FINANCIJSKE ISTRAGE I PROGON POČINITELJA GOSPODARSKOG KRIMINALITETA

Financijske istrage ili bolje rečeno imovinski izvidi zahtijevaju posebna znanja i vještine da bi se njima prikupili podaci potrebni za osiguranje, dokazivanje i oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Cilj je rada upozoriti na važnost fi nancijskih istraga i potrebu njihova provođenja. U radu se iznosi pojam financijskih istraga, pojašnjava se uloga pojedinih državnih tijela u provođenju financijskih istraga, a posebno se obrađuje rad državnog odvjetnika u koordinaciji imovinskih izvida i provođenju izvida te zatim podnošenja prijedloga za određivanje privremenih mjera osiguranja u redovitom postupku i prijedloga za zamrzavanje imovine u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nadalje, u radu se upozorava na posebnu važnost privremenih mjera osiguranja i navode se odredbe Ovršnog zakona koje se primjenjuju prilikom određivanja tih mjera. Konačno, rad upućuje na razlike u svezi s mogućnosti oduzimanja imovinske koristi u redovitom postupku i u postupku za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu zasuzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

KAZNENI PROGON PREMA NOVELI ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

U radu se iznose najvažnije izmjene u položaju, ovlastima i dužnostima državnog odvjetnika u prethodnom i kaznenom postupku prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku u odnosu na sada važeće odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine. Iznesene su novine koje su važne za praktičare, ne upuštajući se pritom u teorijska obrazloženja koja su do sada već iznesena u pojedinim radovima, a valja očekivati da će nakon izmjene Zakona o kaznenom postupku radova na tu temu naših uvaženih teoretičara biti još dosta. U radu se iznose ovlasti i dužnosti državnog odvjetniku u kaznenom progonu tako da se ujedno navodi kako postupati, iznesene su izmjene u vezi s pravima žrtve, oštećenika i podnositelja kaznene prijave na obavijest o stanju predmeta i njihova prava na pritužbu u vezi s rješavanjem prijave u razumnom roku. Također se izlažu obveze državnog odvjetnika prema okrivljeniku i njegovo pravo na uvid u spis, a posebno i na rješavanje prijave u zakonskim rokovima te s obzirom na zaštitu ustavnih i konvencijskih prava osumnjičenika, okrivljenika i optuženika od nezakonitih (arbitrarnih) postupaka državnog odvjetnika. U radu su također iznesena pojašnjenja novih odredbi koje se odnose na izvide i istraživanja te izmjene u vezi s trajanjem istrage i donošenjem odluke nakon dovršene istrage. U mjeri koliko je to važno za rad državnih odvjetnika iznesene su i izmjene u fazi optuživanja i rasprave

FINANCIJSKE ISTRAGE I PROGON POČINITELJA GOSPODARSKOG KRIMINALITETA

Financijske istrage ili bolje rečeno imovinski izvidi zahtijevaju posebna znanja i vještine da bi se njima prikupili podaci potrebni za osiguranje, dokazivanje i oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Cilj je rada upozoriti na važnost fi nancijskih istraga i potrebu njihova provođenja. U radu se iznosi pojam financijskih istraga, pojašnjava se uloga pojedinih državnih tijela u provođenju financijskih istraga, a posebno se obrađuje rad državnog odvjetnika u koordinaciji imovinskih izvida i provođenju izvida te zatim podnošenja prijedloga za određivanje privremenih mjera osiguranja u redovitom postupku i prijedloga za zamrzavanje imovine u postupcima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Nadalje, u radu se upozorava na posebnu važnost privremenih mjera osiguranja i navode se odredbe Ovršnog zakona koje se primjenjuju prilikom određivanja tih mjera. Konačno, rad upućuje na razlike u svezi s mogućnosti oduzimanja imovinske koristi u redovitom postupku i u postupku za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu zasuzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

POSEBNOSTI ZAKONA O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA

Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta stupio je na snagu 19. listopada 2001. Tim se zakonom osniva posebno tijelo za progon korupcije i organiziranog kriminaliteta pa se u tekstu izlažu razlozi za donošenje Zakona, razmatraju se organizacija i ovlasti Ureda, suradnja s policijom i drugim tijelima, djelokrug i nadležnost sudova te razlike prema redovitom kaznenom postupku. Posebno su razmotrene odredbe o osiguranju prisilnog oduzimanja sredstava, prihoda ili imovine ostvarene kaznenim djelom

TIJEK KAZNENOG POSTUPKA – KAZNENI PROGON I ISTRAGA

U radu se na temelju iskustva tijekom izrade Nacrta Zakona o kaznenom postupku te na temelju teksta Zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru razmatra rad državnog odvjetnika i policije tijekom prethodnog postupka, i to u fazama kaznenog progona, dakle primitka prijave, provođenja izvida i tijekom istrage. Posebno se razmatraju prava i ovlasti državnog odvjetnika u tijeku istrage. U svezi sa samom istragom upozorava se na razlike i novi položaj državnog odvjetnika, ali i okrivljenika te oštećenika i žrtve. Također se upozorava na ovlasti suca istrage i njegovu veliku ulogu, ne samo kao garanta osobnih prava i sloboda nego i njegove ovlasti u odnosu prema državnom odvjetniku tijekom istrage. Državni odvjetnik istina provodi istragu, ali sudac istrage je taj koji je u svakom trenutku može obustaviti ako postoje zakonski razlozi, on ima pravo u povodu pritužba okrivljenika nalagati provođenje pojedinih dokaznih radnji ili provoditi dokazno ročište. Uloga suca istrage kao garanta neupitna je i velika. Konačno, u radu se upozorava i na obveze državnog odvjetniku u pogledu zakonitog provođenja prethodnog postupka

Žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika kao korektiv izrečenih kazni

U članku se razmatra kaznena politika za određena kaznena djela prema statistici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te uspješnost u drugostupanjskom postupku u povodu žalbe zbog odluke o kazni državnih odvjetnika i okrivljenika. Radi uvida u kaznenu politiku za kaznena djela ubojstva iz čl. 90. KZ, teške tjelesne ozljede iz čl. 99. st. 1. KZ, zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1., čl. 173. st. 2., čl. 173. st. 3. KZ, silovanja iz čl. 188. KZ, bludnih radnji iz čl. 193. KZ, krađe iz čl. 216. st. 1. KZ, teške krađe iz čl. 217. st. 1. KZ, razbojništva i razbojničke krađe iz čl. 218. i 219. KZ, prijevare iz čl. 224. KZ te za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. KZ izvršena su dva istraživanja. U prvom se na temelju statistike Državnog odvjetništva za dva razdoblja (od 1993. do 1997. i od 1998. do 2002.) daje pregled izrečenih kaznenopravnih sankcija od strane prvostupanjskih sudova te reakcija državnog odvjetnika na izrečene sankcije. Drugim istraživanjem također se za navedena razdoblja na temelju uvida u predmete nastoji dati prikaz koliko državni odvjetnici i okrivljenici kroz podnošenje žalbi zbog odluke suda o kazni uspijevaju utjecati na politiku kažnjavanja. U tu svrhu posebno se razmatraju drugostupanjske odluke, kako prema pojedinim djelima, tako i prema pojedinoj kaznenopravnoj sankciji

KAZNENI PROGON PREMA NOVELI ZAKONA O KAZNENOM POSTUPKU

U radu se iznose najvažnije izmjene u položaju, ovlastima i dužnostima državnog odvjetnika u prethodnom i kaznenom postupku prema Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku u odnosu na sada važeće odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine. Iznesene su novine koje su važne za praktičare, ne upuštajući se pritom u teorijska obrazloženja koja su do sada već iznesena u pojedinim radovima, a valja očekivati da će nakon izmjene Zakona o kaznenom postupku radova na tu temu naših uvaženih teoretičara biti još dosta. U radu se iznose ovlasti i dužnosti državnog odvjetniku u kaznenom progonu tako da se ujedno navodi kako postupati, iznesene su izmjene u vezi s pravima žrtve, oštećenika i podnositelja kaznene prijave na obavijest o stanju predmeta i njihova prava na pritužbu u vezi s rješavanjem prijave u razumnom roku. Također se izlažu obveze državnog odvjetnika prema okrivljeniku i njegovo pravo na uvid u spis, a posebno i na rješavanje prijave u zakonskim rokovima te s obzirom na zaštitu ustavnih i konvencijskih prava osumnjičenika, okrivljenika i optuženika od nezakonitih (arbitrarnih) postupaka državnog odvjetnika. U radu su također iznesena pojašnjenja novih odredbi koje se odnose na izvide i istraživanja te izmjene u vezi s trajanjem istrage i donošenjem odluke nakon dovršene istrage. U mjeri koliko je to važno za rad državnih odvjetnika iznesene su i izmjene u fazi optuživanja i rasprave

Pregled predloženih izmjena Kaznenog zakona - posebni dio

Osnovna je svrha izlaganja procijeniti koliko će predložene izmjene iz Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, budu li usvojene, utjecati na sudsku politiku kažnjavanja i na zahtjeve za izdavanje kaznenih naloga. Zbog toga se najprije daje kratak osvrt na utjecaj dosadašnjih izmjena Kaznenog zakona na sudsku politiku kažnjavanja. Zatim se tablično prikazuju predložene izmjena donjih granica propisanih kazni za pojedina kaznena djela. Tablice su podijeljene u pet skupina prema visini predloženih izmjena minimuma. Na osnovi predloženih izmjena zakonskih minimuma za pojedina kaznena djela i predloženih izmjena propisa o ublažavanju i uvjetnoj osudi iz općeg dijela analiziraju se moguæe promjene sudske politike kažnjavanja. Zaključak je da će se predložene izmjene, budu li usvojene, u najvećoj mjeri odraziti na promjenu strukture kaznenopravnih sankcija, a kod kaznenih djela kod kojih je gornja granica kazne propisana iznad pet godina i na češće izricanje kazne zatvora i njezinu visinu. Na kraju se razmatraju utjecaji moguæih izmjena na primjenu zamjene kazne zatvora te na donošenje presude po sporazumu stranaka u istrazi i predlaže se državnim odvjetnicima da više primjenjuju odredbu članka 28. KZ i članka 175. ZKP

Žalbe državnog odvjetnika i okrivljenika kao korektiv izrečenih kazni

U članku se razmatra kaznena politika za određena kaznena djela prema statistici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te uspješnost u drugostupanjskom postupku u povodu žalbe zbog odluke o kazni državnih odvjetnika i okrivljenika. Radi uvida u kaznenu politiku za kaznena djela ubojstva iz čl. 90. KZ, teške tjelesne ozljede iz čl. 99. st. 1. KZ, zlouporabe opojnih droga iz čl. 173. st. 1., čl. 173. st. 2., čl. 173. st. 3. KZ, silovanja iz čl. 188. KZ, bludnih radnji iz čl. 193. KZ, krađe iz čl. 216. st. 1. KZ, teške krađe iz čl. 217. st. 1. KZ, razbojništva i razbojničke krađe iz čl. 218. i 219. KZ, prijevare iz čl. 224. KZ te za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. KZ izvršena su dva istraživanja. U prvom se na temelju statistike Državnog odvjetništva za dva razdoblja (od 1993. do 1997. i od 1998. do 2002.) daje pregled izrečenih kaznenopravnih sankcija od strane prvostupanjskih sudova te reakcija državnog odvjetnika na izrečene sankcije. Drugim istraživanjem također se za navedena razdoblja na temelju uvida u predmete nastoji dati prikaz koliko državni odvjetnici i okrivljenici kroz podnošenje žalbi zbog odluke suda o kazni uspijevaju utjecati na politiku kažnjavanja. U tu svrhu posebno se razmatraju drugostupanjske odluke, kako prema pojedinim djelima, tako i prema pojedinoj kaznenopravnoj sankciji