COMPLETE FEED MIXES QUALITY FOR TROUT BREEDING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Tijekom 2000. godine, slučajnim uzorkovanjem potpunih krmnih smjesa za pastrve u ribogojilištima na području Bosne i Hercegovine prikupljen je i na kemijsku analizu dostavljen 31 uzorak i to: 16 uzoraka za mlađ i 15 uzoraka za rast i tov. Od ukupnog broja, 29 uzoraka vodilo je podrijetlo od inozemnih proizvođača. Kontrola deklariranog sastava izvršena je kemijskom analizom u laboratoriju Katedre za hranu i ishranu životinja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Utvrđeno je da su krmne smjese za mlađ prosječno sadržavale: vlage 6,14%, bjelančevina 50,46%, masno_e 16,92%, vlaknine 1,18%, i pepela 8,87%. Krmne smjese za rast i tov pastrve prosječno su sadržavale: vlage 6,97%, bjelančevina 43,86%, masnoće 15,82%, vlaknine 2,25%, i pepela 7,43%. Prosječan sadržaj mineralnih elemenata u svim uzorcima iznosio je: kalcija 1,56%, fosfora 1,29%, magnezija 0,17%, natrija 0,51%, kalija 1,00%, željeza 247,45 mg/kg, mangana 53,79 mg/kg, bakra 10,39 mg/kg i cinka 147,17 mg/kg. Rezultati pokazuju da je sadržaj bjelančevina u 37,5% uzoraka za mlađ i 40% uzoraka za rast i tov, a sadržaj masnoće u 81,2% uzoraka za mlađ i 38,5% uzoraka za rast i tov bio niži od deklariranih vrijednosti. Sadržaj vlaknine je u 81,2% uzoraka za mlađ i 53,3% uzoraka za rast i tov, a pepela u 37,5% uzoraka za mlađ i 20% uzoraka za rast i tov bio veći u odnosu na deklarirane vrijednosti. U odnosu na preporuke (NRC, 1993), u analiziranim uzorcima nađeno je prosječno više kalcija za 56%, fosfora 115%, kalija 43% i čak 240% više magnezija. Prosječne vrijednosti mikroelemenata pokazuju da je bakra bilo oko 3,5 puta, željeza i mangana oko 4 puta, a cinka gotovo 5 puta više od preporučenog sadržaja u hrani za pastrve. Obzirom da važećim Pravilnikom o kvalitetu stočne hrane u BiH nisu regulirani minimalni uvjeti kakvoće hrane za ribe i tolerantna odstupanja u deklariranom sastavu, ova i druga naša ispitivanja, te česti nesporazumi između inozemnih proizvođača i potrošača hrane vezani za kakvoću, nameću potrebu brzog rješavanja ove problematike permanentno prisutne u našim ribogojilištima, te izmjenu i dopunu propisa o kakvoći stočne hrane

COMPLETE FEED MIXES QUALITY FOR TROUT BREEDING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Tijekom 2000. godine, slučajnim uzorkovanjem potpunih krmnih smjesa za pastrve u ribogojilištima na području Bosne i Hercegovine prikupljen je i na kemijsku analizu dostavljen 31 uzorak i to: 16 uzoraka za mlađ i 15 uzoraka za rast i tov. Od ukupnog broja, 29 uzoraka vodilo je podrijetlo od inozemnih proizvođača. Kontrola deklariranog sastava izvršena je kemijskom analizom u laboratoriju Katedre za hranu i ishranu životinja Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Utvrđeno je da su krmne smjese za mlađ prosječno sadržavale: vlage 6,14%, bjelančevina 50,46%, masno_e 16,92%, vlaknine 1,18%, i pepela 8,87%. Krmne smjese za rast i tov pastrve prosječno su sadržavale: vlage 6,97%, bjelančevina 43,86%, masnoće 15,82%, vlaknine 2,25%, i pepela 7,43%. Prosječan sadržaj mineralnih elemenata u svim uzorcima iznosio je: kalcija 1,56%, fosfora 1,29%, magnezija 0,17%, natrija 0,51%, kalija 1,00%, željeza 247,45 mg/kg, mangana 53,79 mg/kg, bakra 10,39 mg/kg i cinka 147,17 mg/kg. Rezultati pokazuju da je sadržaj bjelančevina u 37,5% uzoraka za mlađ i 40% uzoraka za rast i tov, a sadržaj masnoće u 81,2% uzoraka za mlađ i 38,5% uzoraka za rast i tov bio niži od deklariranih vrijednosti. Sadržaj vlaknine je u 81,2% uzoraka za mlađ i 53,3% uzoraka za rast i tov, a pepela u 37,5% uzoraka za mlađ i 20% uzoraka za rast i tov bio veći u odnosu na deklarirane vrijednosti. U odnosu na preporuke (NRC, 1993), u analiziranim uzorcima nađeno je prosječno više kalcija za 56%, fosfora 115%, kalija 43% i čak 240% više magnezija. Prosječne vrijednosti mikroelemenata pokazuju da je bakra bilo oko 3,5 puta, željeza i mangana oko 4 puta, a cinka gotovo 5 puta više od preporučenog sadržaja u hrani za pastrve. Obzirom da važećim Pravilnikom o kvalitetu stočne hrane u BiH nisu regulirani minimalni uvjeti kakvoće hrane za ribe i tolerantna odstupanja u deklariranom sastavu, ova i druga naša ispitivanja, te česti nesporazumi između inozemnih proizvođača i potrošača hrane vezani za kakvoću, nameću potrebu brzog rješavanja ove problematike permanentno prisutne u našim ribogojilištima, te izmjenu i dopunu propisa o kakvoći stočne hrane

Effect of commercial and experimental probiotics on immune response to Infectious Bursal Disease vaccination in broiler chickens

Istraživanje je provedeno da bi se ispitao utjecaj dodatka probiotika u vodi za piće na imunosni odgovor protiv virusa zarazne bolesti burze pilića u tovu. Ukupno 240 jednodnevnih pilića Cobb 500 provenijence nasumice su podijeljeni u tri skupine i to dvije ogledne (P i P ) i jednu kontrolnu (K) titru kongenitalnih protutijela. Kontrolom seruma pilića u dobi od 21 dan srednja vrijednost titra protutijela u sve tri skupine pilića bila je ujednačena. Međutim, u dobi od 33 dana ustvrđene su značajno (P<0,05) veće srednje vrijednosti titra protutijela u pilića oglednih skupina u odnosu na kontrolnu skupinu. Statistička značajnost razlika srednje vrijednosti titra protutijela potvrđena je i između oglednih skupina u korist skupine P1 u kojoj su pilići dobivali komercijalni probiotik Probios®. Pri kontroli seruma na kraju tova, 42. dana, značajno (P<0,05) veću srednju vrijednost titra protutijela imali su pilići kojima je davan komercijalni probiotik Probios®. U plića iz skupine tretirane pokusnim probiotikom ustvrđena je veća vrijednost protutijela bez statističke značajnosti razlika, u usporedbi s kontrolnom skupinom.The experiment was conducted to evaluate the effect of probiotics in drinking water on the immune response against Infectious Bursal Disease Virus (IBDV) in broiler chickens. A total of 240 one day old broiler chicks (Cobb 500) were randomly divided into three groups. Two groups (P1 and P2) were experimental and one was control (K), each with eight replicate pens of ten chicks. Chicks of the P1 group were given the commercial probiotic Probios®, soluble poultry powder (Chr. HANSEN A/S, Denmark) and chicks of the P2 group were given an experimental probiotic prepared according to an original recipe. Chicks of the control group received no treatment. Probiotic treatment was given to the experimental groups during the first three days of life and for three days during the vaccination of chicks. During the experiment, chicks were vaccinated at 14 days of age against IBDV with the TAD GUMBORO® vaccine in accordance with congenital antibody titers. Controlling the immune response against IBDV at 21 days of age, the mean value of the antibody titer was uniform in all three groups of chicks. However, at 33 days of age, a significantly (P<0.05) higher mean antibody titre was found in chicks of the experimental groups compared to the control. Statistically significant differences in mean values of the antibody titers were also confirmed among the experimental groups in favour of the P1 group. At 42 days of age, at the end of the fattening period, chicks treated with the commercial probiotic Probios® (P1) showed significantly (P<0.05) higher antibody titres than the control. A higher antibody value was determined in chicks from the group treated with experimental probiotics, but without statistical significance compared to the control group

Effect of commercial and experimental probiotics on immune response to Infectious Bursal Disease vaccination in broiler chickens

Istraživanje je provedeno da bi se ispitao utjecaj dodatka probiotika u vodi za piće na imunosni odgovor protiv virusa zarazne bolesti burze pilića u tovu. Ukupno 240 jednodnevnih pilića Cobb 500 provenijence nasumice su podijeljeni u tri skupine i to dvije ogledne (P i P ) i jednu kontrolnu (K) titru kongenitalnih protutijela. Kontrolom seruma pilića u dobi od 21 dan srednja vrijednost titra protutijela u sve tri skupine pilića bila je ujednačena. Međutim, u dobi od 33 dana ustvrđene su značajno (P<0,05) veće srednje vrijednosti titra protutijela u pilića oglednih skupina u odnosu na kontrolnu skupinu. Statistička značajnost razlika srednje vrijednosti titra protutijela potvrđena je i između oglednih skupina u korist skupine P1 u kojoj su pilići dobivali komercijalni probiotik Probios®. Pri kontroli seruma na kraju tova, 42. dana, značajno (P<0,05) veću srednju vrijednost titra protutijela imali su pilići kojima je davan komercijalni probiotik Probios®. U plića iz skupine tretirane pokusnim probiotikom ustvrđena je veća vrijednost protutijela bez statističke značajnosti razlika, u usporedbi s kontrolnom skupinom.The experiment was conducted to evaluate the effect of probiotics in drinking water on the immune response against Infectious Bursal Disease Virus (IBDV) in broiler chickens. A total of 240 one day old broiler chicks (Cobb 500) were randomly divided into three groups. Two groups (P1 and P2) were experimental and one was control (K), each with eight replicate pens of ten chicks. Chicks of the P1 group were given the commercial probiotic Probios®, soluble poultry powder (Chr. HANSEN A/S, Denmark) and chicks of the P2 group were given an experimental probiotic prepared according to an original recipe. Chicks of the control group received no treatment. Probiotic treatment was given to the experimental groups during the first three days of life and for three days during the vaccination of chicks. During the experiment, chicks were vaccinated at 14 days of age against IBDV with the TAD GUMBORO® vaccine in accordance with congenital antibody titers. Controlling the immune response against IBDV at 21 days of age, the mean value of the antibody titer was uniform in all three groups of chicks. However, at 33 days of age, a significantly (P<0.05) higher mean antibody titre was found in chicks of the experimental groups compared to the control. Statistically significant differences in mean values of the antibody titers were also confirmed among the experimental groups in favour of the P1 group. At 42 days of age, at the end of the fattening period, chicks treated with the commercial probiotic Probios® (P1) showed significantly (P<0.05) higher antibody titres than the control. A higher antibody value was determined in chicks from the group treated with experimental probiotics, but without statistical significance compared to the control group