Which Answers Can Cardiopulmonary Exercise Testing Provide?

Cilj: Upozoriti na važnost podataka koji se dobiju spiroergometrijom (engl. Cardiopulmonary Exercise Testing – CPET). Nepodnošenje napora glavni je problem plućnih i srčanih bolesti. Mjerenja plućne i srčane funkcije u mirovanju slabi su prognostički faktori za određivanje stupnja intolerancije napora. Metode: Selektivni pregled literature. Rezultati: Za dobru interpretaciju CPET-a važno je znati koji su mogući razlozi intolerancije napora, koje su indikacije za izvođenje testa. Prije testiranja o bolesniku je potrebno znati osnovne anamnestičke podatke, nalaz statusa te pretrage koje su učinjene do tada. Također je vrlo važno znati koje bolesti ograničavaju izvođenje testa. Tumačenje testa mora dati odgovor na pitanje liječnika, koji nam šalje bolesnika. Na kraju, ako je potrebno, valja dati preporuke za daljnju obradu. Zaključak: CPET može dati objektivnu mjeru kapaciteta vježbanja, identificirati mehanizme ograničavanja tolerancije napora, utvrditi indeks procjene prognoze bolesti i praćenje progresije bolesti ili odgovora na liječenje. Očita je nadmoćnost podataka dobivenih CPET-om u odnosu prema podacima u mirovanju.Aim: To show the importance of data obtained by Cardiopulmonary Exercise Testing (CPET). Exercise intolerance is the main problem in pulmonary and cardiac diseases. Lung and cardiac function test results obtained at rest are poorly predictive of the degree of exercise intolerance. Methods: Selective literature review. Results: A good interpretation of CPET results requires an insight into the possible reasons for exercise intolerance and possible indications for CPET. Before CPET, basic medical history, status, and results of any previous tests should be known. It is also very important to know CPET limiting disorders. The CPET interpretation must answer the questions of the referring physician. Recommendations for further processing may be given eventually. Conclusion: CPET can provide an objective measure of exercise capacity, identify the mechanisms limiting exercise tolerance, and establish indices of disease prognosis, disease progression monitoring and/or treatment response. The superiority of CPET results over those obtained at rest is obvious

Seasonal trend of airway resistance in asthma

Svrha rada: Pokazati da u dobro kontroliranoj astmi sa stabilnim spirometrijskim vrijednostima, vrijednosti otpora u dišnim putovima (Raw) variraju ovisno o klimatskim prilikama. Ispitanici i metode: Ovo istraživanje uključivalo je 42 bolesnika s dobro kontroliranom astmom u dobi od 18-77 godina. U svih bolesnika mjerena je spirometrija i tjelesna pletizmografija, 4 puta u tijeku godine. Izabrani su mjeseci listopad, veljača, svibanj i kolovoz, kao tipični predstavnici za pojedino godišnje doba. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: oni s nalazom opstrukcije u spirometriji i oni s urednim spirometrijskim nalazom. Rezultati: Analizom dobivenih rezultata pokazalo se da, uz stabilne spirometrijske vrijednosti, (FVC – forsirani vitalni kapacitet, FEV1 – forsirani ekspiratorni volumen u 1. sekundi, FEF50 – središnji ekspiratorni protok pri 50% VC-a) postoje promjene u Raw-u. Vrijednosti su varirale ovisno o godišnjem dobu. U kolovozu i veljači dolazi do smanjenja Raw-a, a u listopadu i svibnju do porasta. Takva kretanja dokazana su kod 78,57% bolesnika. Zaključak: S obzirom na dobivene rezultate može se povezati varijabilnost Raw-a i klimatskih uvjeta. Ljeto i zima su stabilna godišnja doba, za razliku od proljeća i jeseni gdje postoje oscilacije u temperaturi, vlazi i barometarskom tlaku. Dugotrajne vremenske oscilacije utječu na varijabilnost Raw-a. Stabilno vrijeme s ujednačenim parametrima (ljeto, zima) smanjuje vrijednosti Raw-a, za razliku od nestabilnog vremena (proljeće i jesen), gdje dolazi do porasta Raw-a. Raw bi mogao biti koristan parametar u praćenju dugotrajne kontrole stabilnosti bolesti, kao što je FEV1 trenutačni pokazatelj stupnja opstrukcije.Aim: To demonstrate that in well-controlled asthma with stable spirometric values, the values of airway resistance (Raw) vary depending on climatic conditions. Subjects and methods: This study included 42 patients with well-controlled asthma aged 18-77 years. Spirometry and body plethysmography wasbmeasuredbin all patients, 4 times during the year – in October, February, May and August, as typical representatives of the different seasons. Patients were divided into 2 groups: patients with obstruction in spirometry and patients with normal spirometry. Results: The analysis results showed that with stable spirometric values (FVC – forced vital capacity, FEV1 – forced expiratory volume in first sec, FEF50 – expiratory flow at 50% VC) changes in Raw existed. Values varied depending on the season. In August and February, values of Raw decreased, and in October and May values increased. These trends were confirmed in 78.57% patients. Conclusion: It is possible that Raw is dependent on climatic conditions. The summer and winter seasons are stable, unlike spring and autumn, where there are fluctuations in temperature, humidity, barometric pressure. Long-term weather fluctuations affect the variability of Raw. Stable time with uniform parameters (summer, winter) reduces the value of Raw, in contrast to unstable weather (spring and autumn), where Raw increases. Raw could be a useful parameter in monitoring long-term stability control of diseases, as FEV1 is a current indicator of the degree of obstruction

Physical Activity and Chronic Pulmonary Diseases - Pulmonary Rehabilitation in Hospital

Prema definiciji, plućna rehabilitacija niz je personaliziranih intervencija kod kroničnih plućnih bolesnika na osnovi kojih se određuju individualna terapija vježbanja, ali i edukacija o bolesti te promjeni ponašanja, a sve radi poboljšanja fizičkog i psihičkog stanja bolesnika s kroničnom plućnom bolesti. Vježbanje je esencijalna komponenta programa plućne rehabilitacije. Opća načela vježbanja bolesnika s kroničnom plućnom bolesti ne razlikuju se od onih zdravih pojedinaca ili čak sportaša. Da bi program vježbanja bio djelotvoran, ukupno opterećenje treninga mora biti prilagođeno pojedinačnim specifičnim zahtjevima i prelaziti opterećenja u svakodnevnom životu radi poboljšanja aerobnog kapaciteta i snage mišića uz poboljšanje kapaciteta vježbanja u određenom razdoblju. Optimalan tip vježbanja za bolesnike s kroničnim plućnim bolestima nije utvrđen i može se razlikovati od pojedinca do pojedinca. Najčešće se primjenjuje trening izdržljivosti u obliku vožnje stacionarnog bicikla ili hodanja po pokretnoj stazi. Nordijsko hodanje sa štapovima tijekom jednog sata na dan pokazalo se vrlo uspješno u povećanju dnevne hodne pruge i dnevnih aktivnosti. Za vrijeme provedbe programa svakog bolesnika valja pratiti i reagirati na simptome povezane s netolerancijom napora, povišenim krvnim tlakom, povećanim brojem otkucaja srca, padom saturacije. Program treba biti nadziran i personaliziran te prilagođen mogućnostima i ograničenjima pojedinog bolesnika. U sklopu programa mora se preporučiti i vježbanje kod kuće. Pritom valja definirati realne ciljeve za bolesnika da bi on vidio napredak i bio motiviran. Bolesnik treba i nakon završena programa nastaviti vježbati, promijeniti životne navike i povećati fizičku aktivnost, a sve radi što bolje kvalitete života.According to the definition, pulmonary rehabilitation programme for chronic pulmonary patients provides a range of personalized interventions used to determine individual exercise therapy, as well as education on the disease and behavioural change, for the purpose of improving physical and mental condition of patients with chronic pulmonary disease. Exercise is an essential component of the pulmonary rehabilitation programme. General principles of exercising in individuals with chronic pulmonary disease do not differ from the principles in healthy individuals or even athletes. For the exercise programme to be effective, the overall training workload has to suit specific individual requirements and exceed everyday workload in order to increase aerobic capacity and muscle strength, with an improvement of exercise capacity over a period of time. Optimal type of exercise for patients with chronic pulmonary diseases has not been established and may vary from individual to individual. Most commonly used mode of exercise is endurance training in the form of cycling on a stationary bike or walking on a treadmill. Nordic walking for one hour per day has proved to be a very successful type of training for an increase in the daily walking distance and overall daily activity. Each patient’s reactions to symptoms associated with exertion intolerance, increased blood pressure, increased heart rate or decrease in saturation are monitored throughout the programme. The programme is supervised and personalized, and it is individually tailored to the capabilities and limitations of each patient. Patient’s visible progress and continued motivation require recommended home exercise and reasonable goals set as part of the programme. After completing the programme, the patient should continue exercising, change lifestyle and increase physical activity for the purpose of improving the quality of life

Spirometrijom do boljeg zdravlja (With spirometry to better health)

Prema Svjetskoj zdrvstvenoj organizaciji (SZO) kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je u provedenom ispitivanju 1990. godine bila na 6. mjestu smrtnosti u svijetu s više od 2,2 milijuna smrtnih ishoda (4,4%­svih smrti u svijetu). Istraživanja SZO­e ukazuju na porast smrtnosti od KOPB­a, te je u 2001. godini bilo više od 2,7 milijuna smrtnih ishoda. Predviđa se da će se isti trend porasta smrtnosti od KOPB­a nastaviti te da će 2020. godine KOPB doći na 3.mjesto smrtnosti s 4,5 milijuna smrti. KOPB se nedovoljno često dijagnosticira, pomoć se traži već kada se vrijednosti plućne funkcije značajno smanje. A najvažnije je pravovremeno prepoznavanje, dijagnosticiranje i odgovarajuće liječenje KOPB­a. Za dijagnozu KOPB­a treba napraviti spirometriju koja je zlatni standard. Najčešči uzrok koji je odgovoran za tako značajni porast KOPB­a je dugogodišnje pušenje osobito u razvijenim zemljama. Zato je vrlo važna edukacija bolesnika i prestanak pušenja. 2010. godina je i proglašena godinom pluća. Europska zaklada pluća (ELF) je javni glas Europskog udruženja za respiratorne bolesti (ERS), osnovan je 1990. godine u svrhu širenja informacija iz ERSa javnost i medije te za podizanje svijesti o zdravlju i bolesti pluća. Pod njihovim pokroviteljstvom diljem Europe se organiziraju testiranja spirometrijom u svrhu privlaćenja pažnje medija i građana da se prepozna kronična opstruktivne plućna bolest

Multirezistentna tuberkuloza(MDR-TB)-ipak se liječi

Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana s bakterijom Mycobacterium tuberculosis. Neliječena tuberkuloza u većine oboljelih vodi u smrt. Multirezistentna tuberkuloza (MDR TB) spada među najozbiljnije oblike tuberkuloze.Multirezistentna tuberkuloza (MDR TB) predstavlja istovremenu rezistenciju na dva najznačajnija baktericidna antituberkulotika izoniazid i rifampicin, sa i bez rezistencije na još neki od antituberkulotika.  Prikazano je dugotrajno liječenje tuberkuloze pluća kod mlade studentice   koje je trajalo od   1999. do 2005.godine. Loša suradnja nadležnog liječnika, pulmologa i bolesnice ,nerazumijevanje težine bolesti od strane bolesnice i njezine obitelji dovela je kod nje do razvoja MDR-TB. Tek 2003.godine bolesnica shvaća ozbiljnost i težinu bolesti i započinje se kontrolirano dugotrajno i skupo liječenje, bolesnica se negativizira(dolazi do konverzije sputuma  nakon18 mjeseci) uz radološku regresiju nalaz na plućima.Liječena je ukupno 22 mjeseca.Naša bolesnica sada živi normalnim životom,pa je vidljivo da se isplati cijeli trud ,strpljenje i cijena liječenja.Redovito se kontrolira,zadnja kontrola u svibnju 2011.Definitivno je konzistentno standardno liječenje tuberkuloze najbolja prevencija nastanka multirezistentne tuberkuloze.  

MEASUREMENT OF INSPIRATORY FLOW FOR THE SELECTION OF THE INHALATION TREATMENT DEVICE FOR ASTHMA AND COPD

Svrha rada: utvrditi udio bolesnika s astmom i kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) sa značajnom bronhoopstrukcijom, a koji ne postižu inspiracijski protok zraka potreban za ispravnu upotrebu Diskusa® i Turbuhalera®, naprava za primjenu praškastih oblika lijeka (DPI). Ispitanici i metode: multicentrična studija presjeka kroz populaciju uključila je 400 bolesnika s astmom i KOPB-om (s FEV1 <60%) u dobi od 5 do 91 godine koji su testirani tijekom pogoršanja ili redovite kontrole. U svih je bolesnika mjerena spirometrija te inspiracijski protoci uređajem In-check Dial. Rezultati: Utvrđen je značajno manji udio pacijenata koji ne mogu redovito optimalno uzimati lijek temeljem mjerenja inspiracijskog protoka u uvjetima otpora uređaja Diskus®nego u uvjetima otpora uređaja Turbuhaler® (21,0% prema 87,0%, c2=350,72, p<0,0001). U bolesnika koji su testirani tijekom egzacerbacije ti su udjeli još veći. Regresijska je analiza pokazala nisku razinu povezanosti inspiracijskih protoka mjerenih pri različitim postavkama otpora s parametrima plućne funkcije (najznačajnija povezanost postavke otpora uređaja Diskus® s PEF-om [%], r2=0,104). Zaključci: značajan broj bolesnika s astmom i KOPB-om sa značajnom bronhoopstrukcijom ne postiže inspiracijski protok zraka potreban za ispravnu uporabu Diskusa® i Turbuhalera®, naprava za primjenu praškastih oblika lijeka u astmi i KOPB-u. Spirometriju nije moguće rabiti za izbor naprava za primjenu lijeka te u tu svrhu treba rabiti uređaj In-check DialAim: to assess the proportion of patients with asthma or chronic obstructive pulmonary disease (COPD) with significant bronchoobstruction who do not have inspiratory flows necessary for the adequate use of dry powder inhaler (DPI) devices Diskus® and Turbuhaler®. Patients and methods: multicentre cross-sectional study that included 400 patients with asthma or COPD (with FEV1 <60%) aged 5–91 years tested during exacerbation or usual control visit. All patients underwent lung function testing and measurement of inspiratory flows using In-check Dial. Results: Significantly lower proportion of patients didn’t have inspiratory flows necessary for the regular adequate use of Diskus® than for Turbuhaler® (21.0% vs 87.0%, c2=350.72, p<0.0001). In patients tested during exacerbation these proportions were marginally greater. Regression analysis showed a weak association of inspiratory flows measured with different resistance settings with parameters of lung function (best association was seen between resistance setting for Diskus® and PEF [%], r2=0.104). Conclusions: significant proportion of patients with asthma or COPD with significant bronchoobstruction do not exhibit satisfactory inspiratory flows for the use of dry powder inhaler (DPI) devices (Diskus® < Turbuhaler®). Spirometry is not to be used for selection of the device for drug application and In-check Dial should be used instead

Uloga plućne rehabilitacije prije i nakon transplantacije

Pulmonary rehabilitation is the key component in treating patients with chronic respiratory diseases. In lung transplantation program it plays an important role as an individualized program for every patient before and after surgery. In these patients reduced ability to exercise is an important predictor of outcome and survival after surgery so feature of pulmonary rehabilitation is immenesely important. The intensity of exercise and training regimen depend on the underlying disease. Pretransplant rehabilitation helps optimize and maintain patient’s functional status and supplies important interdisciplinary information about the following surgery. It also includes psychosocial support to patients and their caregivers with the goal to reduce stress and improve adjustment while waiting for operation. Posttransplantation rehabilitation starts in the first 24-48 hours after surgery and it is oriented to optimal lung expansion, airway hygene, efficient breathing, extremity activation and walking. Educational component of the posttransplantation rehabilitation includes teaching recipients about desired health behaviors, risks, adequate medical regimen and healthy diet. Psychosocial support after transplantation involves: helping recipients to recover lost social and family roles, counseling, adapting to new organ and ongoing medical necessities, long-term moderation of their expectations and careing about their psychological wellbeing.Plućna rehabilitacija ključna je komponenta u liječenju osoba s kroničnim bolestima dišnog sustava, a u programu transplantacije pluća igra važnu ulogu u smislu individulanog programa za svakog bolesnika prije i nakon transplantacije. Kod ovih je pacijenata nemogućnost vježbanja snažan predskazatelj ishoda operacije i preživljenja, stoga je baš ovo obilježje plućne rehabilitacije od iznimne važnosti. Intenzitet i režim vježbanja određen je karakteristikama bolesti od koje je pacijent bolovao prije transplantacije. Pretransplantacijska plućna rehabilitacija bolesnicima pomaže u optimiziranju i održavanju funkcionalnog statusa prije operacije uz pružanje interdisciplinarnih informacija važnih za predstojeću operaciju i oporavak. Također uključuje psihosocijalnu potporu za pacijenta i članove obitelji radi umanjivanja stresa i povećanja prilagodbe u periodu čekanja transplantacije. Posttransplantacijska rehabilitacija započinje u prvih 24-48 sati nakon operacije i usmjerena je na optimalno širenje pluća i toaletu dišnih putova, učinkovito disanje, aktivaciju ekstremiteta i hod. Edukacijska komponenta posttransplantacijske rehabilitacije uključuje poučavanje o željenom zdravstvenom ponašanju, rizicima, adekvatnom režimu uzimanja lijekova i zdravoj prehrani. Psihosocijalna potpora odnosi se na pomoć u ponovnom preuzimanju izgubljenih socijalnih i obiteljskih životnih uloga, savjetovanje, prilagodbu na novi organ i daljnje medicinske potrebe, dugoročno moderiranje očekivanja te brigu o psihičkoj dobrobiti pacijenta

OVERVIEW OF SYMPTOMS OF ONGOING SYMPTOMATIC AND POST-COVID-19 PATIENTS WHO WERE REFFERED TO PULMONARY REHABILITATION - FIRST SINGLE-CENTRE EXPERIENCE IN CROATIA

Background: Coronavirus-2 pandemic has changed the functioning of health systems worldwide. It is not yet fully known which symptoms of the disease are most commonly presented in patients referred for pulmonary rehabilitation. Our aim was to investigate the profile of patients referred for pulmonary rehabilitation; what symptoms they had during the acute phase of the disease and what symptoms were still present at the start of pulmonary rehabilitation. Subjects and methods: Study included ongoing symptomatic and post-COVID patients who attended standard, in person pulmonary rehabilitation program. Patients had COVID-19 disease at least four weeks before attending pulmonary rehabilitation. Patients completed questionnaires of self-reported somatic deficits during acute and post-COVID-19 stage as well as questionnaires regarding their psychological symptoms. Pulmonary function test, expiratory and inspiratory muscle strenght, hand grip strenght and six-minute walk test was performed prior and after pulmonary rehabilitation. Results: Study included 63 patients (32 male, 31 female), with mean age of 52.9 years. During acute COVID-19, majority of patients complained of fatigue, cough, dyspnea, myalgia and headache. More than 85% of patients reported pulmonary deficits during ongoing symptomatic and post-COVID-19 stage. Emotional distress and anxiety levels were significantly elevated in acute stage, while depression, anger and the need for help was not significantly elevated. All reported symptoms were significantly reduced in post-COVID-19 stage. There was statistically significant difference in six-minute walk distance, inspiratory and expiratory muscle strenght and hand grip strenght between first and final testing. Conclusions: Results of our study are similar with previous studies, the most common symptoms during acute phase were fatigue, cough and dyspnea and fatigue and respiratory problems during ongoing symptomatic and post-COVID stage. Emotional distress diminishes signifiacantly in post-COVID stage. Further larger studies are needed to clarify which acute disease symptoms are predominant in patients referred to pulmonary rehabilitation and cause prolongued discomfort