Ronjenje - rekreacija i zdravlje

O javnozdravstvenom značaju ronjenja možemo govoriti ako gledamo sa šireg aspekta. Naime, kupanje u moru, rijekama, jezerima ili bazenima prakticira većina stanovništva, barem nekoliko dana godišnje. Zdravstvene koristi i rizici takvih aktivnosti onda se odnose na tu večinu stanovništva.Ronjenje nije tako masovna aktivnost što čini njegov neposredni javnozdravstveni značaj manjim. Međutim, tvrdim kako ronjenje ima posredni javnozdravstveni značaj stoga što ronjenje kao tehnički sport promiče učenje novih znanja i vježbu novih vještina. To znanja iz fizike, fiziologije i medicine usmjerena su na tjelesnu aktivnost, disanje i prehranu, a vještine traže stalno održavanje vježbom i životom u skladu sa znanjima o pravilnoj prehrani, neuporabi sredstava ovisnosti i potrebi redovite tjelesne aktivnosti. Povrh svega, Hrvatska je primorska i pomorska zemlja, a more je idealni ambijent za ronjenje, a k tomu povjesno gledano, jedno od najvećih otkrića iz hiperbarične fiziologije, ono o prevenciji dekompresijske bolesti, zbilo se upravo u Hrvatskoj, u to vrijeme okupiranoj zemlji

RAZGOVOR S MIROM GAVRANOM

Miro Gavran suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u selu Gornja Trnava, nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika. Njegove su knjige doživjele više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu, a po njegovim je dramama i komedijama nastalo više od 350 kazališnih premijera diljem svijeta te ih je vidjelo više od četiri milijuna ljudi. Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu kojem su u čak četiri zemlje organizirali njemu posvećen kazališni festival, na kojem se izvode predstave nastale isključivo prema njegovim dramama i komedijama. Pod nazivom Gavran- Fest, taj je festival djelovao u Slovačkoj, u Trnavi, od 2003. do 2009., potom se 2013. održao u Poljskoj u Krakovu, od 2016. djeluje u Češkoj u Pragu, a 2019. održao se u Njemačkoj, u Augsburgu. Gavran je ujedno najizvođeniji suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. Objavio je deset romana: „Zaboravljeni sin“, „Kako smo lomili noge“, „Klara“, „Margita ili putovanje u prošli život“, „Judita“, „Krstitelj“, „Poncije Pilat“, „Jedini svjedok ljepote“, „Kafkin prijatelj“ i „Nekoliko ptica i jedno nebo“

RAZGOVOR S MIROM GAVRANOM

Miro Gavran suvremeni je hrvatski autor rođen 1961. godine u učiteljskoj obitelji u selu Gornja Trnava, nedaleko od Nove Gradiške. Djela su mu prevedena na više od 40 jezika. Njegove su knjige doživjele više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu, a po njegovim je dramama i komedijama nastalo više od 350 kazališnih premijera diljem svijeta te ih je vidjelo više od četiri milijuna ljudi. Vjerojatno je jedini živući dramatičar u svijetu kojem su u čak četiri zemlje organizirali njemu posvećen kazališni festival, na kojem se izvode predstave nastale isključivo prema njegovim dramama i komedijama. Pod nazivom Gavran- Fest, taj je festival djelovao u Slovačkoj, u Trnavi, od 2003. do 2009., potom se 2013. održao u Poljskoj u Krakovu, od 2016. djeluje u Češkoj u Pragu, a 2019. održao se u Njemačkoj, u Augsburgu. Gavran je ujedno najizvođeniji suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. Objavio je deset romana: „Zaboravljeni sin“, „Kako smo lomili noge“, „Klara“, „Margita ili putovanje u prošli život“, „Judita“, „Krstitelj“, „Poncije Pilat“, „Jedini svjedok ljepote“, „Kafkin prijatelj“ i „Nekoliko ptica i jedno nebo“

Katodna zaštita brodova – instalacija stanice za praćenje rada katodne zaštite

Usprkos velikim štetama koje se javljaju kao posljedice djelovanja korozije u morskoj vodi još uvijek se zaštiti od korozije na pridaje dovoljna pozornost čemu svjedoče brojne havarije uzrokovane korozijskim razaranjem konstrukcija. Uz zaštitne premaze, primjenom katodne zaštite može se osigurati dugi eksploatacijski vijek brodova. U morskoj vodi, katodna zaštita žrtvovanim anodama pružati će adekvatnu zaštitu samo ako je pravilno instalirana i održavana. Potpuna katodna zaštita postiže se polarizacijom konstrukcije u točno određeni interval zaštitnog potencijala, a validira se njegovim mjerenjem. RODON 1000 je „user friendly“ sustav, razumljiv svakom korisniku, koji detektira tri stanja u kojima se metalna konstrukcija može naći ; korozija, katodna zaštita i prezaštita. Primjenom takvog sustava korozijski problem može se lako uočiti, a popravne radnje poduzeti na vrijeme

Prehrambene navike stanovnika općine Kostrena

Jedan od zadatka javnog zdravstva je utvrđivanje prehrambenih navika stanovništva u cilju prevencije kroničnih nezaraznih bolesti. Neke studije pokazale su da ako osoba živi u sredini zagađenog zraka i pri tome ima nepravilne prehrambene navike, može povećati rizik obolijevanja od srčano-žilnih i plućnih bolesti. Stanovnici općine Kostrena žive u okolišu izloženom zagađenju zraka, stoga je cilj ovog rada bio ispitati i procijeniti njihove prehrambene navike u odnosu na rizik obolijevanja od srčano-žilnih bolesti. Ispitivanjem je obuhvaćeno 227 stanovnika, 39.6% muškaraca i 60.4% žena, prosječne dobi 27.78 godina. Za procjenu prehrambenih navika i cjelodnevnog unosa energije i hranjivih tvari korištena je kvantitativna metoda utvrđivanja učestalosti unosa namirnica. Rezultati su pokazali da su ispitanici imali nepravilan omjer hranjivih tvari, osobito masnih kiselina. S obzirom na spol utvrđena je statistički značajna razlika unosa alkohola (p<0.001), zadovoljenja preporučenog unosa željeza (p<0.001) i cinka (p<0.03), što je posljedica različitog konzumiranja mesa i mesnih proizvoda (p<0.04), bezalkoholnih (p<0.04) i alkoholnih pića (p<0.001). Ispitanici su u relativnom riziku za razvoj bolesti srčano-žilnog sustava, zbog nepovoljnog omjera masnih kiselina. Zaštitni učinak mogu imati zbog dovoljnog unosa ribe, voća i povrća. Budući da ispitanici žive u priobalnom području, trebali bi njegovati tradicionalne karakteristike mediteranske prehrane, koju će postići zamjenom mesa u prehrani grahoricama i integralnim žitaricama, te povećanom potrošnjom maslinovog ulja.

Sanitarno inženjerstvo u javnom zdravstvu

Bit zvanja diplomiranoga sanitarnog inženjera jest očuvanje i unapređivanje zdravlja pojedinca, obitelji i društva te prevencija bolesti, koja se obavlja primjenom mjera za održavanje higijensko-sanitarne i epidemiološke razine u radnoj i životnoj okolini ljudi. U suradnji s drugim zdravstvenim profilima treba uočavati, definirati i sanirati čimbenike okoline koji mogu štetno djelovati na zdravlje pojedinca i širu zajednicu te provoditi opće i ciljano zdravstveno prosvjećivanje stanovništva poradi unapređivanja zdravlja šire populacije.Zbog nedefiniranosti ovog zanimanja u zakonskom sustavu Republike Hrvatske osnovana je Hrvatska udruga diplomiranih sanitarnih inženjera (HUDSI). Osnivanje Udruge označilo je početak organizirane aktivnosti rješavanja problema koji su se nagomilavali još od 1992. godine kada su prvi diplomirani sanitarni inženjeri počeli izlaziti sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (www.husi.hr)