Uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca

UvodUhranjenost je pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogući prognostički čimbenik za niz bolesti. Na uhranjenost utječe niz čimbenika od genetskih, raznih bolesti do okolišnih (socio-ekonomski, demografski, prehrambene navike, zemljopisno podnevlje, tjelesna aktivnost). Posebno je važno poznavanje stanja uhranjenosti u dječjoj dobi zbog praćenja rasta i razvoja te prepoznavanja pojedinaca koji odstupaju od utvrđenih kriterija uhranjenosti za djecu određene dobi(1). Rezultat nepravilne prehrane je pothranjenost ili preuhranjenost. Pothranjenost ometa normalan rast i razvoj i ograničava realizaciju genetskog potencijala. Preuhranjenost i debljina su čimbenik rizika za razvoj niza bolesti, a posebno kardiovaskularnih. Pretilost je jedan od pet glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u djece(2). Posljednih godina debljina u djece i mladih pobuđuje poseban interes javnog zdravstva zbog naglog porasta prevalencije debljine u mnogim zemljama širom svijeta. Kliničke i epidemiološke studije pokazuju da na debljinu, uz genetsku predispoziciju, glavnu ulogu imaju kalorijski neprimjerena hrana i niska razina tjelesne aktivnosti (3). Mnogi autori ukazuju na povezanost debljine sa satima provedenim pred televizorom (4). Djeca debela u djetinjstvu ostaju takva u 77 % slučajeva i u odrasloj dobi (5). Suvremeni život bitno je promijenio prehrambene navike. Sve manje se kuha, a sve više jede brza hrana bogata zasićenim mastima, uz smanjen unos voća i povrća.Cilj ovog rada je procijeniti uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca te utvrditi postoje li razlike u uhranjenosti učenika ispitivanih područja

Uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca

UvodUhranjenost je pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogući prognostički čimbenik za niz bolesti. Na uhranjenost utječe niz čimbenika od genetskih, raznih bolesti do okolišnih (socio-ekonomski, demografski, prehrambene navike, zemljopisno podnevlje, tjelesna aktivnost). Posebno je važno poznavanje stanja uhranjenosti u dječjoj dobi zbog praćenja rasta i razvoja te prepoznavanja pojedinaca koji odstupaju od utvrđenih kriterija uhranjenosti za djecu određene dobi(1). Rezultat nepravilne prehrane je pothranjenost ili preuhranjenost. Pothranjenost ometa normalan rast i razvoj i ograničava realizaciju genetskog potencijala. Preuhranjenost i debljina su čimbenik rizika za razvoj niza bolesti, a posebno kardiovaskularnih. Pretilost je jedan od pet glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u djece(2). Posljednih godina debljina u djece i mladih pobuđuje poseban interes javnog zdravstva zbog naglog porasta prevalencije debljine u mnogim zemljama širom svijeta. Kliničke i epidemiološke studije pokazuju da na debljinu, uz genetsku predispoziciju, glavnu ulogu imaju kalorijski neprimjerena hrana i niska razina tjelesne aktivnosti (3). Mnogi autori ukazuju na povezanost debljine sa satima provedenim pred televizorom (4). Djeca debela u djetinjstvu ostaju takva u 77 % slučajeva i u odrasloj dobi (5). Suvremeni život bitno je promijenio prehrambene navike. Sve manje se kuha, a sve više jede brza hrana bogata zasićenim mastima, uz smanjen unos voća i povrća.Cilj ovog rada je procijeniti uhranjenost učenika prvih razreda srednjih škola Korčule i Ivanca te utvrditi postoje li razlike u uhranjenosti učenika ispitivanih područja

School Choice and Vocational Guidance for Schoolchildren with Chronic Diseases and Other Health Problems

Osim praćenja rasta, razvoja i zdravstvenog stanja učenika tijekom školovanja, liječnik školske medicine razmišlja i o njihovu profesionalnom razvoju. Posebnu pozornost zahtijevaju učenici s kroničnim bolestima, kojih je prema istraživanjima 10 % do 15 %. Prije izbora zanimanja potrebno je upoznati roditelje i učenike s ograničenjima koja proizlaze iz prirode bolesti ili stanja. To omogućuje učenicima da razviju interes za zanimanja za koja nemaju kontraindikaciju. Sistematski pregled u osmom razredu osnovne škole procjena je učenikovih psihofi zičkih sposobnosti za nastavak srednjoškolskog obrazovanja. Tijekom pregleda provodi se profesionalno informiranje za sve učenike. Učenici s kroničnim bolestima, teškoćama u razvoju i drugim poremećajima zdravlja upućuju se na profesionalno usmjeravanje. Cilj ovog rada bio je prikaz razloga upućivanja na školsko i profesionalno usmjeravanje učenika osmih razreda, deset osnovnih škola iz Varaždinske županije, u razdoblju od školske godine 1998./99. do 2007./08. Od ukupno 4939 pregledanih učenika, na profesionalno usmjeravanje bilo je upućeno njih 458 (9,3 %). Najčešći razlozi upućivanja bili su bolesti i stanja iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, sa zastupljenošću od 41,3 %. Preporuke stručnog tima za profesionalno usmjeravanje za daljnje školovanje nije slijedilo 10,5 % učenika. Za učenike s kroničnim bolestima i drugim poremećajima zdravlja bilo bi potrebno osigurati dovoljan broj upisnih mjesta u srednjim školama te kontinuirano pratiti njihov profesionalni razvoj radi intervencije u slučaju potrebe promjene škole i uvida u ishod obrazovanja. To bi se postiglo koordiniranim radom školskih liječnika, timova za profesionalno usmjeravanje, srednjih škola i županijskih upravnih odjela za prosvjetu, kulturu i šport.By following a child’s growth, development, and health, school medicine specialist can see opportunities for career choice. Special attention is needed for schoolchildren with chronic diseases and developmental difficulties, because of limited occupation choices. Studies report 10 % to 15 % prevalence of chronic diseases among schoolchildren. Parents and children should be informed about child’s limitations before career choice. It would be helpful for the students to develop interests for occupations that are not contraindicated for their condition. Physical examination gives an insight into the psycho-physical abilities of an eighth-grade primary school student for further education. During examination, counselling and vocational guidance is provided for all students with chronic diseases and other health problems. All procedures are oriented to personal abilities and preferences. The aim of this study was to analyse the reasons for vocational guidance in the Varaždin County of Croatia. It included eighth-grade students from ten primary schools from 1998/99 to 2007/08. Of 4939 students, 458 (9.3 %) with chronic diseases and health difficulties were referred to vocational guidance. Of these, 41.3 % were referred due to mental and behavioural disorders. These students were assessed and received a recommendation for at least two occupations. Forty-eight students (10.5 %) did not follow the recommendation. In a coordinated effort, school physicians, vocational guidance experts, and school and local authorities should secure enrollment of students with chronic diseases and health difficulties in secondary schools and follow their development and education to provide them the best available career opportunities