Knowledge and Attitudes of Primary Health Care Dentists Regarding Oral Cancer in Brazil

Cilj: Željeli su se procijeniti znanje i stajališta o oralnome raku brazilskih doktora dentalne medicine u jedinicama primarne zdravstvene zaštite. Materijali i metode: Provedeno je prospektivno, presječno, epidemiološko istraživanje. Sa 71 doktorom dentalne medicine iz primarne zdravstvene zaštite kontaktiralo se na njihovu radnom mjestu i svi su se složili sa sudjelovanjem u istraživanju. Podatci su prikupljeni na temelju upitnika s 31 pitanjem s višestrukim izborom o glavnim kliničkim značajkama i rizičnim čimbenicima za karcinom usne šupljine. Upitnik je bio podijeljen u dva dijela – na pitanja koja se odnose na opće podatke i samopoimanje sudionika o osobnom znanju o oralnom karcinomu te na objektivna pitanja povezana s općim informacijama o oralnom karcinomu (klinička obilježja, karakteristike, svojstva i rizični čimbenici). Podatci su upisani u tablice i analizirani deskriptivnom statistikom. Rezultati: Sudionici su bile uglavnom žene (81,5 %) mlađe od 40 godina (57,7 %) koje su završile školovanje prije 10 do 20 godina (47,9 %). Većina (66,2 %) smatra da je razina njihova znanja o oralnom karcinomu zadovoljavajuća. No samo 26,8 % istaknulo je da može obaviti dijagnostičke postupke u slučaju raka usne šupljine. Većina (95,8 %) je bila zainteresirana za sudjelovanje na tečajevima osposobljavanja za postavljanje oralne dijagnoze, a 56,3 % izjavilo je da nisu bili ni na kakvoj edukaciji ili nisu dobili smjernice o tome kako obaviti pregled za otkrivanje raka usne šupljine tijekom dodiplomskog školovanja. Zaključak: Ovi nalazi u skladu su s dosadašnjim izvješćima i upućuju na to da su potrebne nove javnozdravstvene smjernice kako bi se omogućila rana dijagnoza raka usne šupljine i obavila revizija kurikula o oralnoj medicini u školama dentalne medicine.Objective: The aim of this study was to evaluate the knowledge and attitudes of dentists working in Primary Health Care Units from a Brazilian city, regarding oral cancer. Materials and methods: A prospective, cross-sectional, epidemiologic survey was performed. Seventy-one dentists from Primary Health Care Units were contacted at their workplace, and participated of the study. Data were collected through a self-administered questionnaire of 31 multiple-choice questions addressing the main clinical features and risk factors for oral cancer. The questionnaire was divided into two sections: questions related to general data and self-perception of the participants regarding personal knowledge of oral cancer, and objective questions related to general information on oral cancer (clinical features, characteristics, traits, and risk factors). The data were tabulated and analyzed by descriptive statistics. Results: Participants were mostly females (81.5%), less than 40 years of age (57.7%), who underwent training 10–20 years ago (47.9 %). Most respondents (66.2%) considered their level of knowledge about oral cancer to be satisfactory. However, only 26.8% of tem felt that they were able to carry out diagnostic procedures for oral cancer. Most of them (95.8%) were interested in participating in training courses on Oral Diagnostics; 56.3% of them reported not having received any training or guidance on how to conduct an examination to detect oral cancer during undergraduate training. Conclusions: These findings are consistent with previous reports and point to the need for new public policies to enable early diagnosis of oral cancer and a review of training in Oral Diagnostics in dental schools