Toksikološka svojstva citrinina

Citrinin (CTN) is a nephrotoxic mycotoxin produced by several fungal strains belonging to the genera Penicillium, Aspergillus, and Monascus. It contaminates various commodities of plant origin, cereals in particular, and is usually found together with another nephrotoxic mycotoxin, ochratoxin A (OTA). These two mycotoxins are believed to be involved in the aetiology of endemic nephropathy. In addition to nephrotoxicity, CTN is also embryocidal and fetotoxic. The genotoxic properties of CTN have been demonstrated with the micronuleus test (MN), but not with single-cell gel electrophoresis. The mechanism of CTN toxicity is not fully understood, especially not whether CTN toxicity and genotoxicity are the consequence of oxidative stress or of increased permeability of mitochondrial membranes. CTN requires complex cellular biotransformation to exert mutagenicity. Compared with other mycotoxins, CTN contamination of food and feed is rather scarce. However, it is reasonable to believe that humans are much more frequently exposed to CTN than generally accepted, because it is produced by the same moulds as OTA, which is a common contaminant of human food all over the world. At present, there are no specifi c regulations either in Croatia or in the European Union concerning CTN in any kind of commodity.Citrinin (CTN) nefrotoksičan je mikotoksin koji proizvode različiti sojevi plijesni iz rodova Penicillium, Aspergillus i Monascus. CTN se može naći u različitim namirnicama biljnog podrijetla, osobito u žitaricama i obično se nalazi zajedno s drugim nefrotoksičnim mikotoksinom, okratoksinom A (OTA). Pretpostavlja se da je izloženost ovim mikotoksinima povezana s nastankom endemske nefropatije. Osim što je nefrotoksičan, CTN je još i embricidan i fetotoksičan. Na genotoksičnost citrinina upućuje pozitivan mikronukleusni test na različitim vrstama staničnih kultura, iako je kometski test negativan. Mutagenost CTN-a očituje se na različitim vrstama stanica samo ako se pridodaju stanični aktivatori kao npr. S9-mix. Mehanizam toksičnosti CTN-a nije potpuno razjašnjen pa još uvijek traje znanstvena rasprava je li njegova toksičnost i genotoksičnost posljedica oksidacijskog stresa ili povećane permeabilnosti mitohondrijskih membrana. U dostupnoj literaturi podaci o kontaminiranosti hrane i krmiva ovim mikotoksinom mnogo su rjeđi od onih za druge mikotoksine. Može se pretpostaviti da su ljudi često izloženi ovom mikotoksinu zato što ga proizvode iste plijesni koje proizvode i OTA, a one kontaminiraju hranu po cijelom svijetu. U Hrvatskoj i u zemljama Europske Unije ne postoje zakonske odredbe o dopuštenim granicama CTN-a u bilo kojoj vrsti hrane