Reformulacija prehrambenih proizvoda: EU Platforma/ High Level Group for Nutrition and Physical Activities

Prema izvješću o kroničnim nezaraznim bolestima Svjetske zdravstvene organizacije (NCD global status report) za 2014. godinu, kronične nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrti (68%) u svijetu. Od toga, 40% smrti su prijevremene (dob ispod 70 godina), odnosno preventabilne smrti. Među rizičnim čimbenicima koji uzrokuju najveći dio bolesti odgovornih za prijevremene smrti (kardiovaskularne, maligne, dijabetes) na prvom mjestu su loša prehrana, zatim nedovoljna tjelesna aktivnost te povišen Indeks tjelesne mase (ITM).   Loša prehrana vezana je uz konzumaciju namirnica sa visokom kalorijskom vrijednosti i niskom nutritivnom vrijednosti. Takve namirnice sadrže visok udio dodanih ili tzv. slobodnih šećera. Dodani šećeri uključuju monosaharide i disaharide dodane prehrambenim proizvodima tijekom proizvodnog procesa, od strane proizvođača, kuhara ili potrošača. Dodani šećeri nisu oni koji su prirodno prisutni u hrani kao npr. u voću ili povrću.

Modeli dobre prakse - Centar za reproduktivno zdravlje

Rak vrata maternice je jedna od rjeđih novotvorevina koja ako se otkrije u ranoj fazi razvoja može potpuno izliječiti, a ne samo zaliječiti. Godišnje u Hrvatskoj obolijeva 400, a umire više od 100 žena od raka vrata maternice. Na razini primarne zdravstvene zaštite u RH djeluje mreža ginekologa kojom je ženama omogućen preventivni ginekološki pregled i Papa test u sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja.

Riječ urednika

Hrvatska je 2013. godine postala članicom Europske Unije, čime je zvanično, hrvatsko zdravstvo, postalo međunarodno zdravstvo. Međutim, ono je to bilo i prije. Tranzicija, migracije, proces globalizacije, tranzit ljudi i roba, turizam te geografski položaj Hrvatske čine nas važnim djelom svijeta. Hrvatska je članica brojnih međunarodnih organizacija, hrvatski stručnjaci rade i školuju se u inozemstvu. Sve veći broj mladih liječnika iz inozemstva školuje se Hrvatskoj i ostaje raditi u Hrvatskoj. Na žalost, neusporedivo veći broj hrvatskih stručnjaka zbog trenutno teške ekonomske situacije i osjećaja besperspektivnosti odlazi u inozemstvo, sa željom da tamo nastavi život. Osim razmjene stručnih znanja i iskustava Hrvatska je dionik i svih procesa u sustavu zdravstva (reorganizacija sustava zdravstva) kojima su više ili manje izložene zemlje Europe, poglavito one koje su prošle tranzicijsko razdoblje. Hrvatska je izložena i svim zdravstvenim prijetnjama koje su globalne, kao što su: klimatske promjene, jačanje antivakcinacijskog pokreta te prijetnja zaraznih bolesti (u ovome trenutku je prisutna epidemija morbila), povećana izloženost socijalno-zdravstvenim rizicima. Ovo su sve pitanja i problemi s kojima se suočava međunarodno zdravstvo. Međunarodno zdravstvo je od velike važnosti u očuvanju zdravlja i sprečavanju bolesti svugdje u svijetu. Međunarodno zdravstvo čine informacije o zdravlju i bolesti, te potrebne mjere pri posjeti pojedinoj državi svijeta

SALT CONTENT IN BREAD FROM THE CITY OF ZAGREB, CROATIA

Cilj rada bio je analizirati udio kuhinjske soli u kruhu iz pekarnica s područja Grada Zagreba. Kuhinjska sol ili natrijev klorid jedan je od najzastupljenijih spojeva na Zemlji, neophodan za rad ljudskog organizma. Uz prirodno prisutan natrij u namirnicama glavni izvori natrija u prehrani su industrijski proizvodi (ponajprije pekarski proizvodi, a slijede mesni proizvodi), te dosoljavanje prigodom pripreme i konzumiranja hrane. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča dnevni unos do 5 grama kuhinjske soli. U brojnim je zemljama svijeta unos soli višestruko veći od preporučenog i globalni je javnozdravstveni problem kao čimbenik rizika za razvoj arterijske hipertenzije i posljedično drugih bolesti krvožilnog sustava. Materijal i metode: Prikupljeni su uzorci kruha iz pekara malih obrtnika i industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda na području Grada Zagreba. Udio kuhinjske soli u uzorcima kruha utvrđen je titracijskom metodom po Mohru kojom se određuje količina iona Cl- i Br- korištenjem standardne otopine AgNO3 u neutralnom mediju. Rezultati: Prosječni udio kuhinjske soli u analiziranim uzorcima kruha iznosi 2,24 %, što je gotovo dvostruko više od vrijednosti predviđene Pravilnikom o žitaricama i proizvodima od žitarica (1,4 %). Statistički značajna razlika nije utvrđena prigodom usporedbe vrijednosti udjela NaCl u uzorcima kruha malih i velikih proizvođača kruha. Zaključak: Potrebne su daljnje aktivnosti na smanjenju udjela soli u kruhu u svrhu smanjenja rizika za razvoj arterijske hipertenzije i drugih bolesti.The aim of this study was to analyze the content of kitchen salt in bread from the bakeries in the City of Zagreb. Cookingsalt or sodium chloride is one of the most common compounds on the Earth, essential for the work of human body. Along with naturally occurring sodium in foods, the main nutritional sources of sodium are industrial products (mainly bakery products and meat products), as well as adding salt during food preparation and consumption. The World Health Organization recommends daily intake of up to 5 grams of salt. Material and Methods: Bread samples from the bakeries of small craftsmen and industrial bakery manufacturers in the City of Zagreb were collected. The amount of kitchen salt in bread samples was determined by Mohr’s titration method that determines the amount of Cl- and Br- ions using the standard AgNO3 solution in neutral medium. The mean content of kitchen salt in the bread samples analyzed was 2.24%, which is almost twice the value recommended by the Croatian National Regulation on Cereals and Cereal Products (1.4%). Results: Comparison of sodium chloride in bread of local and industrial manufacturers did not show statistically signifi cant difference. In conclusion, additional efforts are needed to reduce the amount of salt in bread in order to reduce the risk of arterial hypertension and other diseases