Humor u doba COVID-19 pandemije

The research is focused on the very beginning of the COVID-19 pandemic in Croatia – March 2020. The subject of the research are humorous messages related to the pandemic. By combining quantitative and qualitative methods, this research showed how the interviewed respondents experienced the received humorous content related to the coronavirus and what content characteristics of the humorous messages were detected through the content analysis.Istraživanje je usmjereno na sam početak pandemije COVID-19 u Hrvatskoj – ožujak 2020. Predmet istraživanja su humoristične poruke povezane s pandemijom. Kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metode, ovo istraživanje je pokazalo kako su ispitanici intervjua doživjeli primljeni humoristični sadržaj vezan uz korona virus te kakve su sadržajne karakteristike humorističnih poruka detektirane kroz analizu sadržaja

Preliminarna komunikacija i istraživanje u serijama humanističke sociologije:Modeli prihvaćanja novih tehnologija na radnom mjestu kroz utjecaj komunikacije na ponašanje pojedinca

New technology is referred as any set of productive techniques which offers a significant improvement. What is seen as new’ is obviously subject to continual redefinition, as successive changes in technology are undertaken. The social and political impact of new technologies is complex being subject to variations in managerial strategies, worker resistance, and a host of other cultural and political circumstances. User adoption of new technologies and the models explaining their behaviors is an ongoing research problem. Identifying the factors that affect the adoption of new technologies is understood by developing technology adoption models and theories with different theoretical insights, variables and measurements. To recognize the needs and acceptance of individuals is to realize the factors that drive user acceptance or rejection of technologies. Researchers can conceptualize underlying technology models and theories that may affect the previous, current and future application of technology adoption. As a case study, 50 users of new technology in Croatia were questioned regarding pros and cons and was determined majority will benefit from the use.Novom tehnologijom naziva se bilo koji skup produktivnih tehnika koji nudi značajna poboljšanja. Ono što se vidi kao novo očito je podložno neprestanoj redefiniciji, budući da se događaju uzastopne promjene u razvoju tehnologije. Društveni i politički učinak novih tehnologija složen je i podložan razlikama u upravljačkim strategijama, otporu radnika i mnoštvom drugih kulturnih i političkih okolnosti. Korisničko usvajanje novih tehnologija i modela koji objašnjavaju njihova ponašanja je aktualan istraživački problem. Utvrđivanje čimbenika koji utječu na prihvaćanje novih tehnologija razumijeva se razvojem modela prihvaćanja tehnologije i teorija s različitim teoretskim uvidima, varijablama i mjerenjima. Prepoznavanje potreba pojedinaca ujedno je i prepoznavanje čimbenika koji utječu na prihvaćanje ili odbijanje novih tehnologija. Istraživači danas mogu konceptualizirati modele prihvaćanja koji mogu utjecati na prethodne, trenutačne, ali i buduće primjene navedenih modela. Tijekom studije slučaja, 50 korisnika nove tehnologije u Hrvatskoj je ispitano za prednosti i mane te je zaključeno da će većina imati koristi od iste

PRAGMA-LINGUISTIC APPROACH TO THE ANALYSIS OF HUMORIC CONTENT ABOUT THE COVID-19 PANDEMIC

Pojava pandemije COVID-19 rezultirala je mnogim neobičnim i neočekivanim situacijama kojima su gotovo svi stanovnici Republike Hrvatske bili izloženi na svim područjima života. Navedena promjena društvene situacije uzeta je kao primjer toga da kontekst mijenja značenje jezičnog iskaza, odnosno, osim uobičajenih značenja sadržaja, pojavljuju se i nova značenja koja prije pojave pandemije nisu postojala. Za pragmalingvističku analizu sadržaja koja je primijenjena u ovom radu, ključ je kontekst po kojem dešifriramo značenje. Svrha rada je istražiti vrste razgovornih maksima koje se krše u jezičnim iskazima humorističnog sadržaja, prikupljenog tijekom ožujka 2021. Sadržaj se sastoji od primjera prikupljenih iz vrela interpersonalne i grupne komunikacije. Upotreba jezika kroz humor kao narativ u prvi plan stavlja i samu snagu tropa, kao što su metafora, metonimija, sinegdoha, implikatura itd. Bez njih se gubi mogućnost „širenja horizonta“, odnosno istraživanje teritorija između običnog i neobičnog. Budući da većina humora već samom formiranju krši neke od maksima, moguće interpretacije proučavanih humorističnih jezičnih iskaza, primjeri su kako kontekst i kršenje maksima, kao osnovnih pretpostavki racionalnog razgovora dovode do novog značenja i humorističnog efekta (ili dodatnog humorističnog okidača, različitog od postojećeg, u novom kontekstu).The emergence of the COVID-19 pandemic has resulted in many unusual and unexpected situations in all areas of life, including language, to which almost every Croatian citizen has been exposed. This social paradigm shift exemplifies the fact that context changes the meaning of a language utterance. In other words, ordinary semantics aside, new semantic meanings have come up which haven’t existed before the COVID-19 pandemic occurred. The context by which we decipher the meaning is the key for the pragma-linguistic content analysis explored in this paper. Its purpose is to research the types of conversational maxims which are broken in humoristic utterances. The content consists of examples collected in March 2021 from a pool of interpersonal and group communication sources. Using humor in language as a narrative shines a light on tropes such as metaphor, metonymy, synecdoche, implication etc. Without them, we would lose a chance to broaden our horizons, i.e. to explore the area between the ordinary and the extraordinary. Seeing as most humor innately breaks some maxims, the possible interpretations of the analysed utterances illustrate how context and maxim-breaking as basic principles of rational talk bring about new meanings and comic effect (or an additional comical trigger, different from the existing one, in a new context)

COMMUNICATION INTERPRETATION OF MEDIA CONTENT IN CROATIAN PRESS ON THE GOVERNMENT OF THE REPUBLIC OF CROATIA

Komunikološka prakseološka evaluacija medijskih sadržaja u hrvatskim tiskovinama (pisani vizualni novinski sadržaji) spram rada Vlade Republike Hrvatske i vladinih institucija, u ovom istraživanju, dala je odgovor na pitanje jesu li hrvatski tiskovni mediji ogledalo stvarnih događanja ili su iskrivljena i preoblikovana stvarnost o Vladi RH. Osnovni cilj ove longitudinalne projektne istraživačke studije je saznati kako hrvatske tiskovine svojim (ne)kritičkim autorskim pisanim i vizualnim sadržajima utječu na formiranje javnog mnijenja kod građana RH o radu i ugledu Vlade RH. Korištena je kvalitativna i kvantitativna paradigmatska ontološka, epistemiološka, aksiološka, retorička, statistička i empirijska istraživačka metodologija. Odabirom komunikološke prakseološke univerzalne istraživačke metode od pet evalvacijskih varijabli: (1) objektivnost, (2) primjerenost, (3) brzina / pravovremenost medijskih sadržaja, (4) atraktivnost i (5) društvena angažiranost, u evaluaciji hrvatskih tiskovina (novine i vizualna produkcija) analiziran je temeljni komunikološki model javnog komuniciranja „svi, sa svima, o svemu, potpuno, argumentirano i osobno odgovorno“ na svim razinama pisane i vizualne novinske produkcije u hrvatskim tiskovinama u istraživačkim vremenskim granicama od 3. siječnja do 3.veljače 2021.godine. Projektno istraživanje je longitudinalnog karaktera (istraživačka studija br.1.). U ovom istraživanju autori prezentiraju samo dio istraživačkih projektnih rezultata, koji se odnose na dobivene empirijske istraživačke rezultate, koji se odnose na interpretacijsku komunikološku analizu objektivnosti, primjerenosti, brzine (pravovremenosti), atraktivnosti, te društvene angažiranosti novinskih pisanih i vizualnih evaluacijskih medijskih sadržaja. Rezultati segmentirano prezentiranih empirijskih istraživanja su pokazali visoku korelacijsku zastupljenost novinskih pisanih vizualnih medijskih sadržaja na temu Vlade i premijera Vlade RH, te ukazuju na visoku ekstremnu zastupljenost, u pojedinačnim tiskovinama, s iracionalnim negativnim novinskim pisanim i vizualnim objavama.Communicological praxeological evaluation of media content in Croatian newspapers (written visual newspaper content) in relation to the work of the Government of the Republic of Croatia and government institutions, in this research, provided an answer to the question of whether Croatian print media are a mirror of real events or distorted and reshaped reality. The main goal of this longitudinal project research study is to find out how Croatian publications with their (non)critical authorial written and visual contents influence the formation of public opinion among the citizens of the Republic of Croatia about the work and reputation of the Government of the Republic of Croatia. Qualitative and quantitative paradigmatic ontological, epistemological, axiological, rhetorical, statistical and empirical research methodology were used. By choosing a communicological praxeological universal research method of five evaluation variables: (1) objectivity, (2) appropriateness, (3) speed/timeliness of media content, (4) attractiveness and (5) social engagement, in the evaluation of Croatian publications (newspapers and visual production) the basic communicative model of public communication "everyone, with everyone, about everything, fully, argumentatively and personally responsible" at all levels of written and visual newspaper production in Croatian newspapers in the research time limits from January 3rd to February 3rd, 2021 is analyzed. Project research has a longitudinal character (research study no. 1). In this research, the authors present only part of the research project results, which relate to the obtained empirical research results, which relate to the interpretive communication analysis of objectivity, appropriateness, speed (timeliness), attractiveness, and social engagement of newspaper content. The results of segmented empirical research showed a high correlation between newspaper written visual media content on the topic of the Government and the Prime Minister of the Republic of Croatia, and indicate a high extreme representation, in individual publications, with irrational negative newspaper written and visual content

A COMPARATIVE ANALYSIS OF SERBIAN NATIONAL CULTURE AND NATIONAL CULTURES OF SOME EUROPEAN COUNTRIES BY GLOBE PROJECT APPROACH

Many scholars have been interested in grouping countries into similar clusters based on different criteria including geographic proximity, mass migrations, and ethnic social capital and religious and linguistic commonality. Clustering of societies is beneficial for many reasons and the GLOBE project method of clustering is of special importance from the intercultural management point of view. The results of the GLOBE project were based on the data collected from samples which consisted of middle managers. In this paper, we used the GLOBE project approach to clustering process because of its importance from the point of view of international business cooperation. Namely, it is well known that national culture strongly influences organizational culture and that the business performances are much better when national and organizational cultures fit well. Our cluster consists of Serbia and the Eastern European cluster without Georgia, Kazakhstan and Albania, since the rest of the Eastern European cluster has many common historical connections with Serbia including the fact that they belonged to the former Eastern Bloc (the Communist Bloc) or they were under the occupation of the Ottoman Empire during a long period

Hate speech in Croatian Media Space

Autori u svom radu razmatraju aktualni problem zakonski reguliranog neprihvatljivog ponašanja u Hrvatskom medijskom prostoru, uključujući i društvene mreže, koncentrirajući se na problem govora mržnje. Temeljno je pitanje je li prisutnost govora mržnje u porastu. Primjenom metode analize sadržaja, a na obuhvatu kompletnog medijskog prostora Hrvatske, autori zaključuju da je porast prisutnosti neprihvatljivog ponašanja i govora mržnje hrvatska svakodnevica. Osnovom dobivenih rezultata istraživački napori autora usmjeravaju se prema detekciji vrsta govora mržnje i na njihove primjere pojavnosti pri čemu detekcija pojavnosti neprihvatljivog govora a i govora mržnje pripada vrsti usmjerenoj prema etnicitetu, religiji i izbjeglicama. U primjeni detekcije, obrade i analize su računalne tehnologije na čijem razvoju i testiranju rezultata autori nastavljaju istraživanje. Treći istraživački napor autora usmjeren je prema događajima koji su prisutni u medijskom prostoru, a odnose se na neprihvatljivi govor, te kvalitativnom i kvantitativnom analizom sadržaja daju kontekstualni okvir najvažnijih događaja.In this paper, authors are considering current problem of legally regulated unacceptable behavior in Croatian media space, social networks included, by focusing on hate speech. Fundamental question is whether hate speech presence is on the rise. Through content analysis of the entire Croatian media content, authors find an increase of unacceptable behavior and hate speech. Based on results, research is focused on detection of types of hate speech and examples of their occurrence whereas this type targets ethnicity, religion and migrants. Third research is focused on events present in media space, targeting unacceptable behavior and provide contextual frame of important events using qualitative and quantitative content analysis and NLP technologies. Research continues with development of NLP technologies for detecting, processing and analyzing media content

Kарактеризација наночестица кобалт ферита добијених различитим методама синтезе и поређење са Рамановим спектрима других ферита и неких кубичних оксидних спинела

ingle phase cobalt ferrite (CoFe2O4) with nanoparticles of similar sizes (15.7-19 nm) was obtained by different synthesis methods: coprecipitation, ultrasonically assisted coprecipitation, coprecipitation followed by mechanochemical treatment, microemulsion and microwave assisted hydrothermal synthesis. The obtained CoFe2O4 samples have been studied using a variety of characterization techniques: X-ray diffraction (XRD), Raman spectroscopy, far infrared (FIR) reflectivity and attenuated total reflectance (ATR) in combination with Fourier-transform infrared (FTIR) spectroscopy in mid IR spectra. Different methods of synthesis produced nanoparticles with different lattice constants, internal stresses and different cation inversion values. This is confirmed in the subtle changes in the Raman and IR spectra of different CoFe2O4 nano-powders. The Raman spectra of CoFe2O4 were compared with the spectra of other ferrites and some cubic oxide spinels in an attempt to evaluate the contribution of tetrahedral and octahedral oscillations in certain Raman modes.Монофазни кобалт ферит са наночестицама сличних величина (15,7-19 нанометара) добијен је различитим методама синтезе: копреципитацијом, ултразвучно потпомогнутом копреципитацијом, копреципитацијом праћеном механохемијском синтезом, микроемулзијом и микроталасном хидротермалном синтезом. Добијени узорци кобалт ферита су проучавани коришћењем различитих техника карактеризације: дифракцијом рендгенских зрака на праху, Раман спектроскопијом, рефлексијом у далекој инфра-црвеној области (ИЦ) и методом апсорпције при вишеструкој тоталној рефлексији у комбинацији са инфра-црвеном спектроскопијом (АТР-ИЦ) у средњој инфра црвеној области. Различитим методама синтезе добијене су наночестице са различитим константама решетке, унутрашњим напрезањима и различитим вредностима инверзије катјона. Ово је потврђено у суптилним променама у Раман и ИЦ спектрима различитих нано-прахова кобалт ферита. Раман спектри кобалт ферита упоређени су са спектрима других ферита и неких кубних оксидних спинела у покушају да се процени утицај удела тетраедарских и октаедарских осцилација у одређеним Раман модовима