Croatian Foreign Policy in 2006: Challenges to be Faced

Tri cilja usklađenog vanjskopolitičkog djelovanja Republike Hrvatske jesu uključivanje u punopravno članstvo Europske Unije i NATO-a, razvijanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi, te odgovarajuće pozicioniranje Republike Hrvatske i jačanje njezinog imagea u međunarodnim okvirima. U pregovorima će se tijekom godine otvoriti i neka od teških pitanja, pri čemu će održavanje postignutog nacionalnog konsenzusa biti od iznimne važnosti i jačati pregovaračku poziciju. Mnoge reforme koje se poduzimaju u vezi pristupanja Europskoj Uniji, posebice glede ispunjavanja političkih uvjeta, komplementarne su reformama koje je nužno provesti za dobivanje pozivnice za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Svjesna svoje uloge u regiji, Hrvatska se zauzima za održavanje i unapređenje dobrosusjedskih odnosa u temeljenih na poštivanju međunarodnog prava, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja u rješavanju preostalih otvorenih pitanja. U međunarodnim okvirima, Hrvatska nastoji jačati image odgovornog člana međunarodne zajednice, koji pridonosi demokratizaciji, sigurnosti i stabilnosti na globalnom planu.Three goals of the Croatian foreign policy activity are: becoming a member of the EU and NATO, developing good neighboring relations and regional cooperation in SEE, as well as forming and strengthening Croatia\u27s position and image in the international relations. During this year some difficult questions are going to be raised in the process of the accession talks where the maintenance of the reached national consensus is going to be very important in strengthening our position in negotiations. Various reforms conducted in the relation with approaching the EU, especially regarding fulfillment of the political conditions, are complement to the reforms needed to be conducted in order to receive an invitation to a full membership in the NATO Alliance. Aware of its role in the region, Croatia supports the improvement of the good neighboring relations based on following the international law, equality of rights and mutual respect in order to resolve remaining open issues. 1n the international relations, Croatia is making efforts to strengthen the image of the responsible member of international community, which contributes to democracy, security and stability at the global level

Predgovor

Predgovor prvom izdanju znanstvenog časopisa Hratskog vojnog učilišta Stratego

Republic of Croatia and United Nations: New Challenges

Činom primanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo organizacije Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine kao 178. države članice, uspješno je okončana njezina borba za puno međunarodno priznanje. Petnaest godina kasnije, 16. listopada 2007. godine, Republika Hrvatska izabrana je po prvi put za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, što predstavlja najveće vanjskopolitička dostignuće od njezina osamostaljenja. Osvojeno hrvatsko članstvo u Vijeću sigurnosti svjedoči o ugledu države izgrađenom na temelju postignuća u razvoju demokracije, mira i stabilnosti na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Hrvatska kandidatura temeljila se na četiri područja: sprječavanje sukoba i mirno rješavanje postojećih; zaštita najranjivijih segmenata društva u slučajevima oružanih sukoba (djeca, žene, civili); suzbijanje terorizma i reforma Vijeća sigurnosti. Pitanja od posebnog interesa za Hrvatsku unutar Vijeća sigurnosti vezana su uz područje Jugoistočne Europe, s naglaskom na Basnu i Hercegovinu i Kosovo, zatim na globalne krizne situacije gdje je UN nazočan mirovnim snagama (posebice one u kojima sudjeluju hrvatske snage), Međunarodni kazneni sud za područje bivše Jugoslavije (ICTY) kao i Međunarodni kazneni sud (ICC), globalna suradnja u području borbe protiv terorizma, te neširenje oružja za masovno uništenje. Hrvatska će nastaviti konstruktivno pridonositi reformskom procesu unutar Vijeća sigurnosti i organizacije UN-a. Sigurnost - Razvoj - Ljudska prava predstavljaju, prema Završnom dokumentu iz 2005. godine, tri glavna stupa sustava UN-a na osnovu kojeg se provode neumitno potrebni reformski procesi. Svjedoci smo da se razina globalne sigurnosti nije značajno povećala od 1945. godine, promijenile su se sigurnosne prijetnje - rastući rascjep između bogatih i siromašnih, opasnost širenja nuklearnog oružja, razvoj terorizma, prijeteće klimatske promjene. Globalni izazovi zahtijevaju globalne odgovore. UN je jedinstveni svjetski forum u kojem Hrvatska zauzima sve značajnije mjesto, okrunivši svoje dosadašnje napore članstvom u Vijeću sigurnosti. Pravi posao tek nam predstoji.When the Republic of Croatia became a member of the United Nations on 22 May 1992, as the 178th member state, its struggle for full international recognition was successfully completed. Fifteen years later, on 16 October 2007, for the first time in its history the Republic of Croatia was elected as a non-permanent member of the UN Security Council. This has been the greatest foreign policy achievement since Croatia gained its independence. The Security Council membership Croatia achieved is a testament to the reputation of the country based on the achievements in the development of democracy, peace and stability on a national, regional and global level. Our candidacy was based on four areas: prevention of conflict and a peaceful resolution of the existing ones; protection of the most vulnerable segments of society in cases of armed conflicts (women, children, civilians); prevention of terrorism and a reform of the Council. The issues of special interest to Croatia within the Security Council are connected with the south east European area, with a special emphasis on Bosnia and Herzegovina and Kosovo; further on, the global crisis situations where UN is present in the form of peacekeeping forces (especially the ones where Croatian forces are present); the International Criminal Tribunal for the Farmer Yugoslavia and the International Criminal Court; global co-operation in the area of the fight against terrorism, and non-spreading of mass-destruction weapons. Croatia will continue to contribute constructively to the reform process within the Security Council and the United Nations organisation. Security - Development - Human rights represent, according to the 2005 Final Document, the three key pillars of the UN system based on which necessary reform processes are conducted. We have all witnessed that the level of global security has not increased significantly since 1945. Security threats have changed - the growing discrepancy between the rich and the poor, the threat of nuclear arms spreading, development of terrorism, menacing climate changes. Global challenges demand global answers. The United Nations is a unique forum where Croatia takes up an increasingly significant place, acquiring its membership in the Security Council as an award in recognition of its outstanding work. The real work is now just ahead of us

Predgovor

Predgovor prvom izdanju znanstvenog časopisa Hratskog vojnog učilišta Stratego

American Primacy and Globalization Challenges: Constructing Stable Security under Conditions of Cross-Border Threats to National and Global Security

Globalizacija kao višestrukosloženi fenomen ujedno je i temeljni trend suvremenih međunarodnih odnosa. Proces koji bi prvenstveno trebao označavati napredak istodobno predstavlja i potencijalni mehanizam širenja kriza. Tradicionalne prijetnje sigurnosti zamjenjuju se izvanteritorijalnom prirodom globalnih problema, čime se uvjetuje redefinicija pojma sigurnosti, koji uz geopolitičke mora sadržavati i gospodarske, društvene, socijalne i druge sadržajnice. SAD, kao jedina svjetska supersila, glavni je pokretač i užitnik globalizacije, no globalni je primat istovremeno i uzrokom sve veće ranjivosti na transgranične opasnosti. Promjenom paradigme u postjedanaestorujanskoj konceptualizaciji vanjske politike napušta se pretpostavka o povlaštenoj sigurnosti izdvojenog geografskog prostora, a globalno suzbijanje terorizma profilira se kao trenutno definirajuća odrednica američke vanjske politike. Predvodeći evoluciju međunarodnog sustava sa ciljem izgradnje stabilnog sustava međunarodne sigurnosti, u suočavanju s izazovima globalizacije SAD moraju iskoristiti njene prednosti, provedbom doista globalne vanjske politike primjerene novoizrastajućim realnostima, kojima valja prilagoditi i političke , sigurnosne i gospodarske arhitektonske vizije.As a multifaceted phenomenon, globalization is also the basic trend in contemporary international relations. This process primarily aimed at generating progress, simultaneously represents a potential mechanism for global spreading of crises. Traditional security threats are being replaced by the extraterritorial nature of global problems, thus requiring a redefinition of the concept of security, by taking into account not only geopolitical, but also economic, social and other considerations. As the only global superpower, the United States is the prime moving force and the main beneficiary of globalization. However, global primacy is at the same time a generator of an increasing vulnerability to transborder threats. In the paradigm shift in the post-September 11 conceptualization of foreign policy, the presumption of privileged security of the isolated geographical space bas been abandoned, whereas global fight against terrorism is currently becoming the defining aspect of American foreign policy. Leading the evolution of the international system, in facing the challenges of globalization the United States must capitalize on its advantages by implementing a truly global foreign policy adjusted to the emerging realities, and accordingly adapting its political, security and economic architectural visions with the aim of building a stable international security system