TRADE PATTERNS IN CROATIA: K-MEANS CLUSTER ANALYSIS

This paper aims at contributing to a better understanding of trade patterns in Croatia. The work is oriented toward the role and contribution of individual product groups in total Croatian trade patterns. K-means cluster analysis is conducted with the RCA indicator, GL index and RUV indicator as variables and product groups at the three-digit level of the Standard International Trade Classification (SITC) as objects. Three different clusters of product groups are identified with statistically significant differences in values of analyzed variables. Implications of generated clusters of product groups are discussed. Product groups with the highest utility in international trade are identified for Croatia

PERSPECTIVE ON DEVELOPMENT OF FOOD AND BEVERAGE INDUSTRY IN THE INTERNATIONAL ENVIRONMENT: THE CASE OF CROATIA

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o perspektivama razvoja hrvatske industrije hrane i pića u međunarodnom okruženju. Metodologija rada zasniva se na primjeni input-output modela i standardiziranih pokazatelja izvozne konkurentnosti. Usporedba bruto dodane vrijednosti, produktivnosti i faktorskog dohotka sa zemljama Europske unije ukazuje na zaostajanje Hrvatske u odnosu na zemlje članice EU-15. Istovremeno u usporedbi s novim članicama EU (tranzicijske zemlje), hrvatska prehrambena industrija uspijeva zadržati konkurentnu proizvodnju. Od analiziranih tržišta hrvatska prehrambena industrija je najbolje pozicionirana na tržištu CEFTA-e. Istovremeno, relativno su slabo razvijene komparativne prednosti i konkurentska pozicija na brzo rastućim tržištima. Rast potrošnje hrane na globalnoj razini otvara prostor sve većoj diversifikaciji izvozne strukture i jačanju konkurentnosti na dosad manje zastupljenim tržištima. Perspektive razvoja industrije hrane i pića u Hrvatskoj prepoznaju se u nastavku procesa rasta izvozne orijentiranosti, većoj zastupljenosti na brzo rastućim tržištima, rastu potrošnje hrane, ulaganjima u inovacije i razvoj novih proizvoda, te ulaganjima u razvoj novih tržišta.The aim of this paper is to get new insight into the perspectives of the Croatian food and beverage industry development in the international environment. Methodology of the paper is based on applying input-output model and standardized indicators of export competitiveness. Comparison of gross value added, productivity and factor income with EU countries points to Croatia’s lagging in relation to EU-15 countries. At the same time, in comparison with the new EU member states (transition countries), the Croatian food industry manages to maintain competitive production. Among analysed markets, Croatian food industry has the best position on the CEFTA market. At the same time, comparative advantages and competitive positions in relatively rapidly growing markets are relatively weak. A growth in global consumption of foodstuffs opens up space for diversification of the export structure and strengthening of competitiveness in the less represented markets. Perspectives on the development of the food and beverage industry in Croatia are being recognized in the continuation growth of export orientation, greater representation in fastgrowing markets, increased food consumption, investment in innovation and development of new products, and investments in the development of new markets

THE STATE AND THE ECONOMY: WHERE IS CROATIA?

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o ulozi države u ekonomiji u Hrvatskoj. Na promjenu uloge države u ekonomiji u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja do danas značajne su učinke imali tranzicija gospodarstva, globalizacija, integracija i liberalizacija tržišta. Rezultati ekonomske politike države se prepoznaju u padu ekonomske aktivnosti, značajnom rastu defi cita i zaduženosti, razvoju pesimističnih očekivanja i nesklonosti ulaganjima. Uvjeti velike zaduženosti nameću restriktivni karakter fi skalnoj politici što se u kratkom roku može negativno odraziti na ekonomsku aktivnost. Rezultati pokazuju da konkurentske tranzicijske zemlje koje imaju manje porezno opterećenje realiziraju veće stope gospodarskog rasta. U svrhu ostvarivanja gospodarskog rasta i smanjivanja zaduženosti fi skalna se konsolidacija, i to smanjivanjem javnih rashoda i poreznog opterećenja, nameće kao nužnost. Za eliminiranje defi cita tekućeg računa platne bilance važno je fi skalnim restrukturiranjem postići strukturni suficit umjesto dosadašnjeg strukturnog defi cita. Dobiveni rezultati su na tragu očekivanja o nastavku procesa izmjene uloge države u ekonomiji u nadolazećem razdoblju.The aim of this paper is to gain new knowledge about the role of the state in the economy in Croatia. Signi fi cant impacts on the changing role of the state in the economy in Croatia since its interdependence have been made by the transition of the economy, globalization, integration and liberalization of the markets. The results of Croatian economic policy have been noticed in the reduction of the economic activity, the signi fi cant growth of the de fi cit and indebtedness, the development of pessimistic expectations and the lack of investment. The conditions of high indebtedness cause the restrictive nature of fi scal policy, and it can have negative in fl uence on economic activity. The results show that competitive transition countries, which have the lower tax effort, realize higher rates of economic growth. For the purpose of the realization of economic growth and the decrease of indebtedness, fi scal consolidation through the reduction of public expenditures and tax efforts is needed. For the elimination of the current account de fi cit in balance of payment it is important to achieve, through fi scal restructuring, a structural surplus instead of the present structural de fi cit. The results obtained are in line with the expectations about the continuation in the process of the changing role of the state in economy in the upcoming period

AN ECONOMY UNDER CONDITIONS OF HIGH INDEBTEDNESS: THE CASE OF CROATIA

Cilj je ovoga rada dobiti nove spoznaje o uzročno-posljedičnom odnosu između visoke zaduženosti i gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Metodologija rada se zasniva na primjeni pokazatelja zaduženosti. Hrvatska je 2015. godine izašla iz razdoblja gospodarske krize. Uz Grčku, Hrvatska je imala najduže razdoblje recesije u Europi. Dugotrajna recesija je razotkrila sve slabosti dosadašnjeg ekonomskog modela. One su godinama bile prikrivene povećanjem inozemne zaduženosti i poticanjem rasta domaće potražnje. Povećavanjem zaduženosti Hrvatska je primorana sve veći dio proizvodnje izdvajati za otplatu dugova. S aspekta fiskalne politike valja se pridržavati osnovnog postulata održivosti javnih financija da stopa rasta realne proizvodnje u dugom roku nužno mora biti veća od realne kamatne stope po kojoj se država zadužuje. Visoki javni dug opterećuje gospodarski rast primarno iz razloga što se povećanim troškovima njegova servisiranja ograničavaju ostali državni rashodi i sposobnost fiskalne politike da potakne gospodarsku aktivnost u zemlji. Dobiveni rezultati sugeriraju da je uz mjere ekonomske politike prijeko potrebno pokrenuti strukturne reforme u gospodarstvu kojima će se potaknuti i realizirati snažniji gospodarski rast.The aim of this paper is to gain new knowledge about the cause-and-effect relationship between high indebtedness and economic growth in Croatia. Methodology of the paper is based on applying the indebtedness indicators. In 2015 Croatia got out of the period of economic crisis. Besides Greece, Croatia had the longest period of recession in Europe. The long-lasting recession took the veil off all weaknesses of the present economic model. They have been concealed for years by the increase of foreign indebtedness and abetting of the growth in the domestic demand. With the increase of the indebtedness, Croatia is forced to give a greater part of its production for debt repayment. In terms of fiscal policy it is necessary to follow the basic rule of the public finance sustainability that the real growth rate of the production in the long-term must be higher than real interest rate on government debts. Higher public debt hinders the economic growth because the higher costs of its servicing constrain other fiscal expenses and the ability of the fiscal policy to initiate the economic activity in the country. The obtained results suggest that besides the economic policy measures it is very necessary to start the structural reforms to initiate and realize stronger economic growth

COMPARATIVE ADVANTAGES AND EXPORT COMPETITIVENESS OF THE CROATIAN MANUFACTURING INDUSTRY

Svrha je ovoga rada istražiti položaj hrvatske prerađivačke industrije u međunarodnoj razmjeni. Metodologija rada zasniva se na primjeni pokazatelja disperzije i koncentracije, komparativnih prednosti, specijalizacije u intraindustrijskoj razmjeni, horizontalne i vertikalne specijalizacije i izvozne konkurentnosti. Rad se sastoji od četiri dijela: uvoda, metodologije, empirijskih rezultata i zaključka. Najveći broj sektora prerađivačke industrije u Hrvatskoj nema izražene komparativne prednosti u međunarodnoj razmjeni. Analiza izvozne konkurentnosti pokazuje skromni rast izvozne konkurentnosti strojogradnje, stagnaciju kemijske industrije, oscilaciju brodogradnje i značajan pad konkurentnosti tekstilne i obućarske industrije.The purpose of this paper is to explore the position of the Croatian manufacturing industry in international trade. The methodology of the paper is based on applying indicators of dispersion and concentration, comparative advantages, intra-industry trade specialization, horizontal and vertical specialization and export competitiveness. The paper consists of four parts: introduction, methodology, empirical results and conclusion. The greatest number of the sectors of manufacturing industry in Croatia does not have any comparative advantages in international trade. The analyses of export competitiveness shows a modest growth of export competitiveness of the engineering sector, the stagnation of chemical industry, the oscillation of shipbuilding industry and significant fall in the competitiveness of textile and clothing industry

HORIZONTAL AND VERTICAL SPECIALIZATION IN THE INTERNATIONAL MERCHANDIZE TRADE: THE CASE OF CROATIA AND THE CZECH REPUBLIC

U radu se analiziraju horizontalna i vertikalna specijalizacija u međunarodnoj robnoj razmjeni u Hrvatskoj i Češkoj. Rad je usmjeren na značaj i ulogu pojedinih proizvodnih grupa u ukupnoj strukturi međunarodne robne razmjene. Analiza je napravljena primjenom k-means klaster metode. Ulazne su varijable RCA pokazatelj, GL indeks i RUV pokazatelj, a objek-ti proizvodne grupe na razini tri znamenke SMTK. U strukturi intra-indu-strijske razmjene Hrvatske prevladava vertikalna specijalizacija i izvoz male dodane vrijednosti. Hrvatska ostvaruje izvoz relativno velike dodane vrije-dnosti razmjenom duhanskih proizvoda, farmaceutskih proizvoda, i dijela tekstilnih i ribljih proizvoda. Brodogradnja, koja ima najveći udio u robnom izvozu Hrvatske, ima obilježje horizontalne specijalizacije. Najznačajniji proizvodi kod kojih dominira izvoz male dodane vrijednosti su najveći dio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvodi od drveta. U uspored-bi s Hrvatskom, u intra-industrijskoj razmjeni Češke prevladavaju horizon-talna specijalizacija, i vertikalna specijalizacija, gdje je izvoz velike dodane vrijednosti.This paper examines horizontal and vertical intra-industry trade specialization in the international merchandize trade in Croatia and the Czech Republic. The work is oriented toward the role and contribution of individual product groups in total trade patterns. The analysis is made using k-means cluster method. The RCA indicator, GL index and RUV indicator are used as variables and product groups at the three-digit level of the SITC as objects. In Croatian intra-industry trade vertical specialization is dominant, as well as low quality export. Croatia has high quality export in trade with tobacco products, pharma-ceutical and medicinal products, some textile products and fi sh products. The shipbuil-ding industry, that has the greatest share in Croatian export, has horizontal specialization. The most important low quality export products are the great majority of food products and wood products. Compared to Croatia, in intra-industry trade of the Czech Republic, horizontal specialization is dominant, as well as vertical specialization with high quality export

Regionalne sličnosti i razlike strukture međunarodne trgovine u Hrvatskoj

Cilj je ovoga rada analizirati sličnosti i razlike u strukturi međunarodne trgovine hrvatskih županija. Analiza je provedena primjenom k-means klaster metode. Kao ulazne varijable korišteni su pokazatelji strukture međunarodne trgovine, dok su županije Republike Hrvatske korištene kao objekti analize. Usporedba strukture međunarodne trgovine je provedena izračunom matrice Euklidskih udaljenosti među županijama. Strukturu izvoza i uvoza Hrvatske obilježava izražena koncentracija, pri čemu Grad Zagreb ima najveći udio. Rezultati analize pokazuju postojanje značajnih razlika u strukturi međunarodne trgovine među hrvatskim županijama. Dobiveni klasteri najviše se razlikuju u usporedbi s klasterom 6, u kojemu je grupirana Ličko-senjska županija. Uspoređujući županije može se ustvrditi da najveće razlike postoje između kontinentalnih i primorskih županija. Najveće sličnosti pokazuju Požeško slavonska i Brodsko-posavska županija, zatim Zagrebačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, te Karlovačka i Koprivničko-križevačka županija

International Trade of Croatian Chemical Industry Summary

U ovom se radu hrvatska kemijska industrija u međunarodnoj razmjeni analizira primjenom k-means klaster metode. Rad je usmjeren na ulogu i značaj pojedinih proizvodnih grupa u ukupnoj strukturi međunarodne razmjene kemijske industrije. U primjeni k-means klaster metode kao ulazne varijable koriste se: RCA pokazatelj, GL indeks, RUV pokazatelj i udio izvoza pojedinoga kemijskog proizvoda u ukupnom izvozu kemijske industrije. Objekti su proizvodi kemijske industrije na razini četiriju znamenki SMTK. Klaster kemijskih proizvoda u kojemu Hrvatska ima izražene komparativne prednosti ima značajan udio u strukturi izvoza. Istodobno taj klaster sadrži mali broj proizvoda što upućuje na jaku koncentraciju izvoza. S obzirom na vrijednosti RUV pokazatelja, Hrvatska kemijska industrija ostvaruje najveće koristi u međunarodnoj razmjeni antibiotika i lijekova koji sadrže antibiotike. Uz gnojiva, ova dva proizvoda imaju najveći udio u strukturi izvoza. Najveći broj kemijskih proizvoda ima nisku razinu specijalizacije u intra-industrijskoj razmjeni.In this paper Croatian chemical industry in international trade is analyzed by applying k-means cluster method. The work is oriented toward the role and contribution of individual product groups in total trade patterns of chemical industry. The RCA indicator, GL index, RUV indicator and the share of individual chemical products in the total export of chemical industry are used as variables. The products at the fourdigit level of the SITC are used as objects. The cluster of chemical products in which Croatia has comparative advantages contributes significantly in export structure. At the same time this cluster consists of a few product types thus indicating strong export concentration of Croatian chemical industry. Regarding of the value of RUV indicator, Croatian chemical industry benefits most in the international trade with antibiotics and medicines that contain antibiotics. Beside fertilizers, these two products have the greatest share in the export structure. The great majority of the chemical products have the low level of intra-industry trade specialization