Pulmološki osvrt na dijagnostiku kontakata tuberkuloze

Cilj: Utvrditi broj kontakata aktivne tuberkuloze kod kojih je došlo do zaraze s Mycobacterium tuberculosis, ovisno o vrsti kontakta, na osnovu tuberkulinskog testiranja. Dodatno, prema dostupnoj literaturi, usporedba novog in vitro krvnog testa na M.tuberculosis i tuberkulinskog testa u obradi kontakata. Metode: Tijekom 2003. i 2004. godine u Pulmološkoj ambulanti Klinike za plućne bolesti Jordanovac obrađeno je 164 osoba kontakata oboljelih od aktivne tuberkuloze. U dijagnostici infekcije tuberkuloze koristio se tuberkulinski test. Rezultati: Kontakti su bili u dobi od 19 do 79 godina, a tuberkulin reaktora je bilo sveukupno 84,2 %. U vrijeme probira kontakata 2003 godine nije nađena nijedna osoba oboljela od aktivne tuberkuloze, za razliku od 2004 godine kada su u vrijeme probira kontakata verificirane dvije osobe oboljele od aktivne tuberkuloze (3,1 %). Zaključak: Prema rezultatima TST, većina ispitanih kontakta je bila inficirana. U kontakata prvog reda, ukoliko su TST pozitivni treba napraviti dodatnu skupu i potencijalno štetnu dodatnu dijagnostiku, kao što je radiogram pluća. Lažno pozitivan TST predstavlja problem, osobito u osoba koje su cijepljenje sa BCG (Bacille Calmette- Guerin), a posebno ako su revakcinirane (to se odnosi i na Hrvatsku). Novi in vitro krvni test na M.tuberculosis je isplativ i mogao bi predstavljati alternativu TST u testiranjima u sklopu programa za kontrolu TB infekcije u određenim institucijama kao što su zdravstvene institucije, zatvori, popravni domovi, studentski domovi i skloništa za beskućnike, te u obradi kontakata

COMPARISON OF NEW AND OLD TESTS FOR THE DIAGNOSIS OF LATENT TUBERCULOSIS INFECTION (QuantiFERON and TST)

Tuberkuloza (TBC) druga je najčešća zarazna bolest na svijetu, uzrokovana bacilom Mycobacterium tuberculosis. Uz rijetku laringalnu, plućna tuberkuloza jedini je zarazni oblik bolesti, iako može zahvatiti bilo koji organ ljudskog tijela. Tuberkuloza je ponovni izazov liječnicima, jer se javlja uz brojne kronične bolesti i imunokompromitirana stanja, u starijoj životnoj dobi i jer neprikladno liječenje može dovesti do pojave rezistentnih oblika tuberkuloze. Stoga je dobra rana dijagnostika bolesti ključna za sve programe sprječavanja i suzbijanja tuberkuloze. Prije nego što je QuantiFERON odobren 2001. godine, tuberkulinski kožni test (PPD) bio je jedini test za otkrivanje latentne tuberkuloze. Za razliku od PPD-a, koji je test in vivo, postoje novi krvni testoviin vitro, tzv. IGRA-testovi (QuantiFERON i EliSPOT.TB). U radu su prezentirane prednosti i nedostaci obiju metoda, a pokazalo se da IGRA-testovi u odnosu prema PPD-u imaju višu specifičnost i osjetljivost.Tuberculosis (TB) is the second most common contagious disease, caused by Mycobacterium tuberculosis (M. tuberculosis). Besides a rare laryngeal tuberculosis, pulmonary tuberculosis is the only one contagious form of the disease, although it can affect any organ of the human body. TB represents a new challenge to the doctors because it appears with numerous chronic diseases, affects immunocompromised hosts, elderly people and because nonadequate therapy could create drug resistant tuberculosis. Early diagnosis of TB is fundamental for every tuberculosis control program. Before 2001 when QuantiFERON test was approved, tuberculin skin test (TST) was the only diagnostic test for detection of latent M. tuberculosis infection. In contrast of TST, which is in vivo test, the novel whole blood tests in vitro, so-called IGRA tests (QuantiFERON, Elispot.T-SPOT.TB) now exist. This paper presents advantages and disadvantages of both methods. IGRA tests are considered to have higher specifity and sensitivity than TST