Traumatske hemolitične anemije: dva prikaza slučaja i pregled literature

Two patients with intravascular hemolysis are presented. One patient had traumatic hemolytic anemia after mechanical heart valve reimplantation, and the diagnosis was made rapidly and easily. In the other patient, the diagnosis was not so easy complex and time-consuming. This patient had both, traumatic hemolytic anemia caused by orthopedic prosthesis, and neutropenia. Fragmentation was caused by interaction of red blood cells with altered intravascular surfaces or by direct physical trauma to the cells due to excessive shear forces in the circulation. The following findings are seen in intravascular hemolysis: decreased hemoglobin, increased reticulocytes and lactic dehydrogenase, decreased serum haptoglobin, and presence of shizocytes in peripheral blood smear. Patients are considered to have intravascular hemolysis when lactic dehydrogenase is >460, along with the presence of two established criteria. If not causal, therapy is supportive.Prikazana su dvojica bolesnika s intravaskularnom hemolizom, od kojih je jedan imao hemolitičnu anemiju nakon ponovljene ugradnje mehaničkog srčanog zalistka i u kojega je dijagnoza bila brza i jednostavna. U drugoga je bolesnika postavljanje dijagnoze zahtijevalo dosta vremena i truda. Ovaj je bolesnik imao mehaničku hemolitičnu anemiju uzrokovanu ortopedskim protezama, ali i neutropeniju. Fragmentacija je bila izazvana interakcijom eritrocita s promijenjenom površinom žile ili izravnom fizikalnom traumom stanica u krvotoku. Kod intravaskularne hemolize prisutni su sljedeći nalazi: sniženi hemoglobin, povišeni retikulociti i laktat dehidrogenaza, sniženi haptoglobin u serumu, te prisutnost shizocita u razmazu periferne krvi. Smatra se da bolesnici imaju intravaskularnu hemolizu kada je laktat dehidrogenaza viša od 460, uz prisutnost dvaju utvrđenih kriterija. Ako nije etiološka, terapija je potporna

The land of milk and honey?: young Croatians’ identities and perceptions as drivers of migration desire

IN ENGLISH: Taking up the Croatian case and the gap in the literature concerning non-economic, micro-level drivers of migration, this article explores young peoples’ identity, and the perceptions of their country and the European Union. Survey data is analysed by means of hierarchical linear regression, aiming to answer the question to what extent the selected non-economic variables play a role in youth migration desire. Overall, the results show that these drivers do play a certain role. While perception of the EU seems to be irrelevant for young people’s migration desire, perception of Croatia is associated with it. Likewise, a stronger national identity acts as an inhibiting force. When comparing the EU and Croatia, young people do not demonstrate a defined vision of the EU, seeing it as a place where almost everything is better. In contrast, their opinion on Croatia is more nuanced, which makes variables connected to their local context more relevant. --------------- IN CROATIAN: Istražujući slučaj Hrvatske, u radu se propituju mikro pokretači migracijskih želja mladih. Rad je usmjeren na identitet i percepciju vlastite zemlje i Europske unije. Koristeći podatke iz ‘Friedrich Ebert Stiftung (FES) Youth Studies Southeast Europe 2018’ istraživanja, hijerarhijskom linearnom regresijom pristupa se glavnom istraživačkom pitanju - igraju li odabrani mikro-pokretači ulogu u jačini namjere odlaska mladih? U okviru uzorka na kojem je rađeno istraživanje, 32.5% mladih iskazalo je želju za odlaskom, a najveći ih je broj kao glavnu motivaciju naveo poboljšanje standarda života ili bolje zaposlenje. Unatoč tome, rezultati statističke analize općenito pokazuju da spomenuti mikro pokretači imaju određenu ulogu. Povjerenje EU i europski identitet čine se nevažni za odlučivanje mladih o migracijama. Percepcija Hrvatske je, međutim, povezana s njom, na način da veće iskazano povjerenje i veći osjećaj zastupljenosti interesa mladih u nacionalnoj politici smanjuje želju za odlaskom. Isto tako, snažniji nacionalni identitet može djelovati kao inhibitor želje za odlaskom. Uspoređujući EU i Hrvatsku, razlika između dvoje također pokazuje vezu s jačinom namjere odlaska. Mladi ne pokazuju definiranu viziju EU, već je vide kao mjesto gdje je gotovo sve bolje. Nasuprot tome, njihovo je mišljenje o Hrvatskoj nijansiranije, što zaključujemo s obzirom na veće razlike u odgovorima mladih na pitanja koja se odnose na ne-ekonomsko stanje u državi. Ostali čimbenici koji su bili kontrolirani pokazali su statističku povezanost, i to spol, razina obrazovanja, važnost Boga, financijska situacija kućanstava i postojeće transnacionalno iskustvo

Gdje teče med i mlijeko?: Hrvatska i Europa očima mladih

Minulo desetljeće bilo je obilježeno emigracijom iz Hrvatske, od kojih je većina bila u zemlje Europske unije i većinom je obuhvatila mlađu populaciju. Prijašnja istraživanja, kao i ovo, pokazuju kako su najčešće navedeni razlozi odlaska ekonomske prirode. Međutim, ovaj rad analizom ‘Youth Study Croatia 2018/2019’ podataka istražuje i u manjoj mjeri proučavane društveno-političke čimbenike koji potencijalno utječu na odlazak ili namjeru istog. Odabrane su varijable koje se najšire gledano primarno dotiču percepcije EU, percepcije Hrvatske i identitetskih pitanja. Konkretno, istražujemo nacionalni, etnički i europski identitet mladih, transnacionalna iskustva, povjerenje u EU i Hrvatsku, stav o izlasku Hrvatske iz EU, osjećaj mladih da politika brine o njima, važnost članstva u stranci pri zapošljavanju i stanje ne-ekonomske vrijednosti koje su mladi procijenili na razini EU i Hrvatske. Prvi dio analize deskripcija je migracijskih aspiracija mladih. U drugom dijelu analize provedena je hijerarhijska multipla regresija u šest koraka. Multipla regresija otkrila je kako je namjera odlaska zaista dijelom povezana s nekim od istraživanih ne-ekonomskih čimbenika. Konkretno, jačina namjere odlaska pozitivno je povezana s većim brojem transnacionalnih iskustva, negativnijom percepcijom stanja u Hrvatskoj te percepcijom veće razlike stanja ne-ekonomskih vrijednosti između EU i Hrvatske. Negativna povezanost utvrđena je u slučaju izraženijeg nacionalnog identiteta i njegovog etničkog podtipa, veće razine vjere u Boga te s obzirom na dob. Percepcija EU nije se pokazala kao statistički značajan prediktor

Gdje teče med i mlijeko?: Hrvatska i Europa očima mladih

Minulo desetljeće bilo je obilježeno emigracijom iz Hrvatske, od kojih je većina bila u zemlje Europske unije i većinom je obuhvatila mlađu populaciju. Prijašnja istraživanja, kao i ovo, pokazuju kako su najčešće navedeni razlozi odlaska ekonomske prirode. Međutim, ovaj rad analizom ‘Youth Study Croatia 2018/2019’ podataka istražuje i u manjoj mjeri proučavane društveno-političke čimbenike koji potencijalno utječu na odlazak ili namjeru istog. Odabrane su varijable koje se najšire gledano primarno dotiču percepcije EU, percepcije Hrvatske i identitetskih pitanja. Konkretno, istražujemo nacionalni, etnički i europski identitet mladih, transnacionalna iskustva, povjerenje u EU i Hrvatsku, stav o izlasku Hrvatske iz EU, osjećaj mladih da politika brine o njima, važnost članstva u stranci pri zapošljavanju i stanje ne-ekonomske vrijednosti koje su mladi procijenili na razini EU i Hrvatske. Prvi dio analize deskripcija je migracijskih aspiracija mladih. U drugom dijelu analize provedena je hijerarhijska multipla regresija u šest koraka. Multipla regresija otkrila je kako je namjera odlaska zaista dijelom povezana s nekim od istraživanih ne-ekonomskih čimbenika. Konkretno, jačina namjere odlaska pozitivno je povezana s većim brojem transnacionalnih iskustva, negativnijom percepcijom stanja u Hrvatskoj te percepcijom veće razlike stanja ne-ekonomskih vrijednosti između EU i Hrvatske. Negativna povezanost utvrđena je u slučaju izraženijeg nacionalnog identiteta i njegovog etničkog podtipa, veće razine vjere u Boga te s obzirom na dob. Percepcija EU nije se pokazala kao statistički značajan prediktor

Premoćni u (ne)moćnima: analiza disperzije moći prema različitim grupama mladih

IN CROATIAN: Empirijska istraživanja mladih u Hrvatskoj provode se od sredine 20. stoljeća te se od tada u brojnim publikacijama navodi da su mladi marginalna društvena skupina s obzirom na količinu društvene, ekonomske i političke moći. Zajednički nazivnik svih navedenih istraživanja jest zaključak da društveni i politički sustav hrvatskog društva ne stvara poticajno okruženje za kvalitetan razvoj mladih, to jest da postoje strukturne prepreke za ostvarenje osobnog, društvenog i političkog potencijala te dobne kohorte. Gotovo je aksiomatska tvrdnja sociologije mladih da su mladi heterogena društvena skupina koja se razlikuje ne samo po svojim demografskim već im socijalnim karakteristikama. No ako je tomu tako, potrebno je vidjeti koje društvene skupine mladih imaju više ili manje moći, u cilju minucioznijeg uvida u socio-politički portret hrvatske omladine. Međutim, predmetna istraživanja ne analiziraju u dovoljnoj mjeri razlike između skupina mladih s obzirom na percepciju vlastitog utjecaja. Temeljni je cilj ovog rada dekonstruirati mlade kao monolitnu društvenu skupinu te ih pokušati kategorizirati u relevantne socijalne kategorije. Za potrebe istraživanja odabrane su različite varijable radi utvrđivanja razlika između grupa s obzirom na zavisnu varijablu percepcije moći vlastite grupe koju su mladi iskazali u upitniku provedenom 2018. godine. Uzorak mladih obuhvatio je 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz Hrvatske. Korištenjem linearne regresije utvrđeno je koje varijable imaju statističku povezanost s percepcijom moći vlastite grupe: rizična ponašanja, alternativna politička participacija, povjerenje u političku sferu, zainteresiranost za politiku i autoritarnost. Uz to, u regresijsku analizu uvrštene su i sociodemografske varijable koje se nisu pokazale kao povezane, uz iznimku spola. Uz linearnu regresiju, korišteni su t-testovi i ANOVA-e u cilju uvida u razlike u grupama na statistički povezanim varijablama. --------------- IN ENGLISH: Empirical research of young people in Croatia has been conducted since the mid 20th century, and since then many publications stated that young people are a marginal social group considering the amount of social, economic and political power. The common denominator of all of the above-mentioned research is that the social and political system of Croatian society does not create an enabling environment for the quality development of young people, that is, that there are structural obstacles to the realization of the personal, social and political potential of this age cohort. It is almost an axiomatic claim of sociology of youth that young people are a heterogeneous social group that differs not only by their demographic but also by their social characteristics. However, if so, it is necessary to see which social groups of young people have more or less power in order to gain a more detailed insight into the socio-political portrait of the Croatian youth. However, what existing research does not sufficiently analyse are the differences between groups of young people in view of their perception of their own impact. The main objective of this paper is to deconstruct young people as a monolithic social group and to try to categorise them into relevant social categories. Various variables were selected for research purposes with the aim of determining the differences between groups in relation to the dependent variable that measured perception of power of their own group, which young people expressed in the 2018 questionnaire. The sample included 1,500 respondents aged 14 to 29 from Croatia. By using linear regression, it has been established which variables have shown to be statistically connected: risky behaviours, alternative political participation, trust in the political sphere, interest in politics and authoritarianism. In addition, the regression analysis includes socio-demographic variables, which have not been shown to be connected, with the exception of gender. In addition to the linear regression, t-tests and ANOVA were used to establish differences in groups on statistically related variables

Influence of Electrical Yield on Temperature Drop of the PhotovoltaicPanel: Numerical and Experimental Findings

This manuscript deals in confirmation of drop in photovoltaic panel temperature under load. Two panels are compared, one with the load and other without the load. The panel under load should have larger heat dissipation (i.e. be cooler), when electrical yield is taken as an outgoing heat flow. During the experiment, a thermovision of the panels under solar irradiance was made with the thermal camera. Results of the first case show only minor change in panel temperature. Results of the second case, where one panel is under load, show reduced temperature of loaded panel, by up to 4 °C. Previously developed numerical model is updated with the measured data in the experiment. A measured electrical yield is taken into the account when the solar irradiance was modelled. Numerical model confirms the temperature drop and corresponds with infrared thermography data. Gained results can help in design of the photovoltaic systems, where more variants of operating conditions can be used in order to keep the panel on desired operating temperature

Photovoltaic Panels: A Review of the Cooling Techniques

In this paper, current advances in cooling techniques and temperature control of photovoltaic (PV) panels in general, are analyzed and discussed. Namely, it is well known that a decrease in the panel temperature will lead to an increase in electrical efficiency, so in recent years different cooling techniques have been proposed and tested experimentally. The efficiency drops with the rise in temperature, with a magnitude of approximately 0.5 %/°C. Several cooling techniques have been tried, mostly based on active water and air cooling, as these are the simplest techniques. Other cooling techniques include conductive cooling, phase-change material cooling, etc. Increase in electrical efficiency depends on cooling techniques, type and size of the module, geographical position and the season of the year, and usually corresponds with a rise of 3-5 % in overall efficiency. Finally, a perspective on the other cooling techniques for PV panels will be also elaborated on and discussed in this paper

Prijeoperacijska pulmološka obrada kod plućnih i izvanplućnih operacijskih zahvata

The purpose of preoperative pulmonary assessment is to predict which patients are at greatest risk of pulmonary complications, under which circumstances such complications may occur, and whether surgery should be denied based on that risk. Surgical site is the most important predictor of pulmonary risk. The American College of Physicians suggest the following indications for preoperative pulmonary function tests: patients undergoing cardiac or upper abdominal surgery with a history of smoking or dyspnea, patients undergoing lower abdominal surgery if prolonged operation is anticipated, patients undergoing orthopedic surgery with uncharacterized lung disease, and all patients undergoing lung resection. These tests include spirometry, diffusing capacity for CO, arterial blood gases; symptom limited cardiopulmonary exercise testing, and quantitative differential lung perfusion scanning. None of these tests absolutely excludes a patient for surgery; however, they do identify patients at an increased risk of surgical morbidity and mortality.Svrha prijeoperacijske pulmološke obrade je predvidjeti koji bolesnici imaju najveći rizik od nastanka plućnih komplikacija, pod kojim okolnostima takve komplikacije mogu nastati i treba li operaciju otkazati zbog rizičnosti samoga zahvata. Najvažniji prediktor pulmonalnog rizika je lokacija operacijskog reza. Američka liječnička udruga preporuča slijedeće indikacije za prijeoperacijsku funkcijsku obradu pluća: bolesnici u kojih se planira operacija srca ili gornjeg abdomena s anamnezom pušenja ili zaduhe, bolesnici u kojih se planira operacija na donjem dijelu trbuha ako se predviđa dugotrajni zahvat, bolesnici s neodređenom plućnom bolešću u kojih se planira ortopedska operacija, te svi bolesnici u kojih se planiraju resekcijski zahvati na plućima. Funkcijske plućne pretrage obuhvaćaju spirometriju, difuzijski kapacitet za CO, arterijsku plinsku analizu, simptomima ograničene kardiopulmonalne stres testove, kvantitativnu diferencijalnu plućnu perfuziju. Prednost se daje individualnom pristupu glede operacije, poštivajući pritom i volju bolesnika