Analgezija nakon operacija tumora dojke

The choice of appropriate premedication and anesthetic technique may contribute to better postoperative analgesia. Intensity, frequency of occurrence, quality and duration of pain differ regarding the type of surgery: extent, site and duration of surgical procedure. They also depend on the patient\u27s psychological profile, his perioperative psychological and physiological adaptation and the quality of postoperative procedures. Pain after mastectomy and evacuation of axillary lymph nodes is classified as moderate in nearly half of the patients, however, 10-30% of them may experience severe pain. In the management of postoperative pain, opioid and nonopiod analgesics are used. Poorly treated pain after surgery may be considered a significant factor for increased morbidity and mortality resulting in a protracted hospital stay and, subsequently, increased treatment costs. The intensity of chronic pain, that might occur in a form of phatnom pain in the chest, shoulder and upper arm region following breast surgery, greatly depends on good surgical technique, successful management of acute postoperative pain, and well-performed radiotherapy, chemotherapy and physical therapy. Prolonged pain with adverse effects on the respiratory, cardiocirculatory and neuroendocrine function, may lead to psychological disorders, i.e. depression, and produce long-term effects in the central and peripheral nervous system. Pain therapy should therefore be included in a so-called multimodal concept of postoperative rehabilitation.Anesteziolog izborom premedikacije i anesteziološke tehnike može pridonijeti boljoj poslijeoperacijskoj analgeziji. Intenzitet, učestalost, kvaliteta i trajanje boli razlikuju se s obzirom na vrstu kirurškog zahvata: opseg, mjesto i trajanje operacije. Ovise također i o psihološkom profilu bolesnika, perioperacijskoj psihološkoj i fiziološkoj pripremi bolesnika, te o kvaliteti poslijeoperacijskih postupaka. Bol nakon mastektomije i evakuacije pazušnih limfnih čvorova u otprilike polovine bolesnika po jačini se ubraja u umjerenu bol, međutim, 10–30% bolesnika je doživljava kao jaku bol. U liječenju poslijeoperacijske boli upotrebljavaju se opioidni i neopioidni analgetici. Loše liječena poslijeoperacijska bol može se smatrati znakovitim čimbenikom povećanog morbiditeta i mortaliteta, koji rezultira produženim boravkom u bolnici i posljedično povećanim troškovima liječenja. Intenzitet kronične boli, koja se može pojaviti i u obliku fantomske boli u području prsnog koša, ramena i nadlaktice nakon operacije dojke ovisi o dobroj operacijskoj tehnici, uspjehu liječenja akutne poslijeoperacijske boli, dobro provedenoj radioterapiji, kemoterapiji i fizikalnoj terapiji. Prolongirana bol ima štetne posljedice na respiratornu, kardiocirkulatornu i neuroendokrinu funkciju, može dovesti do psihičkih poremećaje u smislu depresije, te izazvati dugotrajne posljedice u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Terapija boli mora biti ugrađena u tzv.multimodalni koncept poslijeoperacijske rehabilitacije

Biopsija limfnoga čvora „čuvara“ kod raka dojke; iskustvo stečeno u Klinici za tumore, Zagreb, Hrvatska

The study was aimed at analyzing metastatic involvement in sentinel lymph node in patients with primary breast cancer. The study includes 51 female patients undergoing surgery for primary breast cancer at the University Hospital for Tumors, Zagreb, Croatia. Prior to the standard surgical procedure, sentinel lymph node biopsy was performed and patohistologically and immunohistochemically analyzed. Sentinel lymph node biopsy was done in 51 patients meeting the indication criteria for the procedure. In 39 (76.47%) biopsy samples immunohistochemical results were negative (no signs of metastases), in 11 (21.57%) the result was positive, and in 1 (1.96%) patient the sentinel lymph node was not located using the gamma probe following the preoperative lymphoscintigraphy. Recently, a new phase in conserving surgery for breast cancer has started. Considering the presence of the so-called skip metastases in 2% of the cases, the idea of conserving surgery for axillary lymph nodes occurred, and thus the sentinel node surgery has been developed. In simple terms, in case the sentinel lymph node is negative, other axillary lymph nodes should not be removed; if the node is positive, a classic axillary dissection, i.e. the removal of axillary lymph nodes should be done.U radu je analizirana metastatska zahvaćenost limfnoga čvora „čuvara“ u bolesnica s primarnim rakom dojke. Analizirana je 51 bolesnica s primarnim rakom dojke operirana u Klinici za tumore, Zagreb, Hrvatska u razdoblju.Prije standardnog kirurškog zahvata, učinjena je biopsija čimfnog čvora „čuvara“, a potom su uzorci analizirani patohistološki i imunohistokemijski. Biopsija limfnog čvora „stražara“ je učinjena u 51 bolesnice koje su zadovoljavale indikaciju za navedeni postupak. U 39 (76,47%) uzoraka biopsije imunohistokemijska obrada dala negativan rezultat (nema znakova metastaza), u 11 (21,57%) uzoraka je nalaz pozitivan, a u jedne (1,96%) bolesnice limfni čvor „stražar\u27\u27 nije lociran gama-kamerom nakon preoperacijske limfoscintigrafije U zadnje vrijeme teži se poštednim zahvatima u postupcima operacije raka dojke. Znajući da je postojanje tzv. „skip metastaza” negdje oko 2 %, pojavljuje se ideja o poštednoj operaciji aksilarnih limfnih čvorova. Tako je stvorena kirurgija „sentinel” limfnog čvora (limfnog čvora „stražara“). Pojednostavljeno, ako je „sentinel” limfni čvor negativan, ne bi trebalo uklanjati druge limfne čvorove u pazuhu, a ako je pozitivan, činila bi se i dalje klasična disekcija aksile s uklanjanjem aksilarnih limfnih čvorova

Adenom bradavice dojke – prikaz slučaja

The paper presents a case of a rare benign lesion of the breast - nipple adenoma. Nipple adenoma is a benign tumor without connective tissue cores composed of small tubules lined by epithelial and myoepithelial cells with or without proliferation of the epithelial component around collecting ducts. In 1955, Jones considered it as a separate clinical pathologic entity. The tumor most often develops in women between 40-50 years of age in the form of erythema, crust or ulceration, and it is therefore often mistaken for Paget\u27s disease. We report a case of a patient referred to our cytology laboratory for clinical suspicion of malignancy, with an erythematous, exulcerated nipple and occasional hemorrhagic discharge. The mammographic finding was normal and sonography indicated a smaller hypoechogenous zone immediately below the nipple. Scraping material for cytologic analysis was stained by the standard MGG staining raising the suspicion of a malignant tumor. The nipple containing a tumor of a firm consistency underwent PHD analysis. Biposies of standard H&E-stained sections showed the tumor partly covered with multilayered squamous epithelium, with ducts revealing scattered epithelial proliferation and the diagnosis of nipple adenoma was made. Due to its rare occurrence, clinical presentation and cytologic pattern of increased cellularity, dissociation of epithelial cells with occasional signs of atypia, the tumor is often misinterpreted and cytologically classified as carcinoma. For nipple lesions presented as exulcerated changes, and any changes in the nipple\u27s appearance in general, except for Paget\u27s disease, the possibility of a benign tumor ,such as adenoma of the nipple, should always be taken into consideration. The treatment of choice consists of the removal of the entire nipple since foci of carcinoma can sometimes, although rarely, be found in a nipple adenoma, too.U radu je prikazan slučaj rjeđega benignog tumora dojke – adenoma bradavice. Adenom bradavice je benigni tumor bez vezivne čahure građen od malih tubula obloženih epitelnim i mioepitelnim stanicama sa ili bez proliferacije epitelne komponente oko sabirnih kanalića. Kao zasebni kliničko patološki entitet 1955. ga izdvaja Jones. Tumor se najčešće pojavljuje u žena između 40-50 godine uz simptome često krvavog iscjetka te promjene bradavice u obliku eritema, kruste ili ulceracije zbog čega se klinički često zamijeni s Pagetovom bolesti. Izvještavamo o pacijentici koja je u citološki laboratorij upućena pod kliničkom sumnjom da se radi o malignoj bolesti, s eritematoznom, egzulceriranom bradavicom uz povremeni krvavi iscjedak. Mamografski nalaz je bio uredan, a UZV nalaz je pokazivao manju hipoehogenu zonu neposredno ispod bradavice. Materijal za citološku analizu dobije se metodom struganja, oboji standardno MGG-om te se citološki postavi sumnja na zloćudni tumor. Na PHD analizu se zaprimila bradavica s tumorom čvršće konzistencije. Biopsije standardnog H&E bojenja pokazivale su tumor koji je dijelom bio pokriven višeslojnim pločastim epitelom uz kanaliće u kojima se mjestimice vidjela i proliferacija epitela te se postavila dijagnoza adenoma bradavice. Zbog rijetke pojave ovog tumora, njegove kliničke prezentacije te citološke slike jake celularnosti, disocijacije stanica uz mjestimice izražene znakove atipije, nije neobično da se tumor citološki klasificira kao karcinom. Za lezije bradavice koje se prezentiraju kao egzulcerirane promjene, te općenito promijenjeni izgled bradavice, osim Pagetove bolesti treba svakako razmišljati i o benignim tumorima kao što je adenom bradavice. Terapija izbora je uklanjanje bradavice u cijelosti zato jer se, iako rijetko, mogu naći i žarišta karcinoma