59 research outputs found
ANALIZA SUBJEKTIVNIH SIMPTOMA VOKALNOG ZAMORA NASTAVNICA
Iako je joÅ” Flatau poÄetkom proÅ”log stoljeÄa pisao o slabosti snage glasa koju je nazvao fonastenijom, intenzivnija istraživanja te pojave zapoÄela su tek u novije vrijeme. Fonastenija ili vokalni zamor pojavljuje se uslijed intenzivne fonatorne aktivnosti - glasne i/ili dulje vokalizacije, zatim vokalizacije neuobiÄajenom visinom glasa ili pak u uvjetima veÄ naruÅ”enog zdravlja laringalnog tkiva. Zato ne Äudi da su tom poremeÄaju izloženije osobe koje intenzivno koriste glas u svojoj profesiji, a tipiÄan su primjer nastavnici, koji Äine najbrojniju kategoriju vokalnih profesionalaca s poremeÄajima glasa. Nadalje, nastanku vokalnog zamora pogoduju puÅ”enje, izloženost oneÄiÅ”Äenom zraku, psiholoÅ”ki stres, habitualna zloupotreba glasa i dr. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi i analizirati vokalni zamor, i to na manifestnoj i latentnoj razini. Podaci su prikupljeni na uzorku nastavnica (N=51) Äija je prosjeÄna dob bila 40,8 godina, a prosjeÄna duljina radnog staža u nastavi 15,7 godina. Mjerni instrument u istraživanju bio je upitnik koji se sastojao od dva dijela - osnovnog i onog o vokalnom zamoru. Rezultati istraživanja pokazali su da 63% nastavnica smatra da ima vokalni zamor. Kod svake druge pojavljuje se nakon radnog vremena Å”to pokazuje da je nastava veliko fonatorno optereÄenje. Medu najÄeÅ”Äim simptomima jesu promuklost, a zatim neki fiziÄki simptomi - suhoÄa u grlu, nakaÅ”ljavanje, dublji glas i neugodan osjeÄaj u grlu i vratu. Zbog navedenih problema, 39% nastavnica izbjegava govoriti, a 29% gubi volju za govorom. Faktorskom analizom ekstrahirana su Äetiri interpretabilna faktora: faktor vokalnog zamora nakon nastave (prvi faktor), faktor emocionalno-socijalnog aspekta vokalnog zamora (drugi faktor), faktor povezanosti visine glasa i suhoÄe grla (treÄi faktor) i faktor prepoznavanja fonatorno opasnih situacija (Äetvrti faktor) pri Äemu povezanost postoji izmeÄu prvog i drugog faktora te izmeÄu drugog i Äetvrtog faktora. Ti i joÅ” neki podaci o kojima se raspravlja u radu pokazali su da vokalni zamor moze imati negativne posljedice u psihosocijalnom prostoru nastavnica, tj. da može utjecati na kvalitetu svakodnevnog života i druÅ”tvene interakcije. U tom smislu, ovaj poremeÄaj potrebno je detaljno evoluirati ne samo na razini larinksa i fonacije, nego takoÄer na razini fiziÄkih simptoma te kvalitete života
Assessing Primary Care in Croatia: Could it be Moved Forward?
It is well known that countries with strong primary care achieve better health outcomes at lower costs. Therefore, the
effort of World Health Organization in promoting primary care as a basic principal of successful health care system is an
ongoing process. Although Croatia was recognized as a country with primary care orientation due to the development of
health centers and introduction of specialist training of general practitioners, it seems that many health care reforms
aimed at better organization of health institutions and decreasing of health care costs did not result with higher primary
care orientation. By application of the Primary Care Score instrument in 2014 (Croatia received 11.2 out of 20 possible
points), and international comparison performed in 2002, it was concluded that among the eighteen OECD countries
Croatia could be categorized as an Ā»intermediate primary care countryĀ«, obtaining the scores just a bit above the average
Assessing Primary Care in Croatia: Could it be Moved Forward?
It is well known that countries with strong primary care achieve better health outcomes at lower costs. Therefore, the
effort of World Health Organization in promoting primary care as a basic principal of successful health care system is an
ongoing process. Although Croatia was recognized as a country with primary care orientation due to the development of
health centers and introduction of specialist training of general practitioners, it seems that many health care reforms
aimed at better organization of health institutions and decreasing of health care costs did not result with higher primary
care orientation. By application of the Primary Care Score instrument in 2014 (Croatia received 11.2 out of 20 possible
points), and international comparison performed in 2002, it was concluded that among the eighteen OECD countries
Croatia could be categorized as an Ā»intermediate primary care countryĀ«, obtaining the scores just a bit above the average
- ā¦