Zdravstvena kontrola prehrane u dječjim vrtićima grada Rijeke

Hrana je neophodna za održavanje fizioloških potreba organizma. Pravilna prehrana djece je od presudne važnosti zbog ubrzanog rasta i razvoja, te povećane potrebe za energijom i prehrambenim tvarima. Cilj rada bio je ocijeniti zdravstvenu kontrolu prehrane u posljednjih deset godina u dječjim vrtićima grada Rijeke. Metodom duplih obroka uzorkovani su cjelodnevni obroci hrane šest puta godišnje u pet dječjih vrtića (n =300). Prosječna energetska vrijednost obroka iznosila je 85% preporuka Prehrambenog standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima. Prosječna zastupljenost prehrambenih tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata) u energetskoj strukturi obroka bila je u preporučenom omjeru za prehranu djece predškolske dobi. Prosječni dnevni unos biljnih vlakana je bio unutar preporuka. Prehrana u dječjim vrtićima grada Rijeke bila je u skladu s preporukama. Zbog važnosti pravilne prehrane u djece predškolske dobi preporučujemo daljnje praćenje prehrane, te edukaciju svih ljudi u radu s djecom

The Effect of Nutrition Knowledge on Dietary Intake among Croatian University Students

The aim of this study was to examine the relationship between nutrition knowledge and dietary intakes among university students. The students (264 males and 741 females) were asked to answer a validated General Nutrition Knowledge Questionnaire and to fulfil a Food Frequency Questionnaire. Gender, university status (freshmen, juniors, seniors) and eating arrangements (home, restaurants, self-cooking) were used as predictors of the relationship between nutrition knowledge and dietary intake. The findings indicated that women (p=0.008), senior students (p<0.001) and those who prepare food for themselves (p=0.038) have higher nutrition knowledge scores. The assessment of nutrition knowledge had parallels in dietary intake, and adherence to the dietary recommendations was significantly associated with nutrition knowledge scores (p<0.001). Regression analysis showed differences in daily intakes of grains (p<0.001), meat and beans group (p<0.001), vegetables (p<0.001), fruits (p=0.002) and oils (p<0.001) in relation to all predictors. However, nutrition knowledge acted as a modifier of the influence of eating arrangements. Logistic regression has shown that students with the highest nutrition knowledge are twelve times more likely to have a diet in accordance to recommendations compared to students with the lowest level of knowledge ([OR]=12.03, 95% [CI]=6.64–21.79, p<0.001). The results support the value of including nutrition knowledge in health education campaigns targeting the student population with the aim of improving their dietary intake

Zdravstvena kontrola prehrane u dječjim vrtićima grada Rijeke

Hrana je neophodna za održavanje fizioloških potreba organizma. Pravilna prehrana djece je od presudne važnosti zbog ubrzanog rasta i razvoja, te povećane potrebe za energijom i prehrambenim tvarima. Cilj rada bio je ocijeniti zdravstvenu kontrolu prehrane u posljednjih deset godina u dječjim vrtićima grada Rijeke. Metodom duplih obroka uzorkovani su cjelodnevni obroci hrane šest puta godišnje u pet dječjih vrtića (n =300). Prosječna energetska vrijednost obroka iznosila je 85% preporuka Prehrambenog standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima. Prosječna zastupljenost prehrambenih tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata) u energetskoj strukturi obroka bila je u preporučenom omjeru za prehranu djece predškolske dobi. Prosječni dnevni unos biljnih vlakana je bio unutar preporuka. Prehrana u dječjim vrtićima grada Rijeke bila je u skladu s preporukama. Zbog važnosti pravilne prehrane u djece predškolske dobi preporučujemo daljnje praćenje prehrane, te edukaciju svih ljudi u radu s djecom

Zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u učeničkom domu Grada Rijeke

Zbog prevencije zdravstvenih problema u odrasloj dobi, jedan od zadataka javnog zdravstva je ispitivanje i ocjena prehrambenih navika mladih. Kako bi se stvorile pravilne prehrambene navike i smanjili rizici od oboljenja uzrokovanih nedostatkom kalcija u organizmu, mlijeko i mliječni proizvodi, kao vrlo značajan izvor kalcija, trebaju biti zastupljeni u većem omjeru od preporuka u svakodnevnoj prehrani mladih. Cilj rada bio je utvrditi i ocijeniti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u ponudi cjelodnevnih obroka učeničkog doma u Rijeci. Analizom 56 cjelodnevnih obroka dobiveni su rezultati tjedne i dnevne zastupljenosti mlijeka i mliječnih obroka, te njihova energetska i hranjiva vrijednost. Mlijeko i mliječni proizvodi u cjelodnevnoj ponudi učeničkog doma bili su prosječno zastupljeni u 2 serviranja, čime je ostvarena prosječna količina kalcija od 1036.22mg/dan, što je gotovo 80% od DRI preporuka za unos kalcija za mlade dobi 15 do18 godina. Prosječnom energetskom vrijednosti od mlijeka i mliječnih proizvoda, dobiveno je 17.7% od cjelodnevnog unosa energije, što zadovoljava preporučenih 20%. Mlijeko, uključujući kakao i bijelu kavu, bilo je najčešće ponuđeni mliječni proizvod. Navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda u preporučenoj količini od 2 do 3 serviranja dnevno čini pravilne prehrambene navike u pogledu smanjenja rizika od oboljenja uzrokovanih nedostatkom kalcija u organizmu, osobito bitnog za djevojke. Dobivena zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda od prosječno 2 serviranja rezultat je dobro planiranog jelovnika. Uz planiranu prehranu, važna je i edukacija mladih tijekom školovanja o važnosti konzumiranja visokovrijedne namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda

Zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u učeničkom domu Grada Rijeke

Zbog prevencije zdravstvenih problema u odrasloj dobi, jedan od zadataka javnog zdravstva je ispitivanje i ocjena prehrambenih navika mladih. Kako bi se stvorile pravilne prehrambene navike i smanjili rizici od oboljenja uzrokovanih nedostatkom kalcija u organizmu, mlijeko i mliječni proizvodi, kao vrlo značajan izvor kalcija, trebaju biti zastupljeni u većem omjeru od preporuka u svakodnevnoj prehrani mladih. Cilj rada bio je utvrditi i ocijeniti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u ponudi cjelodnevnih obroka učeničkog doma u Rijeci. Analizom 56 cjelodnevnih obroka dobiveni su rezultati tjedne i dnevne zastupljenosti mlijeka i mliječnih obroka, te njihova energetska i hranjiva vrijednost. Mlijeko i mliječni proizvodi u cjelodnevnoj ponudi učeničkog doma bili su prosječno zastupljeni u 2 serviranja, čime je ostvarena prosječna količina kalcija od 1036.22mg/dan, što je gotovo 80% od DRI preporuka za unos kalcija za mlade dobi 15 do18 godina. Prosječnom energetskom vrijednosti od mlijeka i mliječnih proizvoda, dobiveno je 17.7% od cjelodnevnog unosa energije, što zadovoljava preporučenih 20%. Mlijeko, uključujući kakao i bijelu kavu, bilo je najčešće ponuđeni mliječni proizvod. Navike konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda u preporučenoj količini od 2 do 3 serviranja dnevno čini pravilne prehrambene navike u pogledu smanjenja rizika od oboljenja uzrokovanih nedostatkom kalcija u organizmu, osobito bitnog za djevojke. Dobivena zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda od prosječno 2 serviranja rezultat je dobro planiranog jelovnika. Uz planiranu prehranu, važna je i edukacija mladih tijekom školovanja o važnosti konzumiranja visokovrijedne namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda

Prehrambene navike stanovnika općine Kostrena

Jedan od zadatka javnog zdravstva je utvrđivanje prehrambenih navika stanovništva u cilju prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Neke studije pokazale su da ako osoba živi u sredini zagađenog zraka i pri tome ima nepravilne prehrambene navike, može povećati rizik obolijevanja od srčano-žilnih i plućnih bolesti. Stanovnici općine Kostrena žive u okolišu izloženom zagađenju zraka, stoga je cilj ovog rada bio ispitati i procijeniti njihove prehrambene navike u odnosu na rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti. Ispitivanjem je obuhvaćeno 227 stanovnika, 39.6% muškaraca i 60.4% žena, prosječne dobi 27.78 godina. Za procjenu prehrambenih navika i cjelodnevnog unosa energije i hranjivih tvari korištena je kvantitativna metoda utvrđivanja učestalosti unosa namirnica. Rezultati su pokazali da su ispitanici imali nepravilan omjer hranjivih tvari, osobito masnih kiselina. S obzirom na spol utvrđena je statistički značajna razlika unosa alkohola (p&lt;0.001), zadovoljenja preporučenog unosa željeza (p&lt;0.001) i cinka (p&lt;0.03), što je posljedica različitog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda (p&lt;0.04), bezalkoholnih (p&lt;0.04) i alkoholnih pića (p&lt;0.001). Ispitanici su u relativnom riziku za razvoj bolesti srčano-žilnog sustava, zbog nepovoljnog omjera masnih kiselina. Zaštitni učinak mogu imati zbog dovoljnog unosa ribe, voća i povrća. Budući da ispitanici žive u priobalnom području, trebali bi njegovati tradicionalne karakteristike mediteranske prehrane, koju će postići zamjenom mesa u prehrani grahoricama i integralnim žitaricama, te povećanom potrošnjom maslinovog ulja.

Cancer and Cardiovascular Diseases Nutrition Knowledge and Dietary Intake of Medical Students

The aims of this study were to determine medical students’ knowledge regarding the association between dietary factors and the risk of cancer and cardiovascular diseases and to investigate if this knowledge has an impact on their dietary intakes. Three hundred and ninety medical students (males and females) were included in a study and grouped according to their daily fibre and fat intakes. For diet – disease knowledge, questions from the General Nutrition Knowledge Questionnaire for Adults were used and dietary assessment was done with Food Frequency Questionnaire. The obtained results showed that the students’ diet-disease knowledge was generally inadequate. Higher level of diet-disease knowledge was among those with high dietary fibre intake, with slightly better scores for dietary factors and risk for cardiovascular diseases than the risk for cancer. Better diet-disease knowledge positively correlated with higher intake of fish (p=0.027, p=0.001) and vegetables (p=0.019, p=0.001) in high fibre groups of both gender, and in females additionally with fruit intake (p=0.038, p=0.007). A higher dietary fibre intake among studied students seems to be a factor that ensures lower obesity rates, lower intake of energy and lower consumption of coffee, sweets and alcoholic drinks. On the basis of the results of this study, it is clear that medical schools should provide in their nutrition programs the opportunity for students to learn about their own dietary and lifestyle behaviours, in order to more knowledgably and convincingly counsel their future patients

Vegetarijanska prehrana u dječjem vrtiću grada Rijeke

Vegetarijanska prehrana, kao navika stečena u djetinjstvu, može smanjiti rizik od kroničnih bolesti u odraslo doba. Prehrana u predškolskoj ustanovi ima utjecaj ne samo na prehrambeni status djeteta, već i na usvajanje pravilnih prehrambenih navika, a nadziranje prehrane jedan je od zadataka javnog zdravstva. Cilj ovog rada bio je ocijeniti kakvoću prehrane u dječjem vrtiću grada Rijeke koji priprema lakto-ovo vegetarijanski tip prehrane u odnosu na preporuke Prehrambenog standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima. Analizirana su 32 cjelodnevna obroka hrane, uzorkovana tijekom metodom duplih obroka četiri puta godišnje u posljednjih osam godina. Dobiveni rezultati energetske i hranjive vrijednosti cjelodnevnih obroka uspoređeni su s preporukama Prehrambenog standarda. Prosječna energetska vrijednost i količina bjelančevina cjelodnevnih obroka bila je nešto niža od preporuka, dok su energetski udjeli hranjivih tvari bili unutar preporuka, u fiziološkom omjeru. Prosječna količina kalcija i vitamina B2 bila je zadovoljavajuća zbog zastupljenosti mliječnih proizvoda, kao i količina željeza zbog zastupljenosti raznovrsnih namirnica biljnog porijekla. Rezultati osmogodišnje analize prehrane prosječno su zadovoljili preporuke Prehrambenog standarda, zbog zastupljenosti mliječnih proizvoda i jaja, kao i raznovrsnih namirnica karakterističnih za vegetarijansku prehranu. Ovakvi rezultati posljedica su dobro planiranog jelovnika. Usvajanje pravilnih prehrambenih navika u djece predškolske dobi briga je javnog zdravstva, stoga je važno nadzirati im prehranu, te podržati veću zastupljenost mliječnih proizvoda u prehrani predškolske djece, osobito u ustanovi koja koristi vegetarijanski tip prehrane.

Vegetarijanska prehrana u dječjem vrtiću grada Rijeke

Vegetarijanska prehrana, kao navika stečena u djetinjstvu, može smanjiti rizik od kroničnih bolesti u odraslo doba. Prehrana u predškolskoj ustanovi ima utjecaj ne samo na prehrambeni status djeteta, već i na usvajanje pravilnih prehrambenih navika, a nadziranje prehrane jedan je od zadataka javnog zdravstva. Cilj ovog rada bio je ocijeniti kakvoću prehrane u dječjem vrtiću grada Rijeke koji priprema lakto-ovo vegetarijanski tip prehrane u odnosu na preporuke Prehrambenog standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima. Analizirana su 32 cjelodnevna obroka hrane, uzorkovana tijekom metodom duplih obroka četiri puta godišnje u posljednjih osam godina. Dobiveni rezultati energetske i hranjive vrijednosti cjelodnevnih obroka uspoređeni su s preporukama Prehrambenog standarda. Prosječna energetska vrijednost i količina bjelančevina cjelodnevnih obroka bila je nešto niža od preporuka, dok su energetski udjeli hranjivih tvari bili unutar preporuka, u fiziološkom omjeru. Prosječna količina kalcija i vitamina B2 bila je zadovoljavajuća zbog zastupljenosti mliječnih proizvoda, kao i količina željeza zbog zastupljenosti raznovrsnih namirnica biljnog porijekla. Rezultati osmogodišnje analize prehrane prosječno su zadovoljili preporuke Prehrambenog standarda, zbog zastupljenosti mliječnih proizvoda i jaja, kao i raznovrsnih namirnica karakterističnih za vegetarijansku prehranu. Ovakvi rezultati posljedica su dobro planiranog jelovnika. Usvajanje pravilnih prehrambenih navika u djece predškolske dobi briga je javnog zdravstva, stoga je važno nadzirati im prehranu, te podržati veću zastupljenost mliječnih proizvoda u prehrani predškolske djece, osobito u ustanovi koja koristi vegetarijanski tip prehrane.

Prehrambene navike stanovnika općine Kostrena

Jedan od zadatka javnog zdravstva je utvrđivanje prehrambenih navika stanovništva u cilju prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Neke studije pokazale su da ako osoba živi u sredini zagađenog zraka i pri tome ima nepravilne prehrambene navike, može povećati rizik obolijevanja od srčano-žilnih i plućnih bolesti. Stanovnici općine Kostrena žive u okolišu izloženom zagađenju zraka, stoga je cilj ovog rada bio ispitati i procijeniti njihove prehrambene navike u odnosu na rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti. Ispitivanjem je obuhvaćeno 227 stanovnika, 39.6% muškaraca i 60.4% žena, prosječne dobi 27.78 godina. Za procjenu prehrambenih navika i cjelodnevnog unosa energije i hranjivih tvari korištena je kvantitativna metoda utvrđivanja učestalosti unosa namirnica. Rezultati su pokazali da su ispitanici imali nepravilan omjer hranjivih tvari, osobito masnih kiselina. S obzirom na spol utvrđena je statistički značajna razlika unosa alkohola (p&lt;0.001), zadovoljenja preporučenog unosa željeza (p&lt;0.001) i cinka (p&lt;0.03), što je posljedica različitog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda (p&lt;0.04), bezalkoholnih (p&lt;0.04) i alkoholnih pića (p&lt;0.001). Ispitanici su u relativnom riziku za razvoj bolesti srčano-žilnog sustava, zbog nepovoljnog omjera masnih kiselina. Zaštitni učinak mogu imati zbog dovoljnog unosa ribe, voća i povrća. Budući da ispitanici žive u priobalnom području, trebali bi njegovati tradicionalne karakteristike mediteranske prehrane, koju će postići zamjenom mesa u prehrani grahoricama i integralnim žitaricama, te povećanom potrošnjom maslinovog ulja.