Usporedna analiza učinkovitosti kombinacije ropivakaina, bupivakaina i ksilazin-ketamina za epiduralnu analgeziju u koza.

The study was conducted on eighteen healthy non-descript male goats divided into 3 groups: A, B and C, having 6 animals in each. Lumbosacral epidural ropivacaine (0.6 mg/kg), bupivacaine (0.5 mg/kg) and xylazine and ketamine (0.025 mg/kg and 2.5 mg/kg) were administered in groups A, B and C, respectively. The treatments were compared using clinical, physiological, haematological, biochemical and acid base/blood gas parameters. The earliest onset of analgesia was produced by epidural xylazine and ketamine combination. Xylazine and ketamine, bupivacaine and ropivacaine produced complete analgesia of the tail, perineum, inguinal region and thighs for variable intervals. The xylazine and ketamine combination produced analgesia of a greater extent and longer duration, followed by bupivacaine and ropivacaine. Mild sedation was produced by the xylazine and ketamine combination alone. Recovery was faster with ropivacaine, followed by bupivacaine and the xylazine and ketamine combination. The xylazine and ketamine combination produced a non-significant decrease in the heart rate and respiratory rate of the animals. There were insignificant fluctuations in pCO2, pO2, SO2, pH and HCO-3 values from base line at different intervals in all the groups. The changes in haematobiochemical and blood electrolyte values were transient, and hence of little significance in all the groups. The results of this study suggest that all these drugs could be considered safe for epidural analgesia in the administered doses for healthy goats.Istraživanje je provedeno na 18 zdravih jaraca podijeljenih u tri skupine (A, B i C). U svakoj skupini bilo je po 6 jaraca. U svrhu lumbosakralne epiduralne analgezije, skupini A bio je primijenjen ropivakain (0,6 mg/kg), skupini B bupivakain (0,5 mg/kg), a skupini C ksilazin i ketamin (0,025 mg/kg i 2,5 mg/kg). Učinci su bili uspoređeni na osnovi kliničkih, fizioloških, hematoloških, biokemijskih i acidobaznih pokazatelja te statusa plinova u krvi. Najbrži početak analgezije postignut je epiduralnom primjenom kombinacije ksilazina i ketamina. Ksilazin i ketamin, bupivakain te ropivakain izazvali su potpunu analgeziju repa, perineuma, ingvinalnog i bedrenog područja u različitim vremenskim razmacima. Najjača i najduža analgezija postignuta je kombinacijom ksilazina i ketamina. Zatim je po jačini i dužini slijedila analgezija bupivakainom pa ropivakainom. Srednje jaka sedacija postignuta je zasebnom primjenom ksilazina i ketamina. Oporavak nakon analgezije bio je najbrži pri uporabi ropivakaina, zatim bupivakaina te na posljetku kombinacije ksilazinketamina. Kombinacija ksilazina i ketamina izazvala je nesignifi kantan pad frekvencije bila i disanja. Kod svih skupina jaraca, u različitim vremeskim razmacima, opažena su i nesignifikantna odstupanja od početnih vrijednosti za pCO2, pO2, SO2, pH i HCO–3. Promjene hematoloških i biokemijskih pokazatelja kao i elektrolita u krvi bile su kratkotrajne i od malog značenja u svim promatranim skupinama. Rezultati pokazuju da se svi istraženi analgetici, u upotrijebljenim dozama, mogu smatrati sigurnima za epiduralnu analgeziju zdravih koza

Prosudba učinka midazolam-ketamina s deksmedetomidinom i fentanilom za injekcijsku anesteziju u pasa.

A prospective randomized blinded study was conducted on 12 clinically healthy adult dogs of both sexes (mean weight of 18.34 ± 0.78 kg) divided into three groups (n = 4). The animals received 0.4 mg/kg midazolam and 10 μg/kg dexmedetomidine (group A), 0.4 mg/kg midazolam and 20 μg/kg dexmedetomidine (group B) and 0.4 mg/kg midazolam + 20 μg/kg dexmedetomidine + 4 μg/kg fentanyl (group C) intramuscularly, using separate syringes. Ten minutes later Ketamine was administered intravenously in all the groups. A significantly (P<0.05) shorter weak time (onset of sedation) and down time (onset of recumbency) were recorded in animals in group C as compared to the animals of groups A and B. Muscle relaxation was excellent in group C. The pedal reflex was abolished up to 30 min in groups A and B and up to 60 min in group C. Intubation was only possible in groups B and C. The anaesthetic induction dose of ketamine was minimal in group C. Standing recovery time was shortest in the animals of group C. Respiratory rate (RR) decreased significantly (P<0.05) throughout the observation period, but rectal temperature (RT) decreased significantly (P<0.05) towards the end of the observation period in all the groups. Heart rate decreased significantly (P<0.05) in the animals of group B. Mean arterial pressure (MAP) was maintained within the physiological range in all the groups. It was concluded that dexmedetomidine (10 μg/kg)-midazolam-ketamine can produce anaesthesia for about 20 min in dogs. Increasing the dose of dexmedetomidine did not enhance the duration of anaesthesia, but the further addition of fentanyl not only reduced the induction dose of ketamine but also increased the duration of anaesthesia up to 50 min. Dexmedetomidine-midazolam-fentanyl-ketamine can be used for prolonged duration of injectable anaesthesia in dogs.Poduzeto je prospektivno istraživanje na 12 slučajno odabranih klinički zdravih pasa i kuja (prosječne tjelesne mase 18,34 ± 0,78 kg) podijeljenih u tri skupine (n = 4). Životinjama skupine A bio je intramuskularno primijenjen midazolam u dozi od 0,4 mg/kg i deksmedetomidin u dozi od 10 μg/kg. Životinjama skupine B bio je i/m primijenjen midazolam u dozi od 0,4 mg/kg i deksmedetomidin 20 μg/kg, a životinje skupine C primile su i/m 0,4 mg/kg midazolama, 20 μg/kg deksmedetomidina i 4 μg/kg fentanila. Deset minuta nakon toga svim je životinjama intravenski bio ubrizgan ketamin. Značajno (P<0,05) kraće vrijeme smirivanja (nastup sedacije) i vrijeme lijeganja ustanovljeno je u životinja skupine C u usporedbi sa skupinama A i B. Opuštanje mišićja bilo je izvrsno u skupini C. Nožni refleks nestao je nakon 30 minuta u skupinama A i B, a nakon 60 minuta u skupini C. Intubacija je bila moguća samo u životinja skupine B i C. Doza ketamina potrebna za početak anestezije bila je najmanja u životinja skupine C. Vrijeme potrebno za ponovno ustajanje bilo je najkraće u životinja skupine C. Frekvencija disanja značajno se smanjila (P<0,05) u čitavom razdoblju promatranja, dok se rektalna temperatura u svih životinja značajno smanjila (P<0,05) na kraju razdoblja promatranja. Frekvencija bila znatno se smanjila (P<0,05) u životinja skupine B. Srednji arterijski tlak bio je u fiziološkim granicama u svih životinja. Može se zaključiti da kombinacija deksmedetomidin (10 μg/kg)-midazolam-ketamin može u pasa dovesti do anestezije za oko 20 minuta. Povećanje doze deksmedetomidina nije povećalo trajanje anestezije. Ipak, daljnja primjena fentanila ne samo da je smanjila početnu dozu ketamina već je povećala trajanje anestezije na 50 minuta. Deksmedetomidin-midazolam-fentanil-ketamin mogu se rabiti za produženo trajanje injekcijske anestezije u pasa

Prosudba učinkovitosti celomske tekućine kišne gujavice na cijeljenje rana u punoj debljini kože kunića.

The present study was conducted on 16 New Zealand White rabbits of 10-12 months of age, to evaluate the healing potential of earthworm coelomic fluid in full thickness skin wounds. Under xylazine-ketamine anaesthesia, four rectangular full thickness excisional skin wounds, measuring 2×2 cm2 were created on the dorsum of each animal and designated as groups I, II, III and IV. Wounds were treated by topical coelomic fluid (I), 0.5 % povidone-iodine and coelomic fluid (II), 0.5 % povidone-iodine (III) and normal saline (IV). Healing was evaluated on the basis of gross and histomorphological parameters. The mean wound area was significantly lesser (P<0.05) in the wounds of groups I and II as compared to groups III and IV, up to 21 days. Out of 16 wounds, nine wounds in group I (56.25 %) and 11 wounds in group II (68.75 %) healed completely by day 21, but none in groups III and IV. Histomorphological studies showed more mature and densely placed collagen and better epithelialization in groups I and II as compared to groups III and IV. It was concluded that coelomic fluid of the earthworm Eisenia foetida can accelerate healing of full-thickness skin wounds in rabbits.Istraživanje je provedeno na 16 novozelandskih bijelih kunića u dobi od 10 do 12 mjeseci s ciljem da se prosudi mogući učinak celomske tekućine kišne gujavice na cijeljenje rana u punoj debljini kože u kunića. Kunići su bili podijeljeni u četiri skupine označene I, II, III i IV. Četiri pravokutne ekscizijske kožne rane u punoj debljini veličine 2x2 cm načinjene su na leđima svake životinje pod anestezijom ksilazin-ketaminom. Rane su bile obrađene celomskom tekućinom (skupina I), 0,5 %-tnim povidon-jodom i celomskom tekućinom (skupina II), 0,5 %-tnim povidon-jodom (skupina III) i fiziološkom otopinom (skupina IV). Cijeljenje rana bilo je prosuđivano na osnovi patoanatomskih i patohistoloških nalaza. Prosječna površina rana 21 dan nakon ekscizije bila je značajno manja (P<0,05) u skupinama I i II u usporedbi s površinom skupina III i IV. Devet od 16 rana u skupini I (56,25 %) i 11 u skupini II (68,75 %) u potpunosti su zacijelile 21 dan nakon ekscizije, dok nijedna nije zacijelila u skupini III i IV. Patohistološki nalaz pokazao je više zrelog i gušće raspoređenog kolagena te bolju epitelizaciju u skupinama I i II u usporedbi sa skupinama III i IV. Može se zaključiti da celomska tekućina kišne gujavice Eisenia foetida može ubrzati cijeljenje rana u punoj debljini kože u kunića