PRIMJENA PSIHOTERAPIJE POKRETOM I PLESOM U OSOBA S DEPRESIJOM

S obzirom da je depresija kompleksni psihofizički poremećaj može se pretpostaviti da terapijske intervencije treba usmjeriti na različita područja tjelesnog i psihosocijalnog iskustva. Psihoterapija pokretom i plesom definirana je kao pristup koji podržava povezanost duha i tijela i na taj način može predstavljati jednu od učinkovitih metoda u ublažavanju različitih simptoma depresivnog poremećaja. U tu je svrhu provedeno istraživanje koje se odnosilo na ispitivanje neposrednog utjecaja psihoterapije pokretom i plesom na tipične simptome odnosno najčešća psihofizička i socijalna problemska područja u osoba oboljelih od depresije. Terapijski je program uključivao neke specifične tehnike kao što su zrcaljenje, kinestetička imaginacija, istraživanje različitih elemenata dinamike pokreta, simbolizacija tijelom. Procjena utjecaja terapijskog programa provedena je primjenom vizualno analognih ljestvica samoprocjene za varijable Zadovoljstvo, Tjeskoba, Tjelesna ugoda, Opuštenost, Umor, Doživljaj odnosa s članovima grupe, Doživljaj terapije, Doživljaj terapeuta. Na osnovi rezultata dobivenih kvantitativnom analizom, kao i na temelju narativnog opisa ispitanika može se zaključiti da je terapijski program imao pozitivan neposredan učinak u području poticanja pozitivnog raspoloženja, tjelesnog doživljaja, interpersonalne komunikacije i smanjenja psihofizičke napetosti. U tom bi se smislu psihoterapiju pokretom i plesom moglo razmatrati kao jednu od prikladnih metoda u procesu koncipiranja holističkih i interdisciplinarnih pristupa u terapiji osoba s depresivnim, ali i drugim mentalnim poremećajima

Od radne terapije i rekreacije do psihosocijalnih metoda liječenja i rehabilitacije psihijatrijskih bolesnika u bolnici „Vrapče “

U Psihijatrijskoj bolnici „Vrapče“ od samog se njezinoga osnutka primjenjuje radna terapija i vodi briga o društvenom položaju bolesnika. Desetak godina od početka rada u Bolnici se, 1889. godine, osniva „Društvo za potporu oporavljenih iz kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu odpuštenih osobah“. Uz radnu terapiju, brzo se uspostave okupacijske i rekreacijske metode pristupa bolesnicima. Godine 1932. organizirano je „izvanzavodsko staranje“ o bolesnicima koji su otpušteni s bolničkog liječenja i smješteni u svoju ili tuđu obitelj. Iste 1932. u Bolnici se osniva „Društvo za socijalnu pomoć duševnim bolesnicima“. To Društvo, kao udruga građana, djeluje i danas pod nazivom Udruga za psihosocijalnu pomoć i rehabilitaciju - Zagreb. Zbog sve šire primjene i razvoja radno-okupacijskih i rekreacijskih metoda liječenja te zapošljavanja niza zdravstvenih suradnika, u Bolnici „Vrapče“ 1962. osniva se poseban bolnički odjel (Odjel za terapiju radom, rekreaciju i rehabilitaciju), čija je zadaća unaprijeđivati ove metode liječenja i provoditi psihosocijalnu rehabilitaciju hospitaliziranih bolesnika. Devedesetih godina prošlog stoljeća ovaj odjel dobiva ime Centar za resocijalizaciju. Početkom 2012. postaje dio Zavoda za liječenje i rehabilitaciju i nosi ime Odjel za psihosocijalne metode liječenja i radnu terapiju. Takav razvoj radno-okupacijske i rekreacijske terapije, odnosno psihosocijalne rehabilitacije hospitaliziranih duševnih bolesnika logično je doveo do iskoraka prema bolesnicima koji se liječe izvanhospitalno te je 2007. u Bolnici osnovan Centar za rehabilitaciju u zajednici koji je sada jedan od odjela Zavoda za socijalnu psihijatriju. Metode koje se primjenjuju široko su potvrđene u praksi. Među ostalim, tu su treninzi socijalnih vještina, treninzi životnih vještina, edukativne grupe, psihoterapijske grupe, kreativne radionice, zanatske radionice, športske aktivnosti i rekreativne aktivnosti

PRIMJENA PSIHOTERAPIJE POKRETOM I PLESOM U OSOBA S DEPRESIJOM

S obzirom da je depresija kompleksni psihofizički poremećaj može se pretpostaviti da terapijske intervencije treba usmjeriti na različita područja tjelesnog i psihosocijalnog iskustva. Psihoterapija pokretom i plesom definirana je kao pristup koji podržava povezanost duha i tijela i na taj način može predstavljati jednu od učinkovitih metoda u ublažavanju različitih simptoma depresivnog poremećaja. U tu je svrhu provedeno istraživanje koje se odnosilo na ispitivanje neposrednog utjecaja psihoterapije pokretom i plesom na tipične simptome odnosno najčešća psihofizička i socijalna problemska područja u osoba oboljelih od depresije. Terapijski je program uključivao neke specifične tehnike kao što su zrcaljenje, kinestetička imaginacija, istraživanje različitih elemenata dinamike pokreta, simbolizacija tijelom. Procjena utjecaja terapijskog programa provedena je primjenom vizualno analognih ljestvica samoprocjene za varijable Zadovoljstvo, Tjeskoba, Tjelesna ugoda, Opuštenost, Umor, Doživljaj odnosa s članovima grupe, Doživljaj terapije, Doživljaj terapeuta. Na osnovi rezultata dobivenih kvantitativnom analizom, kao i na temelju narativnog opisa ispitanika može se zaključiti da je terapijski program imao pozitivan neposredan učinak u području poticanja pozitivnog raspoloženja, tjelesnog doživljaja, interpersonalne komunikacije i smanjenja psihofizičke napetosti. U tom bi se smislu psihoterapiju pokretom i plesom moglo razmatrati kao jednu od prikladnih metoda u procesu koncipiranja holističkih i interdisciplinarnih pristupa u terapiji osoba s depresivnim, ali i drugim mentalnim poremećajima

GUIDELINES FOR INDIVIDUAL AND GROUP PSYCHODYNAMIC PSYCHOTHERAPY FOR THE TREATMENT OF PERSONS DIAGNOSED WITH PSYCHOSIS AND/OR SCHIZOPHRENIA

The hereby presented guidelines for the use of psychodynamic psychotherapy are based on references and research in the field of individual and group therapy and they refer to psychotherapy for patients suffering from the first psychotic episode, schizophrenia, schizoaffective psychosis, bipolar disorder and paranoid psychosis. The aim was to provide an overview of present literature and to give recommendations based on current knowledge. Clinical experience and research of the outcomes of psychodynamic psychotherapy encourage positioning of such treatments among recommendations for treating various mental disorders, as well as in the field of psychotherapy of patients with psychotic disorders (PD)

GUIDELINES FOR INDIVIDUAL AND GROUP PSYCHODYNAMIC PSYCHOTHERAPY FOR THE TREATMENT OF PERSONS DIAGNOSED WITH PSYCHOSIS AND/OR SCHIZOPHRENIA

The hereby presented guidelines for the use of psychodynamic psychotherapy are based on references and research in the field of individual and group therapy and they refer to psychotherapy for patients suffering from the first psychotic episode, schizophrenia, schizoaffective psychosis, bipolar disorder and paranoid psychosis. The aim was to provide an overview of present literature and to give recommendations based on current knowledge. Clinical experience and research of the outcomes of psychodynamic psychotherapy encourage positioning of such treatments among recommendations for treating various mental disorders, as well as in the field of psychotherapy of patients with psychotic disorders (PD)