literacy of Twitter users in Croatia (primarily journalists) and their perception of their own consumption and dissemination of fake news across social networks and traditional mass media. Although Twitter is not popular in Croatia, it is intensively used by Croatian journalists, and tweets often serve as topics for media processing, which gives Twitter great importance in creating the Croatian media discourse. The research was conducted by encouraging a discussion and undertaking further content analysis of tweets regarding the role of media literacy in combating the impact of fake news, especially on social networks. This was followed by semi-structured in-depth interviews with six journalists who are active Twitter users and content analysis of articles on media literacy and fake news available on Croatian web portals. Triangulation was used in order to reduce the echo chamber effect on the results of the study. The research has shown that respondents, i.e. Twitter users in Croatia – including journalists – are not sufficiently informed about media literacy and its impact on combating fake news. It has also pinpointed their lack of awareness regarding their own consumption and dissemination of fake news across social networks and mass media. The objective of the research was to create a model for analyzing the interrelationship between media literacy and creating fake news from two perspectives: (1) evaluating self-perception of Twitter users via content analysis and in-depth interviews, and (2) analyzing media publications on the topic of media literacy and fake news, whose content reflects the perception of the media on these topics.Matični mediji često nekritički preuzimaju informacije objavljene na društvenim mrežama iz nepouzdanih izvora bez prethodne provjere tih informacija. Točnost informacija za sve vrste medija danas je manje važna od broja klikova i pregleda medijskih sadržaja. S obzirom na činjenicu da je dokazana korelacija između stupnja medijske pismenosti i demokratskog razvoja nekog društva te da mediji stvaranjem agende i medijskim uokvirivanjem imaju veliki utjecaj na kreiranje javnog mnijenja, ovaj rad istražuje svijest o medijskoj pismenosti korisnika Twittera u Hrvatskoj (prvenstveno novinara) i njihovu percepciju vlastite konzumacije i širenja lažnih vijesti na društvenim mrežama i u tradicionalnim masovnim medijima. Iako Twitter nije popularan u Hrvatskoj, njime se intenzivno koriste hrvatski novinari. Sadržaji tvitova nerijetko im služe kao teme za medijsku obradu što daje Twitteru veliki značaj u kreiranju hrvatskoga medijskog diskursa. Istraživanje je provedeno poticanjem diskusije i potom analize sadržaja tvitova na temu uloge medijske pismenosti u suzbijanju utjecaja lažnih vijesti, posebno na društvenim mrežama, polustrukturiranim dubinskim intervjuima sa šest novinara aktivnih na Twitteru te analizom sadržaja članaka o medijskoj pismenosti i lažnim vijestima na hrvatskim portalima. Triangulacija je korištena kako bi se smanjio utjecaj soba jeke na rezultate ove istraživačke studije. Istraživanje je pokazalo kako ispitanici, korisnici Twittera u Hrvatskoj, uključivši novinare, nisu dostatno informirani o medijskoj pismenosti i njezinom utjecaju na suzbijanje lažnih vijesti, a posebice nisu osviješteni o vlastitoj konzumaciji i širenju lažnih vijesti na društvenim mrežama i u masovnim medijima. Cilj istraživanja bio je izraditi prijedlog modela analize međuodnosa medijske pismenosti i kreiranja lažnih vijesti na temelju dviju perspektiva: (1) analize samopercepcije medijskih korisnika Twittera primjenom analize sadržaja i dubinskih intervjua i (2) analize medijskih tekstova na temu medijske pismenosti i lažnih vijesti čiji sadržaj zrcali percepciju medija o ovim temama

Political Parties and Integrated Communication in Croatia and Serbia

Integrirane marketinške komunikacije pojavile su se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a danas ih u svijetu, osim tvrtki, koriste i političke stranke jer prepoznaju važnost sinergijskog djelovanja oglašavanja i odnosa s javnošću, ali i integriranja publike u aktivnosti stranke. Ovaj rad uz pomoć metode upitnika te analize sadržaja hiperteksta istražuje jesu li najutjecajnije političke stranke u Hrvatskoj i Srbiji upoznate i koriste li u svom političkom djelovanju integrirano komuniciranje te kako i koliko dugo primjenjuju ovaj koncept.Integrated Marketing Communication appeared in the 1980s in the United States, and is nowadays, besides companies, also used by political parties, because they recognized the importance of the synergic effects of advertising and public relations, but also of integrating the audience in the activities of the party. This paper makes use of questionnaires and content analysis of hypertext in order to examine whether the most influential political parties in Croatia and Serbia are informed about integrated marketing communication. Furthermore, the article examines whether these parties use integrated communications in their political activities and inquires how and for how long they have been applying this concept

Globalizacija, integracija i multikulturalizam: interdisciplinarni pristup

Globalizacija je kompleksan fenomen koji u velikoj mjeri utječe na suvremeno društvo. Globalizaciju se interpretira ne samo kao paradigmu stvaranja zajedničkog svjetskog tržišta, već i iz pozicije kulturne i ideološke stvarnosti (Čečuk 2002). Hrvatska je kao 28. članica Europske unije u posljednjih dvadesetak godina pod snažnim utjecajem integracijskih procesa. Moto Europske unije od 2000. godine jest „Ujedinjena u raznolikosti“, čiji je smisao integracija svih Europljana u EU shvaćenu kao „zajednicu za mir i blagostanje obogaćenu pritom različitošću kultura, tradicija i jezika“. Ideja integracije povezana je s multikulturalizmom. Društvene znanosti danas su kontekstualizirane globalizacijom, integracijom i multikulturalizmom kao sveprisutnim društvenim procesima. U kolikoj su se mjeri hrvatski stručni i znanstveni članci iz područja društvenih i humanističkih znanosti od 2013. godine bavili integrativnim, globalizacijskim i multikulturalnim procesima i njihovim međuodnosom te jesu li pri tome primjenjivali interdisciplinarne znanstvene pristupe tema je koju istražuje ovaj rad

Oraclum Intelligence Systems Case Study: Usage of Big Data in the Political Elections Prediction

Oraclum Intelligence Systems (OIS) tvrtka je koja koristi podatke s društvenih medija i analizira te informacije u svrhu predviđanja izbornih rezultata. Tvrtka je uspješno prognozirala ishode Brexita i predsjedničkih izbora u SAD-u. Upravo su analitičari ove tvrtke ispravno predvidjeli rezultate u gotovo svim oscilirajućim saveznim državama (Pensilvanija, Florida, Sjeverna Karolina i Ohio), pa čak i predvidjeli da bi Hillary Clinton mogla osvojiti više glasova, ali izgubiti izborne elektore. U članku je predstavljena studija slučaja njihovog uspješnog i vrlo točnog predviđanja rezultata Brexita i Trumpove pobjede, te se u članku objašnjava kako je tvrtka koristila velike podatke u istraživanjima i zašto su njihove metode istraživanja bile uspješne. Uzimajući u obzir otkrivanje zlouporabe podataka u aferi Cambridge Analytica, članak se također fokusira na zaštitu od sličnih zlouporaba, posebno u kontekstu stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)

Documentaries as instruments of sustainable fashion promotion

Održiva moda je društveno i okolišno odgovorna moda, ekonomski uspješna te etična u ‎odnosu prema prirodi, drugim živim bićima i ljudima. Rezultati istraživanja stavova hrvatskih dizajnera‎ o konceptu održive mode u 2017. godini pokazali su da se većina ispitanika upoznala s tim konceptom u‎ dokumentarnim filmovima (Holy i Borčić, 2018). To ne čudi jer ima mnogo atraktivnih dokumentarnih ‎filmova na temu modne neodrživosti i promocije održivih modnih koncepata. Ovaj rad istražuje kako šest‎ dokumentarnih filmova uokviruje koncept održive te brze/jeftine mode, koji se emocionalni apeli koriste‎ u filmovima, kako se koriste narativi te kako je moda općenito prikazana. Analiza sadržaja provedena‎je na sljedećim dokumentarnim filmovima: True Cost, The Next Black, Slow Down Fast Fashion,‎Unravel, River Blue i Do we change it? Ethical fashion documentary. Istraživanje je pokazalo kako se u‎ dokumentarnim filmovima o modnoj industriji koriste manipulativne tehnike uvjeravanja, ali nedovoljno ‎integriraju publike, što može utjecati na njihovu učinkovitost.‎Sustainable fashion is socially and environmentally responsible fashion, economically‎ successful and ethical in relation to nature, other living beings and people. The results of the research of‎ Croatian designers’ attitudes regarding the concept of sustainable fashion have shown that most of the ‎respondents get acquainted with this concept through documentaries (Holy & Borčić, 2018), which is not ‎surprising because there are many attractive documentaries on the topic of fast fashion unsustainability ‎and promotion of sustainable concepts in the fashion industry. The paper explores how six documentary‎ films frame the concept of sustainable fashion and the concept of fast/cheap fashion, which emotional‎ appeals are used in films, how narrative is constructed and how fashion in general is presented. Content‎ analysis was conducted on the following documentaries: True Cost, The Next Black, Slow Down Fast ‎Fashion, Unravel, River Blue and Do we change it? Ethical fashion documentary. Research has shown‎ that documentaries about the fashion industry use manipulative persuasion techniques but insufficiently‎ integrate audiences, which can affect their effectiveness.