THE EFFECT OF THE MODERNISATION OF PARKS AND GREEN AREAS ON THE SOCIAL LIVES OF THE CITIZENS OF THE COUNTY OF ŠIBENIK-KNIN

Parkovni i slični prostori oduvijek su građanima pružali neposredan kontakt s prirodom i održavanje društvenih odnosa u većoj ili manjoj mjeri ovisno o funkciji ili namjeni. Odabir biljnih vrsta i prikladno parkovno uređenje zasigurno ima utjecaj na boravak korisnika u njima. Primjer toga je i centralni šibenski perivoj, koji je zbog svoje krajobrazne atraktivnosti imao značajnu društvenu ulogu među stanovništvom Šibenika u razdoblju 1900.-1970. Terenskim istraživanjem i istraživanjem literaturnih izvora vezanih uz povijesne podatke o gradovima Šibeniku i Kninu u radu su prezentirana društvena ponašanja posjetitelja javnih zelenih površina. Suvremeno oblikovane zelene površine novih blokovskih naselja pružaju velike mogućnosti za društveno povezivanje, naročito su korisne za mlađu i stariju populaciju. Anketnim istraživanjem je utvrđen pozitivan utjecaj dendroloških vrsta i krajobraznog uređenja na boravak. Zelene površine je potrebno bolje održavati i promovirati u cilju privlačenja većeg broja korisnika.Parks and similar areas have always offered the cizizens immediate contact with nature stimulating their social activities to a greater or lesser extent depending on the function or purpose. The choice of plant species and suitable park planning surely influence the users staying in them. An example is the central Šibenik park, which due to its attractiveness in the landscape held a . significant social role for the citizens of Šibenik in the period between the years 1900 and 1970. Field research and the research on literary sources connected to historical data on the cities of Šibenik and Knin present in this paper social behaviour of the visitors to public green areas. Contemporary green areas in new urban blocks offer great opportunities for social connections, especially useful for the younger generations as well as the elderly. Survey research has determined a positive influence of dendrological species and landscaping on the visitors\u27 stay. Green areas should be better maintained and promoted in order to attract a larger number of users

THE EFFECT OF THE MODERNISATION OF PARKS AND GREEN AREAS ON THE SOCIAL LIVES OF THE CITIZENS OF THE COUNTY OF ŠIBENIK-KNIN

Parkovni i slični prostori oduvijek su građanima pružali neposredan kontakt s prirodom i održavanje društvenih odnosa u većoj ili manjoj mjeri ovisno o funkciji ili namjeni. Odabir biljnih vrsta i prikladno parkovno uređenje zasigurno ima utjecaj na boravak korisnika u njima. Primjer toga je i centralni šibenski perivoj, koji je zbog svoje krajobrazne atraktivnosti imao značajnu društvenu ulogu među stanovništvom Šibenika u razdoblju 1900.-1970. Terenskim istraživanjem i istraživanjem literaturnih izvora vezanih uz povijesne podatke o gradovima Šibeniku i Kninu u radu su prezentirana društvena ponašanja posjetitelja javnih zelenih površina. Suvremeno oblikovane zelene površine novih blokovskih naselja pružaju velike mogućnosti za društveno povezivanje, naročito su korisne za mlađu i stariju populaciju. Anketnim istraživanjem je utvrđen pozitivan utjecaj dendroloških vrsta i krajobraznog uređenja na boravak. Zelene površine je potrebno bolje održavati i promovirati u cilju privlačenja većeg broja korisnika.Parks and similar areas have always offered the cizizens immediate contact with nature stimulating their social activities to a greater or lesser extent depending on the function or purpose. The choice of plant species and suitable park planning surely influence the users staying in them. An example is the central Šibenik park, which due to its attractiveness in the landscape held a . significant social role for the citizens of Šibenik in the period between the years 1900 and 1970. Field research and the research on literary sources connected to historical data on the cities of Šibenik and Knin present in this paper social behaviour of the visitors to public green areas. Contemporary green areas in new urban blocks offer great opportunities for social connections, especially useful for the younger generations as well as the elderly. Survey research has determined a positive influence of dendrological species and landscaping on the visitors\u27 stay. Green areas should be better maintained and promoted in order to attract a larger number of users

The importance of urban agriculture in hortitherapy with special reference to the city of Mostar (Bosnia and Herzegovina)

Neprekidni rast broja stanovnika u urbanim područjima ograničavajući je faktor u uzgoju bilja u gradskim i van gradskim područjima, a rješenje se može pronaći u urbanoj poljoprivredi. Budući da se hortiterapija veoma često provodi u urbanoj sredini logično je da predstavlja oblik urbane poljoprivrede. Pored značaja urbane poljoprivrede u radu se razmatra i nivo (udio) njene zastupljenosti. Kroz cilj rada utvrđen je i značaj hortiterapije u liječenju. Cilj rada bio je istražiti koliko su građani Mostara upoznati s urbanom poljoprivredom i hortiterapijom te dobrobitima koje ona pruža. Rezultat su pokazali da građani Mostara imaju tek dovoljna do osrednja znanja o urbanoj poljoprivredi i hortiterapiji. Mišljenja o zadovoljavajućoj zastupljenosti uzgoja poljoprivrednih kultura i ukrasnog bilja u privatnim dvorištima, gradskim zelenim površinama, gradskim vrtovima i slično propagira većina ispitanika. Najveći broj ispitanika samostalno, ali tek ponekad u okviru obiteljskih, gradskih vrtova te balkona i terasa uzgaja različite poljoprivredne kulture i ukrasno bilje. Građani se u većoj mjeri nezadovoljavaju s gospodarskom koristi od uzgoja bilja u urbanoj sredini. Rad s biljkama na njih ima pozitivne zdravstveno-psihičke uticaje u zadovoljavajućoj mjeri. Također, više od polovine ispitanika posjeduje stav kako urbana poljoprivreda ipak pozitivno utiče na poboljšanje društvenih odnosa u Mostaru. Većina ispitanika uzgaja bilje po ekološkim principima u zadovoljavajućoj mjeri. Razvojem urbane poljoprivrede i hortiterapije poboljšava se zdravstveno-psihičko stanje pojedinaca te se unapređuje gospodarsko stanje, društveni odnosi, okoliš i slično.Continuous population growth in urban areas are a limiting factor for plant breeding in urban and non- urban areas, and a solution can be found in urban agriculture. Since hortitherapy is very often carried out in an urban environment, it is logical to consider form of urban agriculture. In addition to the importance of urban agriculture, the paper also considers the part of its representation. The importance of hortitherapy in treatment was determined through the aim of the study. The aim of the paper was to investigate how many citizens of Mostar are inform with urban agriculture and horticulture and the benefits it provides. The result showed that the citizens of Mostar have only sufficient to mediocre knowledge of urban agriculture and horticulture. Opinions on the satisfactory representation of the cultivation of agricultural crops and ornamental plants in private yards, urban green spaces, urban gardens, etc. are propagated by the majority of respondents. Most of the respondents grow various agricultural crops and ornamental plants independently, but only sometimes within family, city gardens and balconies and terraces. Citizens are increasingly dissatisfied with the economic benefits of growing plants in an urban environment. Working with plants has positive health and psychological effects on them to a satisfactory extent. Also, more than half of the respondents are of the opinion that urban agriculture still has a positive effect on improving social relations in Mostar. Most of the respondents grow plants according to ecological principles to a satisfactory extent. The development of urban agriculture and horticulture improves the health and mental condition of individuals and improves the economic situation, social relations, the environment and the like

ALEPPO PINE (Pinus halepensis Mill.) ON THE GREEN AREAS OF ŠIBENIK CITY

Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) se koristio u pošumljavanju krša šibenske regije od sredine 19. stoljeća, te se zbog toga ova vrsta često javlja u ranije zasnovanim parkovima. Upravo zbog poznatih dekorativnih karakteristika, te kulturološke vrijednosti, cilj rada je izvršiti inventarizaciju i predočiti estetsku ocjenu zelenih površina s alepskim borom. U tu svrhu provedena je taksonomska analiza vrsta na zelenim površinama s alepskim borom. Florističko i anketno istraživanje je provedeno tijekom 2013. godine na području grada Šibenika. S obzirom na tip habitusa po Erhardtu i sur., 2002. dominiraju grmolike forme i alohtone dendrološke svojte. Temeljem rezultata istraživanja vizualnog dojma „geštalta”, putem anketnog ispitivanja, zaključak je da ispitanici ugodno doživljavaju parkovne prostore s alepskim borom.Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) has been used for the purpose of afforestation of karst throughout the Šibenik region since the mid-19th century, hence this species can frequently be found in previously established parks. Primarily due to its well-known decorative features and the cultural value, the aim of this work is to evaluate landscape, inventory and present the aesthetic evaluation of green areas with Aleppo pine. For this purpose taxonomic analysis of the species in the green areas with Aleppo pine was conducted. Floristic and survey study was conducted during 2013 in the city of Sibenik. Consequently a taxonomic analysis of green spaces covered by Aleppo pine has been conducted. Concerning the habitus type according to Erhardt et al., 2002, shrub-like growth forms and allochthonous dendrological species are predominant. Based on the results of research on the visual gestalt, as well as following a survey conducted, the conclusion has been reached that the respondents\u27 experience of park areas with Aleppo pine is extremely pleasant

Stavovi i percepcije kninskih srednjoškolaca o uzgoju i primjeni sobnog bilja

Na osnovu njihovog habitusa, sobno bilje se dijeli na šest skupina: vrste koje izgledom podsjećaju na trave, biljke uspravnog rasta, penjačice i puzavice, rozetaste biljke i loptaste biljke. Unutar općeg dijela ovog rada obrađuju se ekološki i uzgojni zahtjevi sobnog bilja, kao i opća saznanja o njihovim različitim skupinama. Anketno istraživanje provedeno je tijekom mjeseca travnja i svibnja 2018. godine na uzorku od 60 ispitanika (učenika srednje škole) s područja grada Knina, njegove okolice i susjednih mjesta. Svrha navedenog istraživanja bila je istražiti stavove i percepcije kninskih srednjoškolaca o nabavi, uzgoju i primjeni sobnog bilja. Temeljem anketnog istraživanja ustanovljeno je da ispitanici (učenici kninskih srednjih škola) najviše nabavljaju sobno bilje u vrtnim centrima i supermarketima Knina. Najveći broj ispitanika godišnje izdvoji do 100 kn za nabavu i njegu sobnog bilja. Manji broj ispitanika se često bavi uzgojem lončanica aromatičnog bilja u interijeru. Najvažnija im je ukrasna karakteristika kod sobnog bilja cvijet. Mali broj ispitanika se bavi i uzgojem sobnog bilja. Najveći broj sobnog bilja im se nalazi u dnevnoj sobi. Za uzgoj i njegu sobnog bilja učenike su najviše zainteresirali njihovi roditelji i rodbina

PERCEPTIONS AND ATTITUDES ON ORNAMENTAL FEATURES AND THE USE OF SELECTED PROTECTED PLANT SPECIES (POR. CARYOPHYLLACEAE, IRIDACEAE, LILIACEAE AND RANUNCULACEAE)

U zadnjih nekoliko desetljeća sve se više radi na istraživanju i uvođenju u uzgoj samoniklih i zaštićenih biljnih vrsta. Primjenom ovih vrsta u gradskim krajobrazima doprinosi se očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. U nas još vlada trend nedovoljnog uzgoja ovih vrsta. Stoga je i cilj ovog rada bio, putem anketnog istraživanja istražiti percepciju i stavove ispitanika o ukrasnim karakteristikama i primjeni odabranih zaštićenih biljnih vrsta koje rastu na hrvatskom kršu (Por. Caryophyllaceae, Iridaceae, Liliaceae i Ranunculaceae). Kroz opći dio rada obrađuje se uvođenje novih vrsta u ukrasnu hortikulturu s naglaskom na zaštićene biljne vrste, kao i opisi odabranih potonjih vrsta s bioekološkog i zaštitarskog aspekta. Kao izvor primarnih podataka provedeno je anketno ispitivanje, u drugoj polovici 2019. godine. Rezultati pokazuju da ispitanici ukrasne karakteristike i primjenu odabranih vrsta uglavnom vrednuju s ocjenom dobar. Prosječne ocjene po vrstama su donekle približne promatrajući ukrasne karakteristike i primjenu. Razlog tome je kontinuirana uporaba alohtonih vrsta tijekom posljednjih decenija. Postoje i izuzetci u pogledu ukrasnih karakteristika i primjene kojima su dodijeljene vrlo dobre ocjene: zvjezdasti ljiljan, vele cvjetni kukurijek i velika šumarica. Način održavanja gore navedenih vrsta u uzgoju ispitanici percipiraju kao osrednje težak. Ovi preliminarni rezultati mogu se koristiti prilikom uvođenja novih vrsta u ukrasnu hortikulturu.Over the last several decades, there has been an increase in research of wild and protected plant species and in their introduction into growing. The use of these species in urban landscapes contributes to the conservation of biological and landscape diversity. In our country, there is still a trend of insufficient growing of these species. Consequently, the specific objective of this paper was to explore the perceptions and attitudes of survey respondents concerning ornamental features and the use of selected protected plant species growing in the Croatian karst (Fam. Caryophyllaceae, Iridaceae, Liliaceae and Ranunculaceae). The general part of the paper focused on the introduction of new species into ornamental horticulture with an emphasis on protected plant species, as well as the descriptions of the selected latter species from the bio-ecological and the conservation aspect. A survey research was a primary data source and it was conducted in the second half of 2019. According to the findings, the respondents normally evaluated the ornamental features and the use of the selected species with the grade good. The average grades for different species are considerably similar in terms of ornamental features and the use. This is due to a continuous use of allochthonous species during the last several decades. There are also exceptions concerning ornamental features and the use that have been evaluated with very good grades: orange lily, black hellebore and snowdrop anemone. The respondents perceived the maintenance of the above mentioned plant species as medium. These preliminary findings can be used upon the introduction of new species into ornamental horticulture

Inventorying of fruit species and ornamental arboreal plants in private gardens in the city of Knin

U radu se iznose rezultati istraživanja ukrasne dendroflore i voćnih vrsta privatnih vrtova na području grada Knina, koji je smješten u sjevernoj Dalmaciji, na padinama brda Spas, u Šibensko-kninskoj županiji na području ukupne površine od 355 km2. Tijekom florističkog istraživanja od ožujka do svibnja 2014. godine u predgrađu Knina zvanom „Pejton“ (istočno od kninske vojarne), analizirano je 90 privatnih vrtova različite veličine te je zabilježeno 58 svojti iz 27 porodica. U privatnim vrtovima dominiraju kritosjemenjače (47 svojti; 81,03 %), među kojima su dvosupnice (45; 77,59 %) u većoj mjeri zastupljenije od jednosupnica (2; 3,45 %). S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Rosaceae (15 vrsta; 25,86 %). S obzirom na tip habitusa (po Erhardt i sur., 2002.) dominiraju grmolike formi (29 svojti; 50 %), potom slijede stabla (25 svojti; 43,10 %), polugrmovi (1 svojta; 1,72 %) i penjačice (3 svojte; 5,17 %). Listopadne svojte (30; 51,72 %) su zastupljenije od zimzelenih (28; 48,27%). Među 18 autohtonih svojti (31,03 %) dominiraju vrste koje dolaze u uzgoju (13 svojti; 22,41 %) Kod alohtonih svojti dominiraju vrste koje isključivo dolaze u kulturi (32 svojti; 55,17 %), slijede neudomaćene svojte „casual“-cas (7; 12,07 %), te jedna invazivna svojta (1,72 %). Analiza alohtone dendroflore prema geografskom podrijetlu pokazuje najveću zastupljenost biljaka azijskog podrijetla (23; 39,65 %), zatim slijede svojte iz Amerike (9; 15,52 %), Europe i Azije (8; 13,79 %). U krajobrazno uređenje privatnih vrtova potrebno je uvoditi naše autohtone dendrološke ukrasne i voćne vrste, a u vrtovima su većinom korištene alohtone vrste koje se uzgajaju zbog dekorativnosti te utilitarnog karaktera.This paper presents results on research of ornamental arboreal plants and fuit species of private gardens in Knin area, in north Dalmatia, on the slopes of "Spas" hill, in the Šibenik-Knin county, occupying a total area of 355 km2. During floristic research from March to May 2014 in Knin suburbs called "Pejton" (east of Knin military barracks), 90 private gardens of different sizes were analyzed and 58 families from 27 classes were registered. Magnoliophyta dominate in private gardens (47 families; 81,03 %), among which Dicotyledons (47; 77.59 %) are more common than Monocotyledons (2; 3.45 %). The family Rosaceae (15 families; 25.86 %) stands out with the largest number of species. Considering the type of habitat (Erhardt et al., 2002) bushlike forms dominate (29 families; 50 %). They are followed by trees (25 families; 43.10 %), halfbushes (1 familiy; 1.72 %) and climbing plants (3 families; 5.17 %). Deciduous families (30; 51.72) are more represented than evergreen families (28; 48.72 %). Among 18 autochthonous families (31.03 %) cultivated species (13 families; 22,41 %) dominated. Species that are cultivated dominate amnong alochthonous species (32 families; 55.17 %). They are followed by non-domesticated species "casual-cas" (7; 12.07 %) and one invasive family (1.72 %). Analysis of alochthonous dendroflora according to geographical origin shows that the most representative are plants of Asian origin (23; 39.65 %), followed by families from America (9; 15.52%), Europe and Asia (8; 13.79 %). It is necessary to use more of our autochthonous dendrological ornamental and fruit species in landscaping of private gardens, while alochthonous species are mostly grown in gardens because of their decorative and utilitaryian character

Istraživanje općih saznanja o nekim vrstama trajnica na Mediteranu

Trajnice ili perene su biljne vrste koje žive dvije ili više godina. Najraznolikija su skupina ukrasnog bilja koja pokazuje veliku raznolikost oblika, boja, formi, teksture i mirisa. Tijekom svoje duge sezone rasta zahtijevaju malo njege. Neke od njih uspijevaju u močvarnim uvjetima, a većina ih zahtijeva prikladno melioriranu vrtnu zemlju koja sadrži dosta humusa. Većina ovih biljaka može se razmnožavati vegetativno i generativno. Trajnice se u krajobrazu primjenjuju na sljedeće načine: kao pojedinačne biljke (soliteri), u skupinama, kao pokrivači tla, na kamenjarama, za živice itd. Na Mediteranu se najčešće uzgajaju sljedeće vrste perena: Hedera helix, Cyclamen hederifolium, Sempervivum tectorum, Hydrangea sp., Primula vulgaris, Salvia officinalis, Dianthus barbatus, Chrysanthemum indicum, Lavandula angustifolia, Helichrysum italicum čije su karakteristike dane u ovom radu. Kao izvor primarnih podataka u ovom radu korišteno je anketno istraživanje na području grada Knina i njegove okolice. Cilj anketnog ispitivanja bio je utvrđivanje općih saznanja o pojedinim dekorativnim trajnicama (primjena u krajobrazu, ukrasne karakteristike vrste, način održavanja i utjecaj pojedinačnih vrsta na čovjekovo raspoloženje). Anketno ispitivanje je provedeno tijekom travnja 2017. godine na uzorku od 50 ispitanika. Rezultati istraživanja su pokazali sljedeće: ispitanici primjenu trajnica u krajobrazu i njihove ukrasne karakteristike ocjenjuju vrlo dobrim ocjenama. Način održavanja procjenjuju kao uglavnom lagan, a utjecaju trajnica na čovjekovo raspoloženje su dodijeljene visoke vrlo dobre ocjene

Biological, ecological and landscape characteristics of black locust (Robinia pseudoacacia L.) used in green spaces of the city of Knin

Bagrem (Robinia pseudoacacia L.) je brzorastuće, listopadno drvo iz Sjeverne Amerike, a u Europu je uvezen početkom 17. stoljeća. Cijenjen je u pčelarstvu, drvnoj industriji, šumarstvu te je vrlo invazivna vrsta. Najrasprostranjeniji je u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Vrsta posjeduje i dekorativne osobine pa se koristi i u ukrasnoj hortikulturi. Metodom promatranja tijekom travnja i svibnja 2016. godine na području grada Knina zamijećena je slaba zastupljenost ove vrste u vrtovima, okučnicama i zelenim površinama. U pogledu održavanja nužno je posvetiti više njege kako bi stabla dobila na većoj estetskoj vrijednosti, koja je sada na razini prosječnosti. Uviđa se i invazivno ponašanje vrste što se ogleda u zastupljenosti na određenim nepejsažnim površinama (slobodno rastuća vegetacija uz cestu, rubove šume, željezničku prugu itd.). Najgora aktivnost bagremove invazivnosti je potiskivanje autohtonih vrsta. Metodom anketnog ispitivanja ispitanici s područja grada Knina i okolice s vrlo dobrim ocjenama vrednuju atraktivnost, ugodnost i utjecaj bagrema na duševno zdravlje čovjeka. S nešto slabijim ocjenama vrednuju primjenu bagrema u gospodarstvu, krajobraznoj slikovitosti postojećim gradskim drvoredima (3,40-3,58). Više od 80 % ispitanika zna da je bagrem vrlo medonosna vrsta i da se koristi u drvnoj industriji.The black locust (Robinia pseudoacacia L.) is a fast-growing deciduous tree originating from North America that was imported to Europe at the beginning of the 17th century. It is highly valued in beekeeping, wood industry, forestry and is a highly invasive species. It is most widespread in Northeast Croatia. The species has ornamental features and it is also used in ornamental horticulture. During April and May of 2016 in the territory of the city of Knin a low representation of this species was observed on gardens, yards and green areas. Concerning the maintenance, more care is needed to increase the aesthetic value of this tree species, as it currently ranks as mediocre. The invasiveness of the species also needs to be highlighted and it is reflected in its presence in specific non-landscape areas (freely growing vegetation by the road, forest edges, the railways, etc.). The worst activity of black locust invasiveness is suppression of autochthonous species. Using the survey method the respondents from the territory of the city of Knin and its outskirts evaluated the attractiveness, the agreeableness and the impact of black locust on human mental health with very good grades. They evaluated the use of black locust in economy, landscape picturesqueness and the existing city tree avenues and trees with slightly lower grades (3.40-3.58). Over 80 % of those surveyed are aware that black locust is a highly melliferous species and that it is also used in wood industr

BIOLOGICAL, ECOLOGICAL AND ORNAMENTAL CHARACTERISTICS OF ASH-LEAF MAPLE (ACER NEGUNDO L.) WITH APPLICATION ON LANDSCAPE SURFACES OF THE CITY OF KNIN

Javor negundovac (Acer negundo L.) je listopadno drvo iz Sjeverne Amerike, a u Hrvatsku je uvezen početkom 20. stoljeća. Cijenjen je u pčelarstvu, šumarstvu, krajobraznom uređenju te je vrlo invazivna vrsta. Najrasprostranjeniji je u kontinentalnom i submediteranskom dijelu Hrvatske. Javor negundovac (Acer negundo L.) slabo je zastupljena dendrološka vrsta na javnim gradskim krajobraznim površinama Knina, kao soliter, u drvoredu ili u skupinama. Metodom promatranja je uočeno da je u pogledu održavanja i njege stabala negundovca (A. negundo) na krajobraznim površinama nužno posvetiti više pažnje. Nisu uočena njegova stabla izvan gradskih krajobraznih površina. Temeljem anketnog istraživanja ispitanici su dodijelili vrlo dobre ocjene ukrasnim karakteristikama i ugodnosti javora negundovca (A. negundo) na krajobraznim površinama Knina. Ponešto su lošije ocijenili njegovu ulogu u pčelarstvu, šumskim melioracijama i urbanom šumarstvu. Veći broj ispitanika ne zna da je javor negundovac (A. negundo) vrlo invazivna vrsta.Ash-leaf maple or boxelder (Acer negundo L.) is a deciduous tree that originates from North America. It was imported into Croatia at the beginning of the 20th century. It is highly valued in bee-keeping, forestry and landscape architecture and is a highly invasive species. Amongst the ornamental characteristics it is important to highlight its tree trunk, tree bark, habitus, branches, leaves, flowers and fruits. Due to its high adaptability it tolerates very poor soils and positions exposed to the sunlight, drought, cold and shade. It is most widespread in the continental and sub-Mediterranean parts of Croatia. In time A. negundo became considerably widespread and hence it was considered an invasive alien species in Croatia. According to the references provided in professional literature, the previously mentioned tree species does not currently do any serious damage to the autochthonous vegetation. Ash-leaf maple (Acer negundo L.) is a sparsely distributed woody species in urban landscape of Knin, as a solitary tree, in tree lines or in groups of trees. Moreover, using the observation method, it was noted that concerning maintenance and care of A. negundo in landscape more attention needs to be paid to the formation of the tree top. The tree have not been found outside the urban landscape. The survey was conducted in the second half of 2017 on a sample comprising 50 respondents originating from the city of Knin and its outskirts. Based on the findings of the survey the respondents gave very good grades to ornamental characteristics and the comfort of the presence of A. negundo in the landscape surfaces of Knin. The role of the tree species received slightly lower grades in bee-keeping, forest meliorations and urban forestry. A considerable number of those surveyed was unaware of the fact that A. negundo is a highly invasive tree species