Informacijsko ponašanje studenata i uloga visokoškolske knjižnice

In this paper the author presented the results of some of the available studies of students\u27 information seeking behaviour conducted in different countries. The aim of these studies was to identify information needs, sources, and types of library use by the university students from various disciplinary fields. According to the results, the majority of the respondents needed the information for academic purposes (such as papers, assignments or examinations), frequently using information sources like books, journal articles, online sources etc. For many students the internet was a very important source in finding academic materials. Most of the students received advice in finding relevant information sources from their lecturers, peers, and librarians. This paper also describes some aspects related to information seeking behaviour of young students (Generation Y, and Millennial generation) who were influenced by their peers, and had poor understanding of their information needs. They prefer quick Google search, navigation through virtual libraries and spend more time downloading the materials than utilizing e-sources. Although the academic libraries were often used only for borrowing books and using reference material or printed periodicals, it has been established that the role of academic libraries was very significant in satisfying university students’ information needs. Further research that could be done building onto the selected studies is examination of information seeking behaviour of the students between different disciplines while taking into the account various context situations in which information tasks are performed. Moreover, further studies should explore factors that affect students’ library use, and identify significance of the library instruction in improving academic library services for users.Rad predstavlja rezultate dostupnih studija o ponašanju studenata pri traženju informacija koje su provedene u različitim zemljama. Cilj tih studija bio je identificirati informacijske potrebe, izvore informacija i načine na koje studenti iz različitih disciplina koriste visokoškolsku knjižnicu. Prema rezultatima, većina ispitanika trebala je informacije za akademske svrhe (npr. seminarske radove, zadatke ili ispite) često koristeći informacijske izvore kao što su knjige, članci iz časopisa, online izvori itd. Za mnoge studente internet je bio vrlo važan izvor u pronalaženju akademskih materijala. Većina studenata dobivala je savjete za pronalaženje relevantnih informacijskih izvora od predavača, prijatelja i knjižničara. U radu se također opisuju neki aspekti vezani uz informacijsko ponašanje mladih studenata (generacija Y i milenijska generacija) na koje su utjecali njihovi prijatelji i koji su slabo razumjeli vlastite informacijske potrebe. Oni preferiraju brzo pretraživanje preko Googlea, pregledavanje virtualnih knjižnica i provode više vremena preuzimajući materijale s interneta, nego koristeći e-izvore. Iako su visokoškolske knjižnice često korištene samo za posudbu knjiga te korištenje referentne građe i tiskanih časopisa, ustanovljeno je da je uloga visokoškolskih knjižnica vrlo značajna u zadovoljavanju informacijskih potreba studenata na sveučilištima. Daljnja istraživanja koja bi se provodila na temelju odabranih studija mogla bi ispitivati informacijsko ponašanje studenata između različitih disciplina uzimajući u obzir razne kontekstualne situacije u kojima se provode informacijski zadaci. Osim toga daljnje bi studije trebale proučavati čimbenike koji utječu na to kako studenti koriste knjižnicu i identificirati važnost knjižnične edukacije u poboljšanju usluga visokoškolskih knjižnica za korisnike

Academic staff as users of electronic resources and academic libraries : a study at the Faculty of Humanities and Social Science at University of Osijek

U radu su predstavljeni rezultati kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja (anketa i polustrukturirani intervju) čiji je cilj bio utvrditi kako znanstveno-nastavno osoblje Filozofskog fakulteta u Osijeku percipira i koristi knjižnicu, elektroničke izvore s naglaskom na online baze podataka i internetske tražilice za nastavni i znanstveno-istraživački rad. Rezultati istraživanja pokazali su da većina znanstveno-nastavnog osoblja redovno koristi visokoškolsku knjižnicu (nekoliko puta mjesečno) za posudbu ili vraćanje knjižnične građe, ali istovremeno više od trećine ispitanika fizički prostor knjižnice smatra nevažnim za nastavni i znanstveno-istraživački rad. Zanimljivo je, pak, da su ispitanici procijenili kako su im za rad važni knjižnični elektronički izvori, iako velika većina u nastavne i znanstveno-istraživačke svrhe, pored knjižničnog kataloga, koristi opće tražilice kao što je Google. Što se tiče uloge Knjižnice i njezinih usluga, svi ispitanici navode da bi ona trebala ponuditi različite vrste edukacije za znanstveno-nastavno osoblje (mrežno, grupno, individualno i na zahtjev) u pretraživanju online baza podataka. Ovo je jedno od rijetkih istraživanja percepcije i korištenja elektroničkih izvora od strane znanstveno-nastavnog osoblja u Hrvatskoj, a nudi vrijedan uvid u neke aspekte njihova informacijskog ponašanja. Iako je istraživanje provedeno na samo jednoj visokoškolskoj ustanovi i njegovi zaključci nisu primjenjivi na cjelokupnu hrvatsku akademsku zajednicu, u radu se donose korisne spoznaje za poslovanje svih visokoškolskih knjižnica.The paper presents findings from a quantitative and qualitative study (questionnaire and semistructured interview) whose aim was to identify how teachers at Faculty of Humanities and Social Science at University of Osijek perceive and use the library and electronic resources for teaching and research purposes, with special emphasis on online databases and search engines. Findings indicate that majority of respondents uses academic library regularly (several times a month) in order to check out/return books. Almost a third reported that library space is unimportant for their academic work (teaching and study). Interestingly, respondents believe that library electronic resources are very important, although majority uses library catalogue and general search engines such as Google. As far as the library role and services are concerned, all respondents think library should offer different types of education (online, group, individual and on demand) in searching online databases. This topic has been rarely studied in Croatia, and it offers insight into some aspects of academic staff information behaviour. Although study was conducted in only one academic institution and its findings can not be generalized for entire Croatian academic community, findings can be useful for all academic libraries

Public Libraries and Student’s Information Needs in Democratic Society

The goal of this research was to examine information needs of students in democratic society with the emphasis on their perception and use of the public library in satisfying democratic and civil rights. In the research were used quantitative methodology (printed questionnaires) and participants were students of information sciences in Osijek (Croatia). Although research results showed that students mostly never (41%) or rarely (40%) searched for the information regarding their civil and democratic rights, they found that these rights were mostly important to them (mean 3.28). Less than a half of the respondents had information needs for democratic and civil rights in the area of education (42%). As expected more than a half of the respondents informed themselves about civil and democratic rights over the Internet (57%), while only 6% of them looked for that information in public libraries. Students mainly agreed that public libraries should provide access to the civil and democratic rights information (mean 4.13) by preparing public lectures, discussions, workshops or appropriate materials such as brochures (63%). Research data can be useful for public libraries in organizing collections and services for the support of democracy and civil rights

Academic staff as users of electronic resources and academic libraries : a study at the Faculty of Humanities and Social Science at University of Osijek

U radu su predstavljeni rezultati kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja (anketa i polustrukturirani intervju) čiji je cilj bio utvrditi kako znanstveno-nastavno osoblje Filozofskog fakulteta u Osijeku percipira i koristi knjižnicu, elektroničke izvore s naglaskom na online baze podataka i internetske tražilice za nastavni i znanstveno-istraživački rad. Rezultati istraživanja pokazali su da većina znanstveno-nastavnog osoblja redovno koristi visokoškolsku knjižnicu (nekoliko puta mjesečno) za posudbu ili vraćanje knjižnične građe, ali istovremeno više od trećine ispitanika fizički prostor knjižnice smatra nevažnim za nastavni i znanstveno-istraživački rad. Zanimljivo je, pak, da su ispitanici procijenili kako su im za rad važni knjižnični elektronički izvori, iako velika većina u nastavne i znanstveno-istraživačke svrhe, pored knjižničnog kataloga, koristi opće tražilice kao što je Google. Što se tiče uloge Knjižnice i njezinih usluga, svi ispitanici navode da bi ona trebala ponuditi različite vrste edukacije za znanstveno-nastavno osoblje (mrežno, grupno, individualno i na zahtjev) u pretraživanju online baza podataka. Ovo je jedno od rijetkih istraživanja percepcije i korištenja elektroničkih izvora od strane znanstveno-nastavnog osoblja u Hrvatskoj, a nudi vrijedan uvid u neke aspekte njihova informacijskog ponašanja. Iako je istraživanje provedeno na samo jednoj visokoškolskoj ustanovi i njegovi zaključci nisu primjenjivi na cjelokupnu hrvatsku akademsku zajednicu, u radu se donose korisne spoznaje za poslovanje svih visokoškolskih knjižnica.The paper presents findings from a quantitative and qualitative study (questionnaire and semistructured interview) whose aim was to identify how teachers at Faculty of Humanities and Social Science at University of Osijek perceive and use the library and electronic resources for teaching and research purposes, with special emphasis on online databases and search engines. Findings indicate that majority of respondents uses academic library regularly (several times a month) in order to check out/return books. Almost a third reported that library space is unimportant for their academic work (teaching and study). Interestingly, respondents believe that library electronic resources are very important, although majority uses library catalogue and general search engines such as Google. As far as the library role and services are concerned, all respondents think library should offer different types of education (online, group, individual and on demand) in searching online databases. This topic has been rarely studied in Croatia, and it offers insight into some aspects of academic staff information behaviour. Although study was conducted in only one academic institution and its findings can not be generalized for entire Croatian academic community, findings can be useful for all academic libraries

Information Needs and Behavior of Catholic Priests in Croatia

This article presents a segment of the results gathered in a doctoral study that investigated information needs and behavior of Catholic priests in Croatia. The study focused on parish priests in particular and their information needs and behavior in the liturgy and care-giving role. The research was conducted with the help of quantitative and qualitative methodology. Print questionnaires were filled out by 327 respondents, while in the follow-up interviews 20 respondents took part. Research results show that respondents, in the care-giving role and liturgy, require information about theology, general culture, psychology, and pedagogy. More than half of respondents find information for liturgy on religious websites and in their personal parish libraries. However, in their care-giving role they seek information most often from their parishers, members in parish pastoral and economic boards, and from colleagues at their regular meetings organized by the (arch)diocese. Both in liturgy and care-giving role, respondents use religious publications to a much larger degree than secular books, magazines, or newspapers. The respondents explained that in liturgy they consult colleagues and parishers in order to exchange advices and ideas, while in the care-giving role some respondents also prefer to seek an advice from an expert in specific field. The results of this study can help Catholic Church and theological faculties when preparing the information literacy courses for future parish priests

Multicultural services of Croatian public libbrareis

U radu se predstavljaju rezultati istraživanja provedenog s ciljem utvrđivanja uloge hrvatskih narodnih knjižnica u suvremenomu multikulturalnom okruženju. Glavni je cilj istraživanja bio saznati na koji način hrvatske narodne knjižnice odgovaraju na izazove multikulturalnog društva, posebice u odnosu na prisutne etničke i nacionalne manjine. Podaci su prikupljeni uz pomoć kvantitativne metodologije (online upitnik) u drugoj polovici 2011. godine. Istraživanje je (djelomično) potvrdilo polaznu pretpostavku da su ispitanici (ravnatelji narodnih knjižnica) svjesni važne uloge svojih ustanova u multikulturalnom društvu, no da istovremeno hrvatske narodne knjižnice relativno slabo nude i promiču posebne usluge i građu za manjinske pripadnike svojih korisničkih zajednica. Budući da u Hrvatskoj do sada nije bilo sličnih istraživanja ovakvog obuhvata ovaj rad, i predložene preporuke, mogu pomoći hrvatskim narodnim knjižnicama u osmišljavanju i pružanju službi i usluga za multikulturalne zajednice, ali i potaknuti ih na suradnju sa značajnim knjižnicama i ustanovama u zemlji i inozemstvu.The paper presents the results of a study which examined the role of Croatian public libraries in the contemporary multicultural society. The main goal of the study was to find out how Croatian public libraries respond to challenges of their multicultural communities, particularly with the ethnic and national minorities. The data were gathered using the quantitative methodology (online questionnaire) in the second half of 2011. The results partially confirmed one of the authors’ hypotheses: the respondents (Croatian public libraries’ directors) are generally aware of the important role that a public library has in the modern multicultural society. However, it was also established that public libraries in Croatia, at the moment, do not provide (or promote) multicultural services as actively as expected. This is the first such study conducted in Croatia and its results, and resulting guidelines, can help public libraries in developing multicultural library collections and services, but also encourage them to collaborate more actively with all relevant institutions in their communities and wider, in order to provide better services for their users

Što korisnici rade na knjižničnim računalima?: rezultati istraživanja u narodnim knjižnicama u istočnoj Hrvatskoj

U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je cilj bio ispitati kako i za što korisnici koriste računala i internet u hrvatskim narodnim knjižnicama. Polazište istraživanja bile su dvije pretpostavke: a) unatoč relativno visokoj razini informatiza- cije hrvatskog društva, općenito građani i dalje imaju potrebu za besplatnim pristupom internetu u svojim lokalnim narodnim knjižnicama te b) korisnici se knjižničnim računalima i internetom služe u različite svrhe (informiranje, komuniciranje, zabava, obrazovanje itd.). Istraživanjem, u kojem je sudjelovao 191 korisnik računalnih usluga iz narodnih knjižnica u istočnoj Hrvatskoj, potvrđene su polazne pretpostavke. Prema dobivenim rezultatima najčešći korisnici računala i interneta u knjižnici su osobe između 19 i 34 godine koje koriste računalo/internet u narodnoj knjižnici najčešće (47,1 posto) zato što im je usput (jer se u knjižnici već nalaze zbog vraćanja/posudbe knjiga i sl.) i zato što je besplatno (26,7 posto). Najveći broj ispitanika računala u knjižnici koristi za pretraživanje interneta (55,0 posto) i za pisanje zadaća/seminara/referata i slično (53,4 posto), a kao probleme pri korištenju računala/interneta u knjižnicama navode nedovoljan broj računala za korisnike (40,8 posto) te stara i spora računala (30,9 posto). Očekuje se da će dobiveni rezultati istraživanja knjižničarima ponuditi bolju predodžbu o stvarnim potrebama i obrascima ponašanja korisnika tih knjižničnih usluga te da će korištena metodologija biti polazište i povod za buduća slična i longitudinalna istraživanja, po mogućnosti šireg obuhvata

Multicultural library services : research into information needs and behaviour of linguistic minorities in Osijek-Baranya County

Budući da bi narodne knjižnice trebale, prema domaćoj i međunarodnoj legislativi, postojećim kulturnim strategijama i stručnim smjernicama, zadovoljavati potrebe svih svojih korisnika, pa tako i onih koji pripadaju manjinskom stanovništvu, u radu se analiziraju informacijske potrebe i ponašanje pri pretraživanju informacija pripadnika triju najbrojnijih manjina u Osječko-baranjskoj županiji te mjeri stupanj njihova zadovoljstva knjižničnim uslugama. Istraživanje polazi od pretpostavke da pripadnici manjina, unatoč višegeneracijskom životu u Republici Hrvatskoj, imaju potrebu za informacijama i građom na majčinskom jeziku, ali i da nedovoljno (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu) u tu svrhu koriste knjižnice jer svoje informacijske potrebe češće zadovoljavaju drugim izvorima. Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike, s posebnim naglaskom na nabavu građe i izvora na jezicima (i pismima) manjina koje žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga i programa koji će odgovarati na stvarne potrebe manjinskog stanovništva.According to Croatian and international laws, existing cultural strategies, and professional documents and guidelines, public libraries should strive to meet the needs of all their users (including minority groups). These were the reasons for the research and analysis of the information needs and behavior of three biggest linguistic minorities in Osijek-Baranya county. Special emphasis is put on the level of their satisfaction with library services. The authors of the paper start with the hypothesis that minority members, although living in Croatia for many generations now, still have the need for information, newspapers and other publications in their mother tongues. The authors also believe that the participants of the study (the members of Hungarian, Slovak and Serbian minorities) use libraries insufficiently, while fulfilling their information needs elsewhere. The results of this research can help public libraries in designing their collection development policies, with special emphasis on acquiring publications in minority languages and scripts, and also in planning services and programmes which will meet the needs of minority groups

Internet i računala u narodnim knjižnicama: pilot istraživanje u istočnoj Hrvatskoj

U radu se predstavljaju i analiziraju rezultati istraživanja kojemu je bio cilj utvrditi kako hrvatske narodne knjižnice organiziraju računalne usluge i pružaju pristup internetu za svoje korisnike. U anketiranju koje je provedeno u razdoblju od studenoga 2011. do veljače 2012. godine sudjelovalo je 25 ravnatelja narodnih knjižnica s područja istočne Hrvatske. Rezultati su istraživanja potvrdili polazne pretpostavke i pokazali da su hrvatske narodne knjižnice svjesne svoje uloge u osiguravanju slobodnog pristupa računalima i internetu ali isto tako i da manje od 20% ispitanih knjižnica osposobljava svoje korisnike za odgovorno korištenje računala i interneta, iako se ispitanici u većini slažu kako narodne knjižnice trebaju provoditi informacijsko i informatičko opismenjavanje za svoje korisnike. Iako bi pristup internetu trebao biti besplatan, u trećini se ispitanih knjižnica korištenje interneta ipak naplaćuje, a iznenađuje i podatak da u gotovo polovici ispitanih knjižnica pravo korištenja računala imaju samo članovi knjižnice. Dobiveni podaci mogu pomoći narodnim knjižnicama u vrednovanju i unapređivanju temeljnih računalnih usluga za korisnike, a korištena metodologija može poslužiti kao polazište i poticaj za buduća slična istraživanja šireg obuhvata

Internet and computers in public libraries : pilot study in eastern Croatia

U radu se predstavljaju i analiziraju rezultati istraživanja kojemu je bio cilj utvrditi kako hrvatske narodne knjižnice organiziraju računalne usluge i pružaju pristup internetu za svoje korisnike. U anketiranju koje je provedeno u razdoblju od studenoga 2011. do veljače 2012. godine sudjelovalo je 25 ravnatelja narodnih knjižnica s područja istočne Hrvatske. Rezultati su istraživanja potvrdili polazne pretpostavke i pokazali da su hrvatske narodne knjižnice svjesne svoje uloge u osiguravanju slobodnog pristupa računalima i internetu ali isto tako i da manje od 20% ispitanih knjižnica osposobljava svoje korisnike za odgovorno korištenje računala i interneta, iako se ispitanici u većini slažu kako narodne knjižnice trebaju provoditi informacijsko i informatičko opismenjavanje za svoje korisnike. Iako bi pristup internetu trebao biti besplatan, u trećini se ispitanih knjižnica korištenje interneta ipak naplaćuje, a iznenađuje i podatak da u gotovo polovici ispitanih knjižnica pravo korištenja računala imaju samo članovi knjižnice. Dobiveni podaci mogu pomoći narodnim knjižnicama u vrednovanju i unapređivanju temeljnih računalnih usluga za korisnike, a korištena metodologija može poslužiti kao polazište i poticaj za buduća slična istraživanja šireg obuhvata.The paper presents and analyses the results of the study whose aim was to establish how Croatian public libraries organize public access to computers and Internet. In the survey which was carried out from November 2011 to February 2012 twenty-five library managers in the region of eastern Croatia filled out a questionnaire. The results of the study confirmed hypotheses from which the authors set off. It was shown that Croatian public libraries are aware of their important role in providing free public access to computers and the Internet. Also, although respondents agree that public libraries should offer information and computer literacy training for their users, less than 20% of respondents trains their users for responsible use of computers and Internet. Surprisingly, it was also found that about a third of analysed libraries has introduced a fee for computer/Internet use. Moreover, in almost half of the libraries which responded to the study access to computers is reserved only for library members. Results of the study can help public libraries in the evaluation and improvement of these services to their users and the methodology can serve as a starting point and incentive for similar future research which should aim to expand the sample