Slučaj Vrbani ili jesmo li bili tek prvi (drugi) kojima će se dogoditi nešto takvo ili kako smo ostali sami

Vrbani je naselje na jugozapadu Zagreba (zapadno od Jaruna), s više desetaka tisuća stanovnika podijeljeno na dijelove 1, 2 i 3. Naselje Vrbani 1 u potpunosti je izgrađeno prije dvadesetak godina. Naselje Vrbani 2 unazad 2 do 5 godina, a naselje Vrbani 3 u tijeku je intenzivne izgradnje s do sada izgrađenih i useljenih oko 3000 stanova te tekućom izgradnjom još barem tisuću stanova. Najveći dio zgrada u naselju 3 (preko 90%) izgradio je i gradi jedan izvođač radova

AFLATOXIN CONTAMINATION IN EDIBLE NUTS IN CROATIA

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost te količinu prisutnih ukupnih aflatoksina u različitim vrstama koštunjičavog voća koje se konzumira na području Republike Hrvatske. Tijekom 2007. godine s hrvatskog je tržišta prikupljeno ukupno 106 uzoraka različitog koštunjičavog voća (badema, lješnjaka, pistacija i oraha). U svim je uzorcima pomoću imunoenzimskog testa (ELISA testa) utvrđena prisutnost te količina prisutnih ukupnih aflatoksina. Istraživanje je pokazalo da su u 91,5% (97/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile unutar, dok su u 8,5% (9/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile iznad, maksimalno dopuštenih vrijednosti u Europskoj Uniji od 4,0 μgkg-1. Sukladno preporukama nutricionista, posljednjih je godina zamijećena povećana konzumacija koštunjičavog voća u svakodnevnoj prehrani opće populacije u Republici Hrvatskoj zbog čega kontinuirano praćenje te nadzor nad prisutnosti aflatoksina u spomenutim namirnicama ima veliko javnozdravstveno značenje.The aim of the study was to analyze the presence and the quantity of aflatoxin levels in various types of commonly consumed nuts in Croatia. The total amount of 106 nut samples (almonds, hazelnuts, pistachios and walnuts) were collected on the Croatian market during the year 2007, after which the total aflatoxin content was determined using the enzyme linked immunosorbent assay (ELISA) test. The results showed that 91.5% (97/106) of the analyzed samples contained the total aflatoxin levels within the permitted range, while in 8.5% (9/106) of nut samples the aflatoxin levels were above the maximum permitted level of 4.0 μgkg-1, set by the European Union. Following nutritionists\u27 recommendation, the nut consumption in daily nutrition in the Croatian general population has recently increased, thus continuous monitoring and control of aflatoxin levels in nuts is of great public health importance

Trace Metals in the Environment and Population as Possible Long Term Consequence of War in Osijek-Baranja County, Croatia

War in Croatia resulted with a significant release of contaminants into the environment as a result of the use of combat assets, mainly conventional, mostly aimed at civilian targets. The aim of the study was to investigate the concentration of metals and metalloids in the soils, water, plants (Taraxacum officinale), serum, urine and hair of the inhabitants in eastern Croatia. Overall results show minor abnormalities in presence of some trace metals in soil (As, Hg, Pb, Sb), water (As, Fe) and dandelion leaves (As) in some locations. Compared with soil samples from areas exposed to low intensity combat activity soil samples from areas exposed to heavy fighting had higher concentrations of As, Hg and Pb than allowed by national legislation for ecologic farming. Drinking water with the exceptions of the concentrations of Fe, As and Mn was in accordance with national legislation. Examinees from Dalj had mean hair Sb level 10-19x higher then examinees from any other location. However, when these data are correlated through methods of Principal Component Analysis, presence of trace metals in some war affected areas can be followed from soil, through plants up to population proving that intense combat activities over small area leave metal presence that can be followed even 15 years after the war

Impact of circulatory diseases on public health

Sukladno podacima Svjetske zdravstvene organizacije bolesti cirkulacijskog sustava vodeći su uzrok smrti u svijetu, te od njih godišnje umire oko 17 milijuna ljudi od čega 5,5 milijuna ljudi u Europi. Prema podacima Elrvatskog zavoda za javno zdiavstvo i u Hrvatskoj su bolesti cirkulacijskog sustava vodeći uzrok smrti. Godine 2005. zabilježene su 26.029 umrle osobe zbog bolesti srca i krvnih žila, a udio u ukupnom mortalitetu iznosio je 51%. To u principu znači kako je kod svake druge umrle osobe u Republici Hrvatskoj uzrok smrti jedna od bolesti cirkulacijskoga sustava. Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok smiti u ukupnom mortalitetu od bolesti cirkulacijskoga sustava u Republici Hrvatskoj bile su ishemične bolesti srca s udjelom od 38,2% i cerebrovaskulame bolesti s udjelom od 31,3%. Bolesti cirkulacijskoga sustava kao vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu, sa značajnim udjelom u prijevremenom umiranju, morbiditetu i dizabilitetu stanovništva, predstavljaju prioritetni javnozdravstveni pioblem kojemu treba posvetiti posebnu pozornost te višestruko intenzivirati rad na programima prevencije, pravodobne dijagnostike, liječenja te rehabilitacije oboljelih.According to the World Health Organization’s data, circulatory diseases are the world\u27s leading cause of death, being responsible for the death of 17 million people annually, 5,5 million of them being in Europe. According to the data of the Croatian National Institute of Public Health, circulatory diseases are the leading cause of death in Croatia as well. In the year 2005, there were 26,029 recorded deaths caused by circulatory diseases, which accounted for 51% of the overall mortality. Basically, it means that one of the circulatory diseases was responsible for every second death in Croatia. The most common diagnostic subgroups when observing cause of death in the overall mortality from the circulatory diseases in Croatia were ischemic heart diseases with a share of 38,2% and cerebrovascular diseases with a share of 31,3%. Circulatory diseases, as the most common cause of death in the modem world, with a significant share in premature mortality, morbidity and disability of the population, represent public health priority, which requires special attention and multiple intensification of the work on programs of disease prevention, early diagnosis and treatment, and patients\u27 rehabilitation

Uspostava sustava upravljanja u ispitnom laboratoriju prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 (Establishment of Management System at Test Laboratory according to the HRN EN ISO/IEC 17025 Standard)

1.                  Uvod                        Svakodnevno smo svjedoci procesa globalizacije svjetske trgovine proizvodima i uslugama, a samim time    i zahtjeva za smanjenjem tehničkih prepreka trgovini. Istovremeno su zahtjevi za sigurnost hrane i upravljanje okolišem te zaštitom zdravlja sve stroži. Sve navedeno direktno je povezano sa uspostavom povjerenja u rezultate ispitivanja bilo da se radi o laboratorijima iz područja ispitivanja hrane i uzoraka iz okoliša ili dijagnostičkih laboratorija. Priznati način    uspostave povjerenja i dokazivanja osposobljenosti laboratorija je stjecanje akreditacije. Kriterije za akreditaciju ispitnih i umjernih laboratorija za sve laboratorije osim medicinskih propisuje norma ISO/IEC 17025. Medicinski laboratoriji akreditraju se prema normi ISO 15189. Pristupanjem postupku akreditacije i akreditaciji laboratorija prema normi ISO/IEC 17025 ili normi ISO 15189    laboratoriji postižu međunarodnu prepoznatljivost i ostvaruju mogućnost međunarodnog priznavanja rezultata ispitivanja.U ovom radu je prikazano iskustvo laboratorija    Službe za zdravstvenu ekologiju, Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba u provođenju postupka akreditacije (uspostavi, primjeni i održavanju sustava upravljanja) prema normi HRN EN ISO/IEC 17025    i radu u akreditiranom laboratoriju u protekle četiri godine

Sažetak novijih spoznaja o epidemiologiji virusnih hepatitisa

Približno 10-15% kroničnih pacijenata oboljelih od hepatitisa ne uklapa se niti u jednu kategoriju virusnih hepatitisa. Dijagnoze koje se mogu povezati s drugim hepatitisima su: postransfuzijski hepatitisi, enteritični hepatitisi, aplastične anemije, fulminantni hepatitisi, te kriptogena ciroza. Virusni su hepatitisi još uvijek najčešći uzrok akutne i kronične bolesti jetre suvremenog čovječanstva, kako razvijenih, tako i nerazvijenih zemalja, naravno uz različitu zastupljenost pojedinih vrsta hepatitisa i načina prijenosa. Na značajke bolesti utječu osobitosti samog virusa, ali važnu ulogu imaju i imune osobine domaćina koje potaknute prisutnim virusom u stanicama jetre postaju glavni mehanizam oštećenja jetrenih stanica i upalnih reakcija. Najčešći simptomi virusnog hepatitisa su povišena temperature, umor, gubitak apetita, pojava mučnine, nagon na povraćanje i žutilo kože. Glavni način borbe protiv svih virusnih hepatitisa su preventivne mjere koje ovise o načinu prijenosa infekcije i postojanju cjepiva