Studenti u reformiranom sustavu visokog obrazovanja

U ovom poglavlju nastoji se utvrditi i analizirati odnos studenata prema obrazovanju općenito te njihove ocjene iskustva studiranja imajući na umu kontekst bolonjskog procesa odnosno strukturalnih i vrijednosnih promjena koje su zahvatile područje visokog obrazovanja. Analiza započinje utvrđivanjem materijalnih aspekata studiranja koji se prema različitim istraživanjima pokazuju vrlo važnim preduvjetom za upis i završetak studija. S tim u vezi, prikazuju se stavovi o blokadi nastave čiji povod je vezan uz problematiku nejednakog pristupa visokom obrazovanju. Ispituju se i vrijednosti obrazovanja iz osobne perspektive te razlozi upisa studija. Iskustvo studiranja u bolonjskom sustavu istražilo se ocjenom elemenata studija od kojih je dodatno obrađena mobilnost, odnosno potencijalne prepreke ka ostvarenju iste. Analiza odabranih aspekata visokog obrazovanja jednim je dijelom smještena u europski kontekst pri čemu se imao u vidu snažan utjecaj suvremenih sociokulturnih i ekonomskih dimenzija na cjelokupno promišljanje uloge obrazovanja u odnosu na društvene i tržišne potrebe

Feministička teorija stajališta: kritika Strogog programa u sociologiji znanja

U ovom radu je predstavljena kritika Strogog programa u sociologiji znanja s pozicije feminističke teorije stajališta. Predstavljene su ključne metodološke postavke Strogog programa u sociologiji znanja: kauzalnost, nepristranost, simetričnost i refleksivnost. Ono što veže ovaj metodološki program i feminističku teoriju jest epistemiološka legitimacija što je Strogi program daje teoriji stajališta kroz princip ekvivalentnosti ili simetrije. Također, nastoji se ukazati na vrijednosne implikacije epistemiološko-metodoloških okvira Strogog programa koje ističe teorija stajališta. Za razliku od Strogog programa, teorija stajališta ne pruža sažet prikaz vlastitih metodoloških principa. Naprotiv, ona je spoj različitih ali duboko povezanih i isprepletenih diskursa – moralnog, političkog i epistemološkog. Objektivnost, neutralnost i relativizam su pojmovi preko kojih nastojim predstaviti kritiku feminističke teorije Strogog programa. Iako su, nedvojbeno, sva tri pojma duboko isprepletena, radi preglednosti su zasebno predstavljena. (IN ENGLISH: In this paper the author presents critique of the Strong program in sociology of knowledge from the position of the feminist standpoint theory. She outlines the key points of the strong program in sociology of knowledge: causality, impartiality, symmetry and reflexivity. What binds this methodological program and feminist theory is the epistemological credibility that the Strong program gave to the standpoint theory through the principle of equivalence or symmetry. Moreover, the author tries to point out the valueladen implications of epistemological-methodological frames of the Strong program emphasized by standpoint theory. Unlike the Strong program, standpoint theory doesn’t give concise account of its methodological principles. On the contrary, it is a combination of different yet deeply connected and interwoven discourses – moral, political and epistemological. Objectivity, neutrality and relativism are the terms by which I tried to present feminist theory critique of the Strong program. Although these terms are deeply interwoven, for the reason of easy reference they were presented separately.

Social distance and structural social capital of Croatian students

Along the lines of Putnam’s (2008) findings of positive correlation between social capital and tolerance, this article is aimed at examining the relationship between the social involvement of Croatian students as a structural dimension of social capital and the level of social distance towards the main ethnic groups of the former Yugoslavia. The empirical data was collected in 2010 on a representative national sample of 2000 regular students from all universities in Croatia. For the purpose of this article, only respondents of Croat ethnicity were included in the statistical analysis (N= 1618). The structural dimension is operationalized in associational membership and volunteering and the expressed readiness for some form of civic action. Associational membership alone does not imply low expression of social distance ; hence these data do not entirely support Putnam’s findings. The results however do suggest that the type of association and readiness for civic action are connected to the level of acceptance of ethnic groups, so it may be said that our hypothesis was only partially confirmed

Some indicators of political culture of university students in Croatia

This paper describes political culture of university students by using empirical data from quantitative research conducted in 2004. The research was part of a scientific-research project Youth and European Integration Processes, Institute for Social Research in Zagreb. The basic sample (N=2000) consisted of high-school students, employed, unemployed and university students. The subsample of university students (N=446) and a control group (N=532) were extracted from the basic sample of youth representatives. The control group comprised high school students, employed and unemployed young people. The political culture of university students is described using the indicators of political culture that were derived from Almond and Verba’s theoretical framework: interest in formal politics, support for democratic values and attitudes and trust in institutions. The analysis indicates that university students, compared to other youth (high school students, employed and unemployed), have more interest in politics, their acceptance of democratic values and attitudes is higher, but they lack trust in institutions. These findings indicate that the political culture of university students in Croatia, compared to that of other youth, has greater potential to contribute to democratic processes. (IN CROATIAN: Rad se bavi političkom kulturom studenata. Analizirani su empirijski podaci dobiveni u kvantitativnom istraživanju provedenom 2004. godine u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Mladi i europski integracijski procesi Instituta za društvena istraživanja. Studenti (N=446) su izdvojeni iz osnovnog uzorka mladih (N=2000) te su uspoređeni sa slučajno izdvojenom kontrolnom grupom mladih (N=532). Kontrolna grupa mladih sastoji se od srednjoškolaca, zaposlenih te nezaposlenih. Politička kultura studenata opisana je indikatorima izvedenima iz teorijskog okvira Almoda i Verbe: interes za formalnu politiku, potpora demokratskim vrijednostima i stavovima te razina povjerenja u institucije. Analizom je utvrđeno da studenti, u odnosu na ostale kategorije mladih, pokazuju veći interes za politiku, u većoj mjeri prihvaćaju demokratske vrijednosti i stavove, no nedostaje im povjerenja u institucije. Ovi nalazi indiciraju da politička kultura studenata u odnosu na onu ostalih mladih ljudi, ima veći potencijal za doprinos demokratskim procesima.

Socijalni kapital studenata

Primjenjujući Putnamov teorijski pristup socijalnom kapitalu, studentima se u ovoj analizi pristupa kao socijalnom resursu čiji kreativni i inovativni potencijali mogu doprinijeti društvenom razvoju. Cilj je bio ispitati razinu i distribuciju socijalnoga kapitala s obzirom na njegove sastavnice (volonterstvo, civilnost, povjerenje). Naime, socijalni kapital je sociokulturno obilježje koje sadrži horizontalno umrežavanje poput volonterstva, zatim civilnost i uopćeno povjerenje pri čemu se pretpostavlja da ostvarivanje suradnje kroz dobrovoljni rad generalizira povjerenje i civilnost što znači da se neposredna iskustva koja se odnose na pouzdanost suradnje u okviru neke formalizirane grupe prelijeva na nepoznate ljude. Rezultati istraživanja pokazuju kako volonterstvo kod hrvatskih studenata nije naročito rašireno, civilnost je relativno visoka a uopćeno povjerenje je vrlo nisko

Neki indikatori političke kulture hrvatskih studenata

This paper describes political culture of university students by using empirical data from quantitative research conducted in 2004. The research was part of a scientific-research project Youth and European Integration Processes, Institute for Social Research in Zagreb. The basic sample (N=2000) consisted of high-school students, employed, unemployed and university students. The subsample of university students (N=446) and a control group (N=532) were extracted from the basic sample of youth representatives. The control group comprised high school students, employed and unemployed young people. The political culture of university students is described using the indicators of political culture that were derived from Almond and Verba’s theoretical framework: interest in formal politics, support for democratic values and attitudes and trust in institutions. The analysis indicates that university students, compared to other youth (high school students, employed and unemployed), have more interest in politics, their acceptance of democratic values and attitudes is higher, but they lack trust in institutions. These findings indicate that the political culture of university students in Croatia, compared to that of other youth, has greater potential to contribute to democratic processes.Rad se bavi političkom kulturom studenata. Analizirani su empirijski podaci dobiveni u kvantitativnom istraživanju provedenom 2004. godine u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Mladi i europski integracijski procesi Instituta za društvena istraživanja. Studenti (N=446) su izdvojeni iz osnovnog uzorka mladih (N=2000) te su uspoređeni sa slučajno izdvojenom kontrolnom grupom mladih (N=532). Kontrolna grupa mladih sastoji se od srednjoškolaca, zaposlenih te nezaposlenih. Politička kultura studenata opisana je indikatorima izvedenima iz teorijskog okvira Almoda i Verbe: interes za formalnu politiku, potpora demokratskim vrijednostima i stavovima te razina povjerenja u institucije. Analizom je utvrđeno da studenti, u odnosu na ostale kategorije mladih, pokazuju veći interes za politiku, u većoj mjeri prihvaćaju demokratske vrijednosti i stavove, no nedostaje im povjerenja u institucije. Ovi nalazi indiciraju da politička kultura studenata u odnosu na onu ostalih mladih ljudi, ima veći potencijal za doprinos demokratskim procesima

Politički utjecaj i vrijednosti kao odrednice političkog povjerenja mladih u Hrvatskoj

Rad se bavi odrednicama političkog povjerenja mladih kao društvene skupine koja je politički marginalizirana i distancirana od političkoga života. Empirijski podatci prikupljeni su 2012. godine u Hrvatskoj, na reprezentativnom nacionalnom uzorku od 1500 mladih (u dobi između 14 i 27 godina). Uzorak je stratificiran na osnovi dobi i spola te po veličini županije i mjesta stanovanja. Ispitivane hipoteze proizašle su iz dosadašnjih hrvatskih i inozemnih istraživanja političkog povjerenja, pri čemu je glavna pretpostavka bila da sklop političkih vrijednosti (interes za politiku, vrijednosti samoizražavanja i politička preferencija) i ocjena demokratskog funkcioniranja političkog sustava (percepcija političkog utjecaja) značajno određuju odnos povjerenja prema političkim institucijama. Analiza rezultata je pokazala da zastupanje vrijednosti samoizražavanja značajno smanjuje političko povjerenje, politička ga preferencija vladajuće koalicije (u vrijeme istraživanja) povećava, a da interes za politička događanja nije s njime značajno povezan. Varijable percepcije političkog utjecaja značajno su i pozitivno povezane s političkim povjerenjem i predstavljaju bolje prediktore od sklopa političkih vrijednosti. Potencijal sociodemografskih varijabli u formiranju političkog povjerenja pokazao se vrlo niskim. (IN ENGLISH: This paper deals with determinants of political trust of youth, a social group both politically marginalized and distanced from political life. The empirical data was collected in 2012 on a representative national sample of 1500 young people (14 to 27 years old) in Croatia. The sample was stratified based on gender, age and size of county and place of residence. The tested hypotheses stem from current Croatian and foreign studies of political trust so the main assumption is that the trust towards political institutions is significantly formed by a set of political values (interest in politics, self-expression values and political preference) and evaluation of political system's democratic functioning (perception of political influence). The analysis shows that support for self-expression values significantly decreases and voting for the ruling party coalition (during the survey in 2012) increases political trust, while interest in political affairs is not significantly related thereto. The variables of perception of political influence represent relatively stronger predictors than the set of political values, and it significantly and positively correlates with political trust. The potential of sociodemographic variables to form political trust turned out to be very low.