Monte Libric, regionality in context

The aim of this research was to study attitudes toward bilingualism and the respect for diversity in the regional context and determine if there are differences in attitudes with regard to respondents’ certain socio-demographic characteristics, all following the example of the literary manifestation for children named Monte Libric. Numerous authors think that multilingualism and multiculturality are reflected through the educational system and readiness to train and encourage pupils at all levels of education to develop their own identity and respect the diversity of other identities. As many as 306 respondents participated in the research, namely teachers, pupils, preschool teachers, students and parents. Results have shown the value of linguistic expression in the mother tongue (Croatian and Italian), linguistic education, multiculturality, respect for diversity, cultural identity and the value of children’s creativity in the regionality context, as well as the role of identity, language and culture in encouraging the children’s/pupils’/students’ development

TEACHERS’ ROLE AND COMPETENCE IN INTERCULTURAL EDUCATION

Polazeći od činjenice da interkulturalno obrazovanje kroz različitost svojih programa koji potiču dijalog između različitih kultura, pokreće promjene u obrazovnoj politici i odgojno-obrazovnoj praksi, pozitivnu interakciju i integraciju među kulturama, te prihvaćanje, poznavanje, vrednovanje, poštivanje i razumijevanje različitih kultura, u ovom radu se razmatra uloga i kompetencije nastavnika u takvom procesu. U prvom dijelu pojašnjava se uloga nastavnika s obzirom na oblike i strategije poučavanja koje koriste u razredu. U nastavku rada naglasak se stavlja na različitost u određenju pojma interkulturalnih kompetencija u kontekstu profesionalnoga i osobnoga razvoja svakog nastavnika.Relying on the premise that intercultural education through the diversity of programmes spurs dialogue between different cultures, boosts changes in the educational policy and educational and teaching practice, positive interaction and cultural integration as well as acceptance, knowledge, assessment, respect and understanding of different cultures, this paper examines teachers’ role and competence in such processes. In the first part the role of the teacher is being explained with regard to the teaching forms and strategies used in the classroom. In the second part the emphasis is being put on the different definitions of the term intercultural competence in the contexts of teachers’ professional and personal development

Uloga pomoćnika u nastaviu provođenju inkluzivnoga obrazovanja

Svaki učenik s teškoćama u razvoju uključen u redovni odgojno-obrazovni proces, na temelju procjene njegovih posebnih odgojno-obrazovnih potreba,ima pravo na pomoćnika u nastavi. Cilj ovog rada bio je provesti validaciju mjernoga instrumenta PUNinkluzija u kontekstu našega odgojno-obrazovnoga sustava, utvrditi kako pomoćnici u nastavi (PUN) percipiraju svoju ulogu u provođenju inkluzivnoga obrazovanja u osnovnim školama te učestalost prakticiranja pojedinih uloga. Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od N = 152 pomoćnika u nastavi koji rade u osnovnim školama, na području Istarske županije. Rezultati faktorske analize pokazuju da je ulogu pomoćnika u nastavi moguće opisati kroz sedam faktorskih dimenzija: odgojno-obrazovna uloga pomoćnika u nastavi u inkluzivnoj školi; poticanje socijalizacijskih aktivnosti u razredu; suradnja sa svim sudionicima u inkluzivnom procesu; spremnost na dodatnu edukaciju; međusobno povjerenje; spremnost na dodatni angažman te dobrobit inkluzije za sve učenike. Pouzdanost ljestvice provjerena je primjenom Cronbach alfa koeficijenta (α=,81), dok je valjanost testirana faktorskom analizom (KMO=,74)

Interkulturelle Sensibilität der Lehrer – Faktorische Interaktion Forschungsergebnisse

U ovom se radu analiziraju rezultati istraživanja interkulturalne osjetljivosti nastavnika kroz faktorske dimenzije interakcije. Istraživanje je obuhvatilo 276 nastavnika primarnog obrazovanja i predmetne nastave, što predstavlja reprezentativan uzorak od 71,13% od ukupnog broja nastavnika u 11 osnovnih škola koji djeluju na području grada Pule. Na varijable/tvrdnje iz istraživačkog instrumenta primijenjena je faktorska analiza zajedničkihfaktora s Varimax rotacijom da bi utvrdili kako je dimenzionirana interkulturalna osjetljivost nastavnika. Prema provedenom istraživanju i dobivenim rezultatima utvrđeno je postojanje pet faktorskih dimenzija: povjerenje i pouzdanost, uživanje u komunikaciji, poštivanje i prihvaćanje kulturnih razlika, angažiranje i sudjelovanje u interakciji, te razumijevanje i pažnja prema kulturno drugačijima, koje sadržajno možemo defniratikao pet dimenzija interkulturalne osjetljivosti nastavnika formiranih u interakciji s osobama iz drugih kultura.Tis paper examines the results of the assessment of the intercultural sensitivity of teachers through factorial interaction. Te research comprised 276 primary school teachers and subject teaching professors which are regarded as the representative sample of 71.13% of the total number of teachers in 11 elementary schools on the Pula territory. In order to examine the dimension of teachers’ intercultural sensitivity joint factor analysis with Varimax rotation has been applied on the variable/statement present in the research instrument. According to the research and results fve factorial dimensions were identifed: confdence and reliability, enjoyment in communication, respect and acceptance of cultural differences, engagement and participation in interaction and fnally comprehension and care shown towards those characterised by cultural difference. Tese dimensions are substantially defned as fve dimensions of intercultural sensitivity of teachers shaped through interaction with people from other cultures.Dieses Papier untersucht die Ergebnisse der Bewertung der interkulturellen Empfndlichkeit der Lehrer durch faktorielle Interaktion. Die Forschung umfasste 276 Grundschullehrer und Fachlehrerprofessoren, die als repräsentative Stichprobe von 71,13% der Gesamtzahl der Lehrer in 11 Grundschulen auf dem Pula-Gebiet betrachtet werden. Um die Dimension der interkulturellen Sensitivität der Lehrer zu untersuchen, wurde die gemeinsame Faktorenanalyse mit Varimax-Rotation auf die Variable / Anweisung des Forschungsinstruments angewendet. Entsprechend der Forschung und den Ergebnissen wurden fünf faktorielle Dimensionen identifziert: Vertrauen und Zuverlässigkeit, Genuss in der Kommunikation, Respekt und Akzeptanz von kulturellen Unterschieden, Engagement und Partizipation in der Interaktion und schließlich Verständnis und Sorgfalt gegenüber den durch kulturelle Unterschiede gekennzeichneten Diese Dimensionen sind im Wesentlichen defniert als fünf Dimensionen der interkulturellen Empfndlichkeit von Lehrern, die durch Interaktion mit Menschen aus anderen Kulturen geprägt sind

Traditionelle Musik im Kontext der Interkulturellen Lehrerkompetenzen

Tradicijska kultura, a posebno tradicijska glazba, u multikulturalnom društvu pokreće nove smjerove u formiranju stavova i odnosa prema drugačijim kulturama. Tradicijska glazba sudjeluje u konstrukciji identiteta, po svojoj prirodi pokreće komunikaciju i interakciju, neformalnim jezikom angažira sve sudionike odgojno-obrazovnog procesa prema shvaćanju, prihvaćanju, razumijevanju, poštovanju, vrednovanju, bez predrasuda prema bilo kojoj različitosti među kulturama. S ciljem istraživanja korištenja, vrednovanja i znanja o tradicijskoj glazbi, posebno tradicijskoj glazbi Istre u nastavnom procesu, provedeno je istraživanje na uzorku od 123 učitelja razredne nastave i učitelja glazbene kulture iz 12 osnovnih škola grada Pule. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da velika većina anketiranih ima izrazito pozitivan stav prema korištenju tradicijske glazbe Istre u nastavi. Faktorskom analizom reducirali smo 21 tvrdnju iz ljestvice stavova i dobili smo četiri latentne dimenzije / faktora: prvi faktor – “razvijanje sposobnosti” označava poticanje i razvijanje učeničkoga glazbenog stvaralaštva – zauzima 32,98% ukupne varijance; drugi faktor – “poticaj znanju” odnosi se na utjecaj tradicijske glazbe na poticanje glazbenog obrazovanja i stvaralaštva – zauzima 13,95% ukupne varijance; treći faktor – “kompetencije” ističe važnost stjecanja kompetencija kroz tradicijsku glazbu – zauzima 8,13% ukupne varijance i četvrti faktor – “nedostatak znanja” opisuje koliko učiteljima nedostaje znanja iz tradicijske glazbe – zauzima 5,86% ukupne varijance. Stavovi o tradicijskoj glazbi Istre učitelja razredne nastave i učitelja glazbene kulture ne pokazuju statistički značajne razlike, te se može zaključiti da je tradicijska glazba Istre bitan element u kreiranju kurikuluma u kontekstu interkulturalnih kompetencija.Traditional culture in a multicultural society, and particularly traditional music, initiates new trends in attitudes and relationships towards other cultures. Traditional music participates in the construction of identities and, by its nature, encourages communication and interaction, through an informal language it directs all participants of the educational process towards understanding, acceptance, comprehension, respect and evaluation without prejudice towards any cultural differences. With the aim to examine the application, evaluation and knowledge of traditional music in the teaching process, in particular with respect to the traditional music of Istria, a study was conducted on a sample of 123 elementary schools teachers and music teachers from twelve elementary schools in Pula. The results have shown that the majority of teachers have an exceptionally positive attitude towards using traditional music of Istria in their teaching. By means of factor analysis we reduced the 21 statements from the attitudes scale to four latent dimensions-factors: the first factor, or “capability development”, marks the support and development of pupil’s musical creativity and makes 32.98% of the total variance; the second factor, “knowledge motivation”, refers to the impact of traditional music in encouraging music education and creativity, making 13.95% of the total variance; the third factor or “competencies” promotes the importance of acquiring competencies through traditional music and makes 8.13% of the total variance; the fourth factor, “knowledge deficit”, describes the extent to which teachers lack the knowledge of traditional music and it makes 5.86% of the total variance. In terms of the traditional Istrian music the attitudes of elementary teachers and music teachers do not significantly differ statistically, so we may conclude that traditional Istrian music is an important element in creating the curriculum in the context of intercultural competencies.Die traditionelle Kultur, insbesondere die traditionelle Musik, hat in der multikulturellen Gesellschaft eine bahnbrechende Wirkung bei der Ausbildung von Einstellungen und Beziehungen zu anderen Kulturen. Die traditionelle Musik wirkt bei der Konstruktion der eigenen Identität mit, ihrem Wesen nach fördert sie die Kommunikation und Interaktion, indem sie mit einer informellen Sprache alle Teilnehmer des Bildungs – und Erziehungsprozesses anspornt, etwaige Unterschiede zwischen den Kulturen vorurteilslos mit Respekt und Verständnis anzunehmen und zu beurteilen. Die vorliegennde Untersuchung setzte sich zum Ziel die Kenntnisse über tradiitionelle Musik, vor allem die traditionelle Musik Istriens sowie ihre Benutzung und Beurteilung im Unterrichtsprozess zu erforschen. Sie wurde auf einer Stichprobe von123 Grundschullehrern sowie Musiklehrern aus 12 Grundschulen in der Stadt Pula durchgeführt. Die Untersuchungsergebnisse zeigten auf, dass die meisten Befragten eine ausdrücklich positive Einstellung zur Benutzung der traditionellen Musik Istriens im Unterricht hat. Durch die Faktorenanalyse wurden 21 Behauptunngen aus der Einstellungsskala auf vier latente Dimensionen bzw. Faktoren reduziert: Der erste Faktor „Entwicklung von Fähigkeiten“ bezieht sich auf die Förderung und Entwicklung des schülerischen Musikschaffens und beträgt 32,98% der Gesamtvarianz; der zweite Faktor „Wissensförderung“ bezieht sich auf den Einfluss, den die traditionelle Musik auf die Förderung von Musikausbildung und – schaffen ausübt und beträgt 13,95% der Gesamtvarianz; der dritte Faktor „Kompetenzen“ hebt die Wichtigkeit des Kompetenzerwerbs durch traditionelle Musik hervor und beträgt 8,13% der Gesamtinvarianz, während der vierte Faktor „Wissens-mängel“ beschreibt wieviel den Lehrern Kenntnisse aus der traditionellen Musik fehlen. Dieser Faktor beträgt 5,86% der Gesamtvarianz. Die Einstellungen der Grundschul- und Musiklehrer über die traditionelle Musik Istriens zeigen keine statistisch bedeutende Unterschiede auf, so dass sich die Schlussfolgerung ziehen lässt, die traditionelle Musik Istriens stelle ein wesentliches Element bei der Gestaltung der Curriculums im Kontext der interkulturellen Kompetenzen dar

STAVOVI ODGOJITELJA O PROVOĐENJU KREATIVNO-STVARALAČKIH AKTIVNOSTI U DJEČJEM VRTIĆU S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Rad se bavi provođenjem kreativno-stvaralačkih aktivnosti u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s naglaskom na rad s djecom s teškoćama. U empirijskom dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja dobiveni na uzorku odgojitelja iz Primorsko-goranske i Istarske županije. Uz uvažavanje specifičnosti u radu s djecom s teškoćama, konstruiran je upitnik „Kreativnost u vrtiću“, provedena je validacija instrumenta (α = 0,959). Rezultati provedenog istraživanja upućuju na važnost razvoja kognitivnih, emocionalnih, socijalnih vještina i sposobnosti djece s teškoćama. Odgojitelji su suglasni da glazbene, likovne, čitalačke ili pripovjedačke kreativne aktivnosti potiču stvaralačko mišljenje, maštu, pripovijedanje i čitanje priča, razvoj govorne sposobnosti, komunikacije, motorike, izražavanje emocija i interakciju s vršnjacima. Prema dobivenim podatcima možemo zaključiti da su stavovi odgojitelja prema provođenju kreativno-stvaralačkih radionica s djecom s teškoćama u dječjem vrtiću izrazito pozitivni, da su odgojitelji motivirani za prilagodbu metoda i sadržaja. Ovo istraživanje može poslužiti za unapređenje odgojno-obrazovnog procesa te za kvalitetnije planiranje i poticanje postignuća djece s teškoćama u redovnim vrtićkim skupinama