Rezultati morfometrijskih i histoloških studija testisa i proizvodnje sperme rasplodnih bikova s različitom reakcijom na stres

The aim of this study was to determine the association between bulls with different resistance to stress and the morphological and histological characteristics of the testicles and epididymis, and quantitative and qualitative indicators of sperm production for the first three years of their use on a regional breeding holding. Based on cortisol concentrations before and after stress, bulls were divided into two groups, the first with higher stress resistance (n=9) and the second with lower stress resistance (n=7). Animals of the second group had a 11.9% higher incidence of rejected sperm due to poor quality. Animals with a higher stress resistance had a 16.6% larger relative area of the seminal canals, higher weight of the testicles, larger size of the testicles, in both length and width, higher weight of the testicular appendage, and better development of the two testicular appendages. The adaptive capacity of breeding bulls should be selectively improved to evaluate their stress resistance according to the cortisol concentrations before and one hour after stress. When completing herds, it is preferable to use animals with a higher resistance to stress.Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi vezu između bikova različite otpornosti na stres i morfoloških i histoloških karakteristika testisa, njihovog epididimisa, kvantitativnih i kvalitativnih indikatora stvaranja sperme za prve tri godine njihove uporabe u regionalnom rasplodnom gospodarstvu. Temeljem različite dinamike kortizola prije i nakon stresa, bikovi su podijeljeni u skupine: prva skupina većom otpornošću na stres (n=9) i druga skpina s manjom otpornošću na stres (n=7). Životinje druge skupine imale su 11,9% veću učestalost odbačenog sjemena zbog loše kvalitete. Životinje prve skupine koje su bile otpornije na stres imale su veću relativnu površinu sjemenovoda za 16,6 %, veću masu i veličinu testisa, a i opseg testisa je bio veći. Razlikovali su se i u veličini mase testikularnih privjesaka i oba testikularna privjeska su bila bolje razvijena u žitotinja prve skupine. Predlažemo selektivno povećati kapaciteta prilagodbe rasplodnih bikova i procijenu njihovu otpornost na stres prema dinamici koncentracije kortizola prije i sat vremena nakon stresa. Prilikom remonta stada, preporučumo korištenje životinja s većom otpornošću na stres

Učinkovitost sustava automatske detekcije tjeranja u junica smeđeg goveda kada se rabi seksirano sjeme na velikoj farmi mliječnih goveda

The identification of cows and heifers in heat and their timely artificial insemination (AI) is an important issue for large dairy units. The objective of the research was to study the efficiency of insemination of oestrous Brown Swiss heifers using am automated heat detection system (AHD) compared to heat detection by visual observation (VO). The AHD system application increased the fertility of heifers by 8.9% when using conventional semen (unsexed) and by 14.4% using sexed semen. The number of services per conception when using sexed semen decreased from 3.7±1.08 with VO to 2.4±0.68 with AHD. Two-factor analysis of variance showed that an 89% effect of managerial decisions such as the detection of heifers in heat by means of AHD and the use of sexed semen on the efficiency of insemination. This study showed that professional breeders and veterinarians should pay particular attention to AI management when making these managerial decisions in large dairy units.Identifikacija krava i junica koje se tjeraju i njihovo pravovremeno umjetno osjemenjivanje (AI) predstavljaju problem za velike mliječne farme. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati učinak osjemenjivanja junica smeđeg goveda u estrusu uporabom sustava automatske detekcije tjeranja (AHD) u usporedbi s detekcijom tjeranja vizualnim promatranjem (VO). Primjena AHD sustava povećala je plodnost junica za 8,9 % kod uporabe konvencionalnog (neseksiranog) te za 14,4 % kod uporabe seksiranog sjemena. Broj umjetnog osjemenjivanja po začeću prilikom uporabe seksiranog sjemena spustio se s 3,7±1,08 s VO na 2,4±0,68 uporabom AHD sustava. Analiza dvaju čimbenika odstupanja pokazala je da je učinak upravljačkih odluka poput detekcije junica koje se tjeraju pomoću AHD-a i uporaba seksiranog sjemena na učinkovitost osjemenjivanja bio 89 %. Ova studija pokazala je da bi profesionalni uzgajivači i veterinari posebnu pozornost trebali posvetiti upravljanju umjetnim osjemenjivanjem u provedbi tih upravljačkih odluka na velikim mliječnim farmama